Na zaposlenje u struci nakon završenog studija najviše utječe tržište rada pojedine zemlje, studiranje u području STEM-a i prethodno zaposlenje povezano sa studijem
DIPLOMA PA POSAO
Ima li posla nakon diplome? Da, ali plaće su kod nas duplo niže
Rezultate projekta Eurograduate, Europska komisija objavila je početkom lipnja. Agencija za znanost i visoko obrazovanje ih je priopćila u utorak, uz obrazloženje da je uz Hrvatsku sudjelovalo još sedam europskih zemalja: Austrija, Češka, Njemačka Grčka, Litva, Malta i Norveška, te da će izvješća za svaku od zemalja biti naknadno objavljena.
POGLEDAJTE VIDEO: U Hrvatskoj unazad dvije godine otkrili 50 krivotvorenih diploma
Pokretanje videa...
00:18
Među tim zemljama nezaposlenost mladih bila je najveća u Grčkoj, 40 posto, u Hrvatskoj je iznosila 23,8 posto, a najniža u Njemačkoj, 6,2 posto - napominje se u priopćenju.
Istraživanje je obuhvatilo 21 tisuću diplomiranih studenata koji su studij završili u akademskim godinama 2012./2013. i 2016./2017., odnosno jednu i pet godina nakon završetka studija. Istraživanje u Hrvatskoj proveli Agencija za znanost i visoko obrazovanje i Pravni fakultet u Zagrebu od listopada do prosinca 2018. godine.
Neki od zaključaka istraživanja ukazuju na to da iskustvo u inozemstvu tijekom razdoblja studija poboljšava vještine rješavanja problema. Bolju pripremu za tržište rada omogućava poticajno okruženje za učenje, gdje se klasična nastava nadopunjuje projektima i učenjem temeljem rješavanja problema, ali i obrazovni status roditelja.
- Pet godina nakon završetka studija, četiri od pet diplomiranih studenata u svakoj od zemalja posjeduje ugovor na neodređeno, među kojima je više muškaraca nego žena - stoji u objavi.
Plaća se značajno razlikuje po državama, tako da diplomirani studenti u Njemačkoj i Norveškoj zarađuju dvostruko više od onih u Hrvatskoj.
- Najviše su plaće u području tehnologije i inženjeringa, a najniže u području obrazovanja, umjetnosti i humanističkih znanosti. Najveće zadovoljstvo zaposlenjem iskazali su diplomirani studenti u Austriji, Češkoj i Slovačkoj, stoji u priopćenju.
Na zadovoljstvo prihodima mladih uglavnom utječu tržište rada u pojedinoj državi, zaposlenje u skladu sa stečenom kvalifikacijom, završen diplomski studij i spol, pri čemu diplomirane studentice u prosjeku zarađuju manje. U gotovo svim zemljama, manje od polovine ispitanih odgovorilo je kako im je visoko obrazovanje osiguralo dobru bazu za razvoj vještina pismenosti, računalnih i digitalnih vještina, kao i socijalnih, poduzetničkih i menadžerskih vještina.
Na napredne ICT vještine uglavnom utječe područje studija i vrsta institucije, a izloženost stranim jezicima i stranim kulturama povećava vještine rješavanja problema. Oko 13 posto ispitanika imalo je iskustvo studiranja u inozemstvu, uglavnom kroz programe mobilnosti EU-a., pri čemu je najniža participacija u mobilnosti zabilježena među ispitanicima u Grčkoj i Hrvatskoj, kaže se.
Međutim, mobilnost u svrhu stjecanja drugog stupnja visokog obrazovanja najveća je za ispitanike iz Hrvatske i Grčke. Najviše zbog zapošljavanja iseljavaju ispitanici iz Grčke, a najmanje iz Njemačke i Norveške. Diplomirani studenti zaposleni izvan države u kojoj su stekli diplomu, zarađuju oko 30 posto više od onih koji su ostali u državi, čak i na niže rangiranim poslovima.
Posebno se ističu diplomirani studenti iz Grčke, koji zarađuju u prosjeku 2000 eura više od onih koji ostanu u državi. Suprotno je kod diplomiranih studenata iz Norveške koji u inozemstvu zarađuju oko 2000 eura manje nego u Norveškoj. Poticajno okruženje za učenje i međunarodna mobilnost povezani su s većom političkom participacijom i višom razinom povjerenja u demokratske vrijednosti, stoji u priopćenju.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
