Niske temperature vode do sužavanja krvnih žila, što je opterećenje za srce. Tijekom izlaska iz kuće primjereno se odjenite, najbolje slojevito i vodite računa o tome kako se osjećate
Hladno je: Evo tko mora paziti, a kome ovakvo vrijeme pomaže
Niske temperature zraka i hladan vjetar mogu biti vrlo izazovne za ljude s povišenim krvnim tlakom i kardiovaskularne bolesnike, ali i druge kronične bolesnike, upozoravaju stručnjaci.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
Naime, tijekom niskih temperatura zraka dolazi do vazokonstrikcije, odnosno suženja krvnih žila, a to može utjecati na povišenje krvnog tlaka. Zbog toga je kod pacijenata koji lijekovima ne uspijevaju dobro kontrolirati tlak, kao i kod onih koji boluju od povišenog tlaka, ali još nemaju dijagnozu, potreban dodatni oprez. Osim toga, zbog suženja krvnih žila dolazi i do većeg opterećenja u radu srca, koje mora puno brže pumpati krv, a to povećava rizik od infarkta. Zbog toga se osobama s visokim tlakom i bolestima srca savjetuje da tijekom izrazito hladnih dana ne izlaze iz zatvorenog prostora jako rano ujutro ili kasnije navečer, kad su temperature zraka najniže. Sve što morate obaviti u gradu nastojte obaviti sredinom dana.
Tijekom izlaska iz kuće primjereno se odjenite (najbolje je odjenuti više slojeva odjeće, kako biste nešto mogli skinuti ako je potrebno) i vodite računa o tome kako se osjećate. Važno je na vrijeme prepoznati moguće simptome infarkta. Ako se jave bol ili pritisak u prsima, bol ili nelagoda u ramenima, vratu, leđima, čeljusti ili rukama te kratkoća daha, hladan znoj, mučnina ili povraćanje, kao i vrtoglavica, obavezno se javite liječniku. Također, vodite računa da ne propuštate redovnu terapiju lijekovima koju vam je prepisao liječnik.
Zanimljivo je da hladno vrijeme može odgovarati osobama s dijabetesom tip 2. Naime, istraživanje koje je 2022. godine predstavljeno na sastanku Europskog udruženja za proučavanje dijabetesa (EASD) u Stockholmu pokazalo je da izlaganje hladnoći može pomoći kod tog tipa dijabetesa, posebno ako hladnoća izaziva drhtavicu. Pokazalo se da drhtanje smanjuje razinu šećera u krvi, pa čak i razinu masnoća natašte, odnosno da kod pretilih osoba može dovesti i do smanjenja krvnog tlaka.
Istraživači su to povezali s tzv. smeđom masti, odnosno metaboličkim sustavim zagrijavanja tijela koji sagorijeva kalorije. Pretpostavlja se da taj sindrom omogućuje veću učinkovitost inzulina i sprečava taloženje tzv. bijele tjelesne masti koja predstavlja višak kilograma. Ipak, autori ističu kako ne savjetuju namjerno izlaganje hladnoći s ciljem da se reguliraju ti parametri, jer to može dovesti do niza drugih zdravstvenih problema.