Hoćete li umrijeti prerano? Ovo duševno stanje to garantira...

Pesimistične osobe definitivno imaju veći rizik za smrt uzrokovanu bolestima srca i krvnih žila, pokazali su rezultati istraživanja finskih znanstvenika. U istraživanju je sudjelovalo 3000 osoba, a trajalo je 11 godina. Svi sudionici bili su u dobi između 52 i 76 godina, a oni s najizraženijim pesimističnim pogledom na svijet imali su dvostruko veći rizik za smrt od bolesti srca i krvnih žila.

Učinak pesimizma bio je podjednak kod oba spola i nije ovisio o ostalim čimbenicima rizika za zdravlje kardiovaskularnog sustava. Ljudi koji su bili “najpesimističniji” imali su dva puta veći rizik od smrti uzrokovane srčanim bolestima. Znanstvenici ističu da je njihova studija potvrdila kako pesimizam uništava zdravlje.

- Pesimizam u kombinaciji s dijabetesom, hipertenzijom ili pušenjem može biti poguban i dovesti do smrti. Visoka razina pesimizma značajno utječe na zdravlje srca - pojasnio je doktor Mikko Pänkäläinen. Da je pesimizam jedan od mnogih krivaca za nezarazne bolesti tvrdi i psihologinja Iva Kantolić iz poliklinike Leptir. 

- Usmjerenost na negativnost i brigu, što možemo nazvati stresom, pesimizmom ili nekim trećim nazivom, jedan je od glavnih krivaca nastanka kroničnih nezaraznih bolesti koje su zadnjih godina u porastu, poput kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa i karcinoma - pojašnjava psihologinja Kantolić i dodaje da stres prate snažne fiziološke reakcije, a dugotrajna izloženost takvim reakcijama dovodi do razvoja psihosomatskih simptoma i psihosomatskih bolesti, što može značajno umanjiti kvalitetu života pojedinca. 

Pänkäläinen je naglasio da su podaci o povezanosti bolesti srca i smrtnosti s optimizmom i pesimizmom vrlo rijetki, a tu činjenicu potvrđuje i psihologinja Iva Kantolić. 

- Dosadašnji znanstveni nalazi o povezanosti optimizma sa zdravljem nisu dosljedni, iako ima dosta nalaza koji upućuju na to da je optimizam faktor koji predviđa bolje zdravlje i bolji oporavak u slučaju neke zdravstvene poteškoće ili traume - tvrdi psihologinja Kantolić.

Dodaje kako je trenutačno veliki fokus na istraživanja u području onkologije, točnije u procesu oporavka oboljelih od raka i tumora. Kantolić objašnjava i da se na pesimizam može gledati kao na simptom depresivnog raspoloženja, a ne uzrok. Misli usmjerene na brigu i strah mogu biti podloga za razvoj teškoća mentalnog zdravlja, ali nisu presudni čimbenici za moguće psihičke probleme. 

- Pesimizam se odnosi na obrazac ponašanja koji uključuje brigu, anksioznost i usmjerenost na opasnost. Zapravo je naš mozak evolucijski programiran na uočavanje opasnosti u okolini kako bi nas zaštitio i na vrijeme upozorio, no izvjesno je kako se neće ostvariti većina scenarija koje naš um može stvoriti - kaže psihologinja Kantolić te upozorava da negativno razmišljanje, kao i brojne druge aktivnosti u životu, s vremenom postaju navika. 

- Bilo bi dobro osvijestiti se i zastati kad započne vrtlog negativnih misli te umjesto toga pomisliti na tri pozitivne stvari u određenom trenutku i uočiti da ipak nije sve tako crno - kaže Kantolić te upozorava na povezanost duha i tijela. Psihologinja kaže da je izreka “u zdravom tijelu zdrav duh” itekako točna. 

- Usmjerenost na probleme reflektiraju se na čovjekov hormonalni i imunološki status, i obrnuto. Ozbiljne zdravstvene teškoće mogu uzrokovati psihološke probleme - kaže Kantolić i zaključuje da za dobro psihičko i fizičko zdravlje treba živjeti i iskorištavati sadašnji trenutak, no sa zdravom dozom osvrta i na prošlost i na budućnost.

negativne misli lako se šire Što više vremena provodite s negativnim ljudima, veća je šansa da ćete postati poput njih, ističe američka psihologinja Elaine Hatfield i dijeli rezultate svojeg istraživanja. Otkrila je da vrlo brzo počinjemo oponašati izraze lica, držanje, pa čak i glas prijatelja ili kolega s kojima provodimo najviše vremena.

Tjeskoba utječe na zdravlje 

Tjeskoba je emocija prekomjerne zabrinutosti te može utjecati na zdravlje pluća i debelog crijeva, a osoba koja je dulje osjeća više ne može pravilno koristiti energiju. Posljedice mogu biti kratak dah i upala debelog crijeva. Prekomjerno “mozganje” i analiziranje djeluju na slezenu te mogu uzrokovati umor i letargiju. 

I cinizam je poguban 

Znanstveno istraživanje iz 2014. objavljeno u časopisu Neurologija povezuje cinizam s velikim rizikom od dementnosti. Još jedno istraživanje iz 2009. godine bavilo se stanjem čak 100 tisuća žena, a rezultati su zabrinjavajući – sudionice koje su bile izrazito cinične imale su velike šanse za srčana oboljenja.

Otjerajte crne misli uz nekoliko trikova