Hipoglikemija nije bezazleni ‘pad šećera’, može biti opasna

- Hipoglikemija je stanje organizma u kojem se koncentracija glukoze u plazmi (šećera u krvi) snizi ispod normalnih vrijednosti. Postoje brojne definicije hipoglikemije, ali najčešće se hipoglikemijom smatraju koncentracije glukoze u plazmi ispod 3,9 mmol/L.

To je inače najčešća akutna komplikacija šećerne bolesti i u svijetu hipoglikemija čini čak 95% hitnih endokrinoloških hospitalizacija kad je riječ o osobama s dijabetesom, pojašnjava dijabetolog dr. Dario Rahelić.

Iako se simptomi hipoglikemije mogu pojaviti čak i pri višim koncentracijama, najčešće se simptomi počinju javljati pri koncentracijama glukoze u krvi od približno 2,8-3,2 mmol/L, dodaje. 

- Najčešći uzroci hipoglikemija su: zakašnjeli ili  preskočeni obrok, oskudniji obrok, prevelika doza inzulina ili drugog lijeka za liječenje šećerne bolesti. To može biti i promjena mjesta injicirana inzulina, neplanirana ili pojačana tjelesna aktivnost te konzumacija alkohola. U osoba sa šećernom bolešću, hipoglikemija je česta posljedica liječenja same bolesti, a njezina se učestalost povećava s dužinom trajanja bolesti, pojašnjava naš sugovornik. Dodaje kako su simptomi hipoglikemije različiti. 

- Najčešće su prisutni jako izraženi osjećaj gladi, opća slabost, drhtavica, glavobolja, vrtoglavica, smetenost, ubrzan rad srca, smetnje vida, poteškoće u govoru ili potištenost. Međutim, teška hipoglikemija može dovesti do poremećaja svijesti i kome. Također, može uzrokovati srčani infarkt, moždani udar, srčanu aritmiju ili naglu smrt.

Hipoglikemija značajno utječe na kvalitetu života. Osobe s učestalim hipoglikemijama osim utjecaja na zdravlje imaju i smanjenu sposobnost upravljanja vozilima, probleme pri dobivanju radnog mjesta, strah od hipoglikemije, tjeskobu i depresiju, kaže naš sugovornik. 

Kako spriječiti hipoglikemiju?

Za prevenciju hipoglikemije u osoba oboljelih od šećerne bolesti važno je redovito jesti obroke, uzimati propisane doze lijekova za šećernu bolest te naučiti kako prilagoditi dozu lijeka u slučaju hipoglikemije i odrediti koncentraciju glukoze u plazmi prije i nakon tjelesne aktivnosti kako bi mogli prilagoditi obroke odnosno dozu lijeka.

Noćne hipoglikemije posebno opasne

- Liječnike posebno brinu epizode noćne hipoglikemije, prilikom koje se koncentracija glukoze u plazmi snizi tijekom noći. One se češće javljaju u osoba liječenih inzulinom. Mlađe osobe i osobe s kraćim