Kod melanoma koji se otkriju 'in situ', bez metastaza, stopa petogodišnjeg preživljenja je 100 posto, a redoviti samopregledi ključni su u ranom otkrivanju promjena na koži, kaže akademkinja Mirna Šitum
NE ZANEMARUJTE SIMPTOME
Hrvati sve češće obolijevaju od raka kože: Možete se spasiti na vrijeme, a imamo savjete i kako
Unatoč mnogobrojnim javnozdravstvenim aktivnostima, tijekom kojih dermatolozi provode edukaciju i preventivne preglede kože diljem Hrvatske, a koje traju već više od 20 godina, građani ne shvaćaju ozbiljnost dijagnoze melanoma koji je, ako se otkrije kasno, jedan od najagresivnijih zloćudnih tumora kod ljudi, sklon ranom metastaziranju. Najveći problem je niska stopa osviještenosti o štetnosti ultraljubičastog (UV) zračenja kao glavnog čimbenika u nastanku većine slučajeva melanoma,upozorava akademkinja Mirna Šitum, specijalist dermatologije i venerologije, s užom specijalnosti iz dermatološke onkologije, inače predstojnica Klinike za kožne i spolne bolesti KBC Sestre milosrdnice i voditeljica Nacionalnog programa prevencije i ranog otkrivanja melanoma 2023.-2026. godine.
POGLEDAJTE VIDEO: Karcinomi kože ne miruju ni zimi
Pokretanje videa...
01:17
Dodaje kako se melanom nalazi na 6. mjestu među 15 najčešćih sijela raka u Hrvatskoj, a u Registru za Rak RH iz godine u godinu bilježi se porast novootkrivenih oboljelih od melanoma.
U godišnjim akcijama besplatnog pregleda kože obuhvati se 4000 do 5000 ljudi, a otkrije i do 50 melanoma, kaže akademkinja Šitum
- Prema najnovijim podacima Registra za 2021. godinu, incidencija melanoma u istoj godini bilježi 932 nova slučaja (godinu ranije 743), među kojima su bila 523 muškarca i 409 žena. Stopa incidencije na 100.000 stanovnika za muškarce je iznosila 28, a za žene 20,34. U 2022. godini zbog melanoma je umrlo 185 osoba, od kojih 113 u muškaraca i 72 žene, a prosječna dob pacijenata bila je 64 godine, ističe akademkinja najnovije poznate podatke. Iz navedenih podataka, dodaje, jasno je da se melanom češće javlja kod muškaraca, koji češće na pregled dolaze kasno, kad je melanom uznapredovao, što rezultira i većom smrtnošću.
- Rano otkrivanje melanoma, kao i većine zloćudnih tumora, presudno je za daljnji tijek bolesti i prognozu. Kod melanoma je pritom najvažnija debljina mjerena mikroskopom nakon operacije tumora. Ključna granica za povoljnu prognozu je da melanom ne bude deblji od 0,75 mm, iako kod nekih bolesnika vidimo određene probleme i s tom debljinom. No, ako se melanom otkrije kad još nema nikakvu progresiju u koži, kada je sasvim početan i zovemo ga melanom 'in situ', onda je cijeli tijek i liječenja i prognoze pouzdano dobar. Takvi pacijenti mogu objektivno biti ohrabreni i nastaviti kvalitetno živjeti - ističe sugovornica. Što znači otkriti melanom na vrijeme najbolje govori i stopa petogodišnjeg preživljenja:
- Govoreći o petogodišnjem preživljenju, za potpuno početne melanome, one koje nazivamo melanom 'in situ', stopa preživljenja je 100 posto. Za melanome koji su u trenutku otkrivanja bili samo na koži, što predstavlja prvi stadij bolesti, petogodišnje preživljenje je ovisno o debljini melanoma, i kreće se od 70 do 85 posto. Za one koji su u trenutku dijagnoze imali melanom proširen na limfne čvorove, stopa preživljenja je 25 posto, a za one kod kojih su u trenutku dijagnoze metastaze zahvatile unutarnje organe, stopa preživljenja je - nula posto, pojašnjava akademkinja.
Stručnjaci često ističu da je jedan od najvažnijih koraka za rano otkrivanje promjena na koži koje mogu biti kancerogene redoviti detaljan samopregled kože.
