Hladnija tekućina brže ulazi u organizam, pijte iz hladnjaka...

Pri visokim ljetnim temperaturama potrebno je uzimati što više tekućine bez obzira na aktivnost koju radite, bilo da radite, vježbate ili ste na vrućini iz bilo kojeg razloga.

U pravilu, opskrbljivanje organizma tekućinom pomaže srcu da lakše pumpa krv kroz vene i do mišića. Treba imati na umu da je ljudski organizam uglavnom sastavljen od vode te je važno zadržati pravilne omjere kako bi normalno funkcionirao. Primjerice, mozak se sastoji od 80 posto vode, pluća od 90 posto vode, krv je zapravo 83 posto voda, dok mišići sadrže čak 76 posto vode.

- Voda djeluje kao otapalo, pomaže pravilnu probavu hrane, transport nutrijenata i kisika prema svim stanicama organizma te održava elastičnost organa i tkiva, odnosi otpadne tvari izvan organizma te regulira tjelesnu temperaturu - kaže za portal zdravakrava.hr nutricionistica, dr. sc. Darija Vranešić Bender.

Pritom treba imati na umu da gubitak od tek dva posto tekućine može izazvati osjećaj konfuzije, a tijekom velikih ljetnih vrućina potreba za tekućinom je veća nego inače. 

Dehidracija može dovesti i do ozbiljnih problema - od natečenih nogu pa do glavobolje, a u ozbiljnijim slučajevima čak i do stanja opasnih po život, kao što je nesvjestica i kolaps. Najzdravije je piti vodu, do osam čaša na dan, ali pomoći će i čajevi, nezaslađeni prirodni sokovi te bezalkoholna pića.

Tekućina se lakše apsorbira u tijelu ako je hladnija, stoga se preporučuje da pijete nešto i iz hladnjaka. Pod pravilnom hidracijom smatra se uzimanje tekućine prije nego što ožednite. Ne zaboravite da dnevno mokrenjem iz tijela izlazi oko 1,5 litara vode. Dodatna litra gubi se znojenjem i disanjem, a to nas dovodi do 2,5 litara potrošene vode.

- Znanstvenici definiraju dehidraciju kao gubitak tekućine veći od samo jedan posto tjelesne mase, no važno je naglasiti da se dehidracijom, osim vode, gube i neke tjelesne soli, primjerice kalijeve i natrijeve. Dehidracija može biti pogubna kad je od 9 do 12 posto tjelesne mase izgubljeno putem vode - ističe Vranešić Bender.

Dehidraciju obilježavaju glavobolja, suha koža i usnice, suha usta i jezik s gustom slinom. U slučaju jačeg nedostatka tekućine javljaju se grčevi u rukama i nogama, oči se suše, s malo ili bez suza dok plačete, znojenje je smanjeno, tjelesna temperatura je povećana, otkucaji srca se ubrzaju te se javljaju slabost, mučnina i povraćanje. 

Jedan od simptoma nedostatka tekućine u tijelu je i neugodan zadah koji se javlja jer suha usta ne mogu stvoriti slinu koja ispire bakterije iz usne šupljine pa se one namnože. U težim slučajevima dehidracija može izazvati vrućicu ili zimicu jer tijelo bez vode gubi mogućnost regulacije temperature.

Dreamstime

Stoga nemojte čekati da vam ogrubi jezik i osuši se grlo, ali se ne trebate ni “natakati” vodom. Tekućinu tijelo, naime, nadoknađuje i hranom, posebice jušnim jelima, te vodenastim namirnicama, poput lubenica, dinja i krastavaca, koji sadrže i potrebne vitamine te minerale. 

Uz malu djecu i starije, na redovitu hidraciju posebno trebaju paziti i kronični bolesnici, poput dijabetičara, kod kojih povišenje šećera može izazvati često mokrenje, a time i pojačan gubitak tekućine. 

Ako žudite za slatkišima, vjerojatno ste žedni

Zbog nedostatka tekućine u tijelu u krv se ne može otpustiti glukoza iz hrane koju ste pojeli. Stoga možete osjetiti potrebu za slatkim ili nekom drugom hranom, iako ste nedavno jeli. Prije nego što uzmete još jednu kockicu čokolade, napijte se vode.

Za blistavu kožu i mnogo energije pijte kokosovu vodu

Sok mladog, zelenog kokosa osvježavajućeg je okusa, a ujedno je bogat visokovrijednim nutrijentima i siromašan kalorijama. Zbog sadržaja vrijednih elektrolita odličan je prirodni izotonik pa se stoga smatra idealnim napitkom za uravnoteženu hidraciju organizma, kaže nutricionistica Darija Vranešić Bender.

Magnezij je važan

Magnezij u stanicama ublažava reakciju organizma na stres, posebno na vrućinama, te stabilizira rad srca i krvni tlak. Stoga će bržem oporavku, bilo u slučaju mučnine ili fizičkog napora, pomoći voda obogaćena magnezijem. Pritom je optimalna preporučena dnevna količina magnezija 330 miligrama po litri.

Uzmite povrće i voće s velikim postotkom vode

Zelena salata, na primjer, sadrži 95 posto vode, lubenica 92 posto, mrkva 87 posto, a brokula 91 posto. Među voćem odaberite grejp koji sadrži 91 posto vode, naranču 88 posto ili jabuku s 84 posto vode.

Dan počnite vodom ili sokom i pazite na urin