Svaki drugi Hrvat ima višak kilograma, svaki peti je debeo

Broj pretilih ljudi u svijetu raste, a taj trend nije zaobišao ni Hrvatsku. Prema studiji objavljenoj u časopisu Lancet svaki peti Hrvat je pretio, a svaki drugi ima problema s viškom kilograma. Najviše ipak treba zabrinjavati da čak 60.000 Hrvata spada u kategoriju tzv. morbidne debljine.

- Sva predviđanja o svjetskoj epidemiji debljine se ostvaruju. Visoko smo na popisu najdebljih, a ako i dalje imamo rastući problem debljine rizik od srčanih bolesti i dijabetesa ostaje povećan. Oni idu ruku po ruku s debljinom - rekao je prof. dr. Mirko Koršić, voditelj Centra za liječenje debljinu u KBC-u Zagreb za Jutarnji list.

U svijetu situacija nije ništa bolja, pa je tako 2008. godine bilo 9,8 posto muškaraca i 13,8 posto žena koji su gojazni, pokazala je američko-britanska studija objavljena u časopisu The Lancet. U usporedbi s tim 1980. godine bilo je samo 4,8 posto gojaznih muškaraca i 7,9 posto žena. Istraživači su proučavali indeks tjelesne mase, kolesterol i visoki krvni tlak od 1980. do 2008. godine. Iako su kolesterol i krvni tlak pali u mnogim razvijenim zemljama, pretilost je općenito porasla u cijelom svijetu. 

U Europi prednjače Irci, Maltežani i Andorani s prosječnim indeksom mase oko 27,5 , dok kod žena prednjače Izraelke, Maltežanke i Britanke s indeksom do 27,3. Najveći prosječni indeks mase imaju stanovnici pacifičkih otočnih država s prosjekom od 34 do 35 kg/m2, što je gotovo 70 posto više nego u nekim zemljama jugoistočne Azije i subsaharske Afrike. Prosječni indeks mase u posljednjih 30 godina najviše je porastao u visoko razvijenim zemljama, a među njima su na prvom mjestu SAD.

Razine kolesterola povećane su istočnoj i jugoistočnoj Aziji te u pacifičkoj regiji, ali je u većini razvijenih zemalja pao sa 6,2 mmol/L na 5,4 mmol/L.

- Ohrabrujuće je da je u mnogim zemljama uspješno smanjen krvni tlak i kolesterol, unatoč porastu indeksa tjelesna mase. Poboljšano liječenje je vjerojatno pomoglo da se smanje rizici u zemljama s visokih dohotkom, ali i korištenje manje soli te manje nezasićene masti - kaže autor studije Majid Ezzati.