- Kod samopregleda je važno pažljivo pregledati kožu cijeloga tijela. Treba pregledati lice, usne, sluznicu usne šupljine, uške i područje iza njih. Svakako treba provjeriti vlasište pomoću češlja, razdvajajući kosu u slojevima, a za muškarce je posebno važno da pregledaju kožu vlasišta i u slučaju da su ćelavi. Pozorno treba pregledati tabane, dlanove, područje između prstiju i nokte. Također je važno podignuti ruke kako bi se provjerila koža s unutrašnje strane nadlaktica i pazusi, kao i područje ispod grudi kod žena. Stražnji dio vrata, leđa, stražnjicu i stražnje dijelove nogu potrebno je pregledati uz pomoć zrcala. Samopregled treba obavljati jednom mjesečno i iznimno je važno da postane trajna navika, ističe akademkinja Šitum. Pritom posebno treba obratiti pažnju na madeže: Ako primijetimo da je neki madež postao asimetričan, nepravilnog oblika, da su mu rubovi neoštri, nazubljeni, nepravilni i nejasni, to može ukazivati na to da je riječ o melanomu, pogotovo ako smo uočili da je boja madeža nejednolika, od ružičaste, preko nijansi smeđe do ljubičasto sive, plave ili crne i ako se naglo povećao. To su sve znakovi zbog kojih se treba javiti liječniku, koji će potvrditi ili isključiti sumnju u melanom, ističe akademkinja Šitum.
- Također, uz sve opisane znakove mogu postojati promjene i simptomi poput krasta, upale, otoka i crvenila madeža, koji mogu pobuditi sumnju na zloćudno zbivanje. A što se bolesnik ranije javi na pregled, to su šanse za izlječenje veće - dodaje.
- Prvi korak treba biti posjet obiteljskom liječniku, jer su oni dobro educirani stručnjaci koji poznaju rizične čimbenike za nastanak melanoma, ali i znakove koji upućuju na njegov nastanak. Važno je da se građani koji imaju zabrinjavajuće promjene prvo obrate svom liječniku obiteljske medicine koji će procijeniti je li potreban dodatan specijalistički pregled od strane dermatologa, a u nekim zdravstvenim ustanovama u kojima rade, i subspecijalistima dermatoonkolozima, savjetuje sugovornica.
No, prije bilo kakvih promjena, važno je osvijestiti da UV zračenje, prema Međunarodnoj agenciji za istraživanje raka, spada u karcinogene prve skupine.
- Pri tome se misli ne samo na Sunčevo zračenje, nego i umjetno UV zračenje u solarijima. Naime, već dugo je poznato da dugotrajno i opetovano izlaganje sunčevom UV zračenju, kao i ono u solarijima može izazvati nastanak različitih zloćudnih tumora kože, među kojima je i melanom, koji, u slučaju da se kasno otkrije, ima izniman biološki potencijal za metastaziranje. Znanstveno je dokazano da pet i više opeklina od sunca tijekom života udvostručuje rizik za razvoj melanoma. Nadalje, 6 do 9 posto svih melanoma u žena povezano je s korištenjem solarija, a prvo izlaganje solariju prije 35. godine života 1,75 puta povećava rizik razvoja melanoma - ističe akademkinja Šitum važna upozorenja. Dakle, iako smo svjesni da je sunce temeljni izvor energije potrebne za pokretanje procesa koji omogućuju život na našem planetu i esencijalno je u proizvodnji vitamina D, koji je ključan za zdravlje kostiju i normalnu funkciju imunološkog sustava, a sunčeva svjetlost ima blagotvoran učinak na naše raspoloženje, zaštita od štetnih UV zraka iznimno je važna za prevenciju bilo koje vrste raka kože.
- Sve mjere zaštite od sunca nazivamo fotoprotektivnim ponašanjem. To uključuje odabir vremena u danu kada je preporučljivo izbjegavati izravno izlaganje suncu, a to je između 10 i 16 sati kada je intenzitet UV zračenja najveći. Taj intenzitet, poznat kao UV indeks, varira ovisno o vremenskim uvjetima i lokaciji. UV indeks broj koji pokazuje stupanj opasnosti od UV zračenja. Ako je manji ili jednak 2, smatra se niskim; ako je između 3 i 5, umjeren je; dok se indeks od 6 do 7 smatra visokim. Vrlo visok UV indeks iznosi između 8 i 10, a vrijednosti od 11 i više smatraju se iznimno visokima - pojašnjava sugovornica vrijednosti koje danas možemo pratiti i u svakodnevnim meteorološkim izvještajima.
