Ivu i Mateju spojila je ljubav prema kuhanju, a svoja znanja i vještine pretočile su u vodič o tome kako pametnije kupovati te odgovorno kuhati da bi se bacalo što manje hrane.
Hrvatice smislile hit vodič uz koji ćete sigurno uštedjeti: Ne bacaj hranu i iskoristi ostatke!
“Jedem pametno, kuham odgovorno” naziv je besplatnog vodiča za sve koje zanima kako smanjiti otpad od hrane koji nastaje u kuhinji, ali i otkriti nove recepte s namirnicama koje svakodnevno koristimo. Osmislile su ga blogerica i magistra nutricionizma Iva Finderle (30) iz Pule te blogerica i fotografkinja Mateja Zvirotić Andrijanić (29) iz Zagreba.
POGLEDAJTE VIDEO: Smanjite količinu otpada i napravite kompost
Pokretanje videa...
- Ljudi bacaju sve više hrane, stoga smo Iva i ja imale došle na ideju da sakupimo naša iskustva na jednom mjestu i pretočimo ih u jedan koristan pdf priručnik popraćen receptima. U nadi da će se naši savjeti primjenjivati svakodnevno, pazile smo da sve bude lako razumljivo, praktično i jednostavno za primjenu - pojašnjava Mateja dok se Iva nadovezuje da se globalno oko 1/3 proizvedene hrane baca, a posljedice utječu i na financije, ugljični otisak, visoku potrošnju vode, deforestaciju i općenito uništavanje okoliša.
Samo na razini Europske unije godišnje se baci 90 milijuna tona hrane, a prosječni Hrvat na godinu baci oko 75 kilograma hrane, uključujući jestivi i nejestivi dio.
- Pojedinac nema utjecaja na proizvodnju, transport niti skladištenje hrane. No, u trenutku kada ona dođe do nas, imamo potpunu kontrolu i odlučujemo što ćemo s njom napraviti. Vjerujem da kada bi svatko napravio samo jednu malu promjenu u tome kako se odnosi prema hrani, globalno bi nastao veliki pomak - ističe Iva dodajući kako su vodič pisale s nadom da će ljudi obratiti pozornost na pitanje odakle dolaze namirnice, a time osvijestiti i vlastitu prehranu te promijeniti loše navike.
Potrošači su zadnji u lancu, a oni su ti koji stvaraju čak 53 posto ukupnog otpada od hrane. Razlozi su različiti, a protežu se od krivog planiranja kupovine, krive interpretacije roka trajanja, nepravilnog skladištenja do pripreme prevelike količine obroka te neznanja o iskorištavanju ostataka obroka. Iva kaže da i sama već duže vrijeme razmišlja o svojim navikama te se trudi da stvara što manje otpada od hrane, pa joj nije bilo teško svoja iskustva podijeliti s drugima.
- Vodič smo počele pripremati početkom svibnja, a sav materijal smo pripremile i izradile same, od recepata do fotografija. Kuhale smo i pritom pazile da, od velikog broja recepata koje smo imale, odaberemo one koji prate priču. Primjerice, željele smo pokazati i da se mogu iskoristiti dijelovi namirnica koje inače bacamo, pa smo tako pripremile recept za pesto od lišća mrkve. Uključile smo i recepte koji se bave tematikom konzerviranja hrane poput ukiseljenih tikvica i pekmeza, a pisale smo i o fermentaciji hrane kroz, primjerice, izradu vlastitog kefira od svježeg mlijeka - pojasnila je Mateja.
Naše sugovornice kažu kako nisu očekivale tako velik interes te ih je iznenadio podatak da je u svega nekoliko dana više od 7.000 ljudi preuzelo njihov priručnik.
- Nadale smo se da će se ljudima priručnik svidjeti, no reakcije koje smo primile su nas oduševile - kaže Iva koja vodi blog Healthy Little Tooth na kojem se fokusira na recepte pripremljene uglavnom s lokalnim i sezonskim namirnicama. Mateja je po struci politologinja, zaljubljenica u hranu i fotografiju te samouka kuharica. Vodi blog Food and Mood na kojem objavljuje svoje recepte također s fokusom na domaću i lokalnu hranu.
Kako biste smanjili količinu otpada nastalog od hrane, autorice savjetuju da prije svega procijenite dosadašnju potrošnju namirnica.
