Prije 10 godina hrvatski znanstvenik u Nizozemskoj, prof. Damir Brđanović, smislio je smart mobilni toalet. Njegov izum MEDiLOO® danas bi mogao naći primjenu i kad je riječ o COVID–19 bolesti
COVID ZAHOD
Hrvat smislio toalet koji može otkriti imate li korona virus
Zanima vas ova tema? Pročitajte onda i ovaj članak: 'Najprije smo imali 3 simptoma korone, a sad cijeli katalog njih'
Azijska banka za razvoj i fondacija Gates su prije pet godina na Filipinima financirale prvu nemedicinsku verziju toaleta koja je trebala pomoći ljudima u siromašnim zemljama slabih higijenskih mogućnosti. Sljedeću generaciju toaleta smo testirali u Keniji i to je već bio napredni protip. Napravili smo ukupno tri takva toaleta od kojih su dva u Keniji, a jedan smo ostavili ovdje u Nizozemskoj. Upravo taj u Nizozemskoj sad pretvaramo u MEDiLOO® toalet – pojašnjava Damir Brđanović (57), profesor sanitarnog inženjerstva na tehničkom sveučilištu u Delftu u Nizozemskoj i IHE Delft Institutu za vode.
POGLEDAJTE VIDEO: Autobusni prijevoznici prosvjedovali protiv epidemioloških mjera
Pokretanje videa...
01:12
Bavi se inovacijama u edukaciji, tehnološkim inovacijama i investicijama u razvoj institucija koje se bave vodama. U Nizozemskoj živi više od 30 godina, a njegovu inovaciju MEDiLOO® ili medicinski toalet trenutačno razvija J&J konzorcij u suradnji sa renomiranim sveučilištima u Nizozemskoj.
– Ideja je prvobitno bila da uz pomoć toaleta možemo identificirati niz uglavnom tropskih bakterijskih bolesti koje nastaju u vlažnim uvjetima i pri visokim temperaturama. Odnedavno smo počeli promišljati možemo li pored bakterijski izazvanih bolesti sadašnjim funkcionalnostima dodati i virusne bolesti poput COVID -19 i ustanovili smo da uz sitne dodatke možemo napraviti i te modifikacije – pojašnjava prof. Brđanović govoreći kako funkcija toaleta nikako ne može zamijeniti liječnika jer ne propisuje terapiju niti donosi konačan sud, ali može postaviti sumnju na postojanje određenih zdravstvenih tegoba.
Rad toaleta ovisi o nizu senzora koji očitavaju podatke o tijelu korisnika i na taj način izvlače moguće simptome, a analizom i kombinacijom svih podataka može sugerirati o kojoj je bolesti riječ. Metode su neinvazivne i korisnik toaleta ne mora ništa posebno napraviti niti je svjestan u kojem se trenutku uzima koji parametar.
– Konkretno to znači da već prilikom prilaska toaletu čovjek ulazi u područje senzora gdje mu, kao u zračnoj luci, uređaji mjere tjelesnu temperaturu, skeniraju rožnicu, mjere visinu i slične podatke. Kako biste ušli u toalet, morate rukom uhvatiti kvaku ili neki drugi oblik rukohvata na kojoj sljedeći niz senzora može očitati identitet, broj ili neki drugi podatak koji se dobije iz otiska prstiju kao i analizirati znoj i kožu na prstima. Ulaskom u toalet dolazimo do treće faze gdje imamo senzore u školjci, dasci, u zidovima ispred, iznad, oko i pored vas. Senzori u podu mjere vašu tjelesnu težinu, oni ispred vas će analizirati vaš dah, dok oni u školjci dolaze u izravni kontakt s fekalijama i urinom te analiziraju njihov sastav. Mjeri se tlak, puls, pa čak i šećer u krvi – objašnjava prof. Brđanović dodajući kako se svi ovi parametri mogu prilagoditi naručitelju i njegovim potrebama, pa tako toalet ne mora sadržavati sve nego samo neke senzore.
Ugrađeni softver analizira podatke koje su prikupili senzori, povezuje simptome i vodi do preddijagnoze eventualne bolesti, a zatim tu informaciju šalje naručitelju u skladu s očuvanjem zaštite osobnih podataka. Nalazi se dobivaju odmah.
- To znači da ako imate primjerice proljev, povišenu temperaturu, znojite se i anemični ste, vaš toalet može posumnjati da imate malariju i softver vas o tome može obavijestiti SMS-om ili e-mailom te vam preporučiti odlazak liječniku koji će sumnju odbaciti ili potvrditi. Naime, informacije softvera idu u sigurni oblak (cloud), tamo se procesiraju u softveru i onda se vraćaju raznim aplikacijama na mobilni telefon ili laptop, tablet ili stolno računalo. Korisnik tih podataka može biti jedan, dakle građanin ili vlasnik toaleta, a može biti i netko iz sustava kao što je ministarstvo, stožer, vojska i slično – govori izumitelj.
Podaci mogu biti tajni ili ne, mogu biti pojedinačni po korisniku ili grupni. Senzori mogu otkriti više od 15 bolesti poput kolere, malarije, tuberkuloze i sličnih.
– Mogućnosti su neograničene. Koristimo tehnologiju koju rabe NASA i Europska svemirska agencija, ali smo je prilagodili našim potrebama. To znači da možemo staviti hiperspektralne kamere koje će doprijeti tik ispod kože i u krvnim žilama izmjeriti hemoglobin, glukozu i pregršt drugih parametara bez uzimanja uzoraka krvi – nastavlja prof. Brđanović dodajući kako proizvod ovisi o željama i platežnoj moći naručitelja. Primjenu toaleta koji bi mogao upozoriti na eventualno širenje epidemije vidi u gradovima, vojsci, zračnim lukama, izbjegličkim kampovima, pa čak i u školama, hotelima, brodovima itd.
Iako je mobilan, toalet je prilagodljiv i može se postaviti i kao fiksni u kućanstvu. Kod mobilnog je prednost u tome što odvojeno prikuplja urin, fekalije i vodu od pranja i čišćenja toaleta te ruku, a zatim razdvaja te materijale omogućujući njihovu daljnju obradu i reciklažu pretvarajući ih u biogorivo, gnojivo ili čistu vodu.
– Dodatno, materijal koji je potencijalno opasan jer sadrži štetne bakterije i viruse na taj način ne puštamo u okoliš ili u sustav odvodnje nego zbrinjavamo na siguran način. Što se cijene tiče, ona ovisi o konfiguraciji i samo je nebo granica, no osnovna vrijednost s analizom na jednu ili dvije bolesti te nekoliko osnovnih parametara bila bi oko dvije tisuće eura – kazao je on pojašnjavajući kako je njegov izum u ovom trenutku u eksperimentalnoj fazi i on s timom koji radi na razvoju uređaja očekuje interes investitora koji bi financirali dovršetak projekta.
– Kako bismo dobili proizvod koji je testiran i pouzdan, treba nam investicija do dva milijun eura kroz godinu dana. No mogućnosti koje takav jedan uređaj nudi su neograničene. Zamislite samo da ste mogli posumnjati na niz bolesti ranije i otići liječniku te provjeriti zdravlje, umjesto da ste stigli u bolnicu u kritičnom stanju kad je već bilo možda već kasno – zaključio je prof. Brđanović.
Zanima vas ova tema? Pročitajte onda i ovaj članak: Život se vraća u 'normalu' ali strahovi od zaraze mogu jačati
POGLEDAJTE VIDEO s Ivanom Đikićem: #ZAJEDNO24SATA
Pokretanje videa...
01:19
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