Osim na potkoljenicama, na leđima, licu i vratu te drugim dijelovima tijela, melanom se može pojaviti i ispod nokta, pa se ženama koje rade umjetne nokte savjetuje da između tretmana dobro pregledaju svoje nokte
Dodaje kako koža nije pod većim rizikom od dugotrajnih oštećenja kada je UV indeks manji od 3 i tada nisu potrebne dodatne mjere opreza. Međutim, ako je UV indeks veći od 3, nužno je zaštititi se od sunca koristeći sunčane naočale, šešire, zaštitne kreme i, naravno, izbjegavajući sunce tijekom najtoplijeg dijela dana, od 10 do 16 sati.
- Najbolje je ostati u zatvorenom prostoru kada UV indeks iznosi 8 ili više, jer tada Sunčevo zračenje predstavlja značajnu opasnost - dodaje.
Inače, predrasuda je da je nužno dugotrajno izlaganje suncu da bismo nadoknadili odgovarajuće količine D vitamina.
- Istraživanja sugeriraju da dugo izlaganje suncu ne uzrokuje povećanje razine vitamina D, ali povećava rizik od raka kože, kaže akademkinja. Kad je UV indeks 3 ili više, većina ljudi dobiva dovoljno vitamina D uz nekoliko minuta izlaganja suncu tijekom svakodnevnih aktivnosti. Tijekom razdoblja visokog UV indeksa, važno je smanjiti rizik od razvoja raka kože prikladnom zaštitom od sunca, pri čemu treba znati da nemamo sigurnih znanstvenih dokaza o štetnosti krema za zaštitu od sunca.
- U praksi je poznat fenomen prevelikog izlaganja UV zrakama zbog vjerovanja u potpunu zaštićenost kože koja je namazana fotoprotektivnim kremama. Takve osobe su pod velikim rizikom nastanka zloćudnih tumora kože što se krivo percipira kao štetan učinak samih krema. Istraživanja se nastavljaju kako bi se pronašle najsigurnije i najučinkovitije formulacije za očuvanje zdravlja ljudi, ali i okoliša - zaključuje akademkinja.
Također, ako inače lako potamnite, a ne izgorite, ne znači da ne trebate brinuti o zaštiti od sunca. Ne postoji "sigurna" preplanulost. Potamnjela kože je znak traume stanica kože, čak i ako nema crvenila ili ljuštenja i još uvijek ste u riziku od raka kože pa treba koristiti zaštitu, upozorava akademkinja. Vrijedi još jednom ponoviti da možemo "izgorjeti" i tijekom oblačnih ili hladnijih dana.
- UV indeks tijekom hladnih ili oblačnih dana može imati slične vrijednosti kao i tijekom sunčanih i toplih dana u godini. S obzirom na to da UV zračenje može prodrijeti kroz oblake (pa čak i biti intenzivnije zbog refleksije od njih), moguće je zadobiti opekline od sunca čak i onda kad se tome najmanje nadamo, primjerice i na skijanju, zaključuje ugovornica.
U godišnjim akcijama otkrije se i do 50 melanoma
Melanomi se najčešće javljaju na područjima kože koja je inače otkrivena i uvijek dostupna UV zrakama, no imajte na umu da se mogu pojaviti i na skrovitim dijelovima tijela, nedostupnima pogledu bez ogledala
Od 2001. godine hrvatski dermatolozi provode javnozdravstvene akcije diljem Hrvatske, u sklopu kojih se u razdoblju od svibnja do kraja kolovoza, pregleda između 4000 i 5000 stanovnika i otkrije 40 do 50 melanoma, ali i mnogobrojni drugi zloćudni tumori kože. Neki od otkrivenih melanoma su prognostički jako povoljni, ali, više od polovice njih moraju proći kompleksnije operativne zahvate i biti u intenzivnom praćenju, jer je riječ o "debelim" melanoma, kaže akademkinja Šitum, koja je kao inicijator tog projekta godinama među najzaslužnijima za njegovu provedbu. - Ono što nas posebno brine jest činjenica da te osobe ne bi potražile pregled dermatologa da mi nismo došli u njihovu sredinu, na primjer na otoke, ili u manja mjesta i gradove gdje žive - upozorava.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