- To znači da odredite koliko su vam namirnice koje kupujete potrebne i koliko od njih stvarno iskoristite. Vrlo je važno prilikom kupovine ograničiti se i kupiti onoliko koliko je potrebno. Osmislite tjedne jelovnike kako biste kupovali ono što vam doista treba, a u kupovinu odlazite s popisom. Također, pratite ono što bacate u kantu za smeće te razmislite zašto ste tu hranu bacili - savjetuju Iva i Mateja koje u vodiču pojašnjavaju kako organizirati hladnjak i smočnicu te kako spremati hranu da biste joj produljili rok trajanja.
- U priručniku možete naći savjete poput toga da kruh čuvate u drvenim kutijama kako bi duže ostao svjež, a korijenasto povrće čuvajte u hladnjaku u zatvorenoj posudi s vodom. Lisnato povrće, primjerice, nakon kupovine valja dobro oprati i još bolje osušiti jer vlaga potiče kvarenje, te ga spremiti u vrećice na zip u koje ste ubacili papirnati ručnik kako bi prikupio višak vlage - kaže Mateja.
Kažu kako im je želja zbog iznimno velikog interesa pripremiti prošireno tiskano izdanje pripručnika u koji će uključiti još više recepata i savjeta, a u tome ih ohrabruju svakodnevni pozitivni komentari onih koji su isprobali njihove recepte.
RECEPTI:
Pesto od lišća mrkve i mente
60 g lišća mrkve
20 g listova mente (spearmint npr.)
60 g oraha
40 g parmezana
2-3 režnja češnjaka
2 žlice limunova soka
120-140 ml maslinovog ulja
sol i papar (količina po želji)
Mladim mrkvama uklonite listove, operite ih i dobro posušite. Trebat će vam samo gornji dio listova, a stabljike možete ukloniti i koristiti ih za povrtni temeljac. Listove metvice također odvojite od stabljika. Orahe sameljite u blenderu ili multipraktiku. Potom dodajte grubo nasjeckane listove metvice i mrkve, češnjak, limunov sok, sol i papra. Miksajte dok se sve ne usitni, a potom postepeno dodajte maslinovo ulje i parmezan dok ne dobijete željenu gustoću. Ako je smjesa pregusta, dodajte po želji još malo limunovog soka ili maslinovog ulja. Pesto spremite u čistu prethodno steriliziranu staklenku, na vrh dolijte malo ulja, zatvorite i čuvajte u hladnjaku oko sedam dana.
Čips iz pećnice od kora krumpira
Sastojci:
200 g oguljene kore krumpira (3-4 veća krumpira)
1,5 žlica maslinova ulja
⅓ žličice soli
⅓ žličice mljevenog šarenog papra
½ žličice češnjaka u prahu
1 žličica sjeckanog ružmarina
Krumpir dobro operite od zemlje i ocijedite. Ako ima oštećenih dijelova, njih odrežite. Ogulite ga i dalje nastavite pripremati za jelo za koje ste ga predvidjeli, a oguljene kore stavite u čistu kuhinjsku krpu da se ocijede od viška vlage. Ovako mogu ostati nekoliko sati. Zagrijte pećnicu na 210 stupnjeva s upaljenim ventilatorom. Kore krumpira pospite uljem i začinima te dobro izmiješajte. Istresite na plitki pleh za pečenje i rasporedite tako da ima malo mjesta između svakog komada. To će omogućiti da se ravnomjernije ispeku i budu hrskaviji. Pecite oko 15 minuta, odnosno dok ne postanu hrskavi. Na pola pečenja pleh izvadite, krumpiriće preokrenite vilicom te ih vratite nazad u pećnicu. Poslužite odmah dok su još hrskavi i topli.
Tortilje punjene ostacima mesa
Tortilje su odličan način kako ih iskoristiti višak mesa ili ribe, pečenog povrća ili različite polpeta, pa čak i umaka od pečenog mesa.
Sastojci za tortilje:
4 tortilje
2 šalice* zelene salate
1/2 šalice* kukuruza
1 šalica* ostataka mesa
Sastojci za umak od jogurta:
150 g (1 komad) grčkog jogurta
50 ml tekućeg jogurta
2 manja režnja češnjaka
2 žličice suhog vlasca
malo soli i papra
*šalica = 250 ml
Narežite češnjak na sitno te ga pomiješajte s jogurtom, vlascem, soli i paprom. Zelenu salatu narežite na trakice. Tortilje ugrijte na tavi. Meso podgrijte na istoj tavi te ga iskidajte na komadiće. Toplu tortilju namažite s umakom od jogurta, dodajte joj zelenu salatu, kukuruz i toplo meso, zamotajte i uživajte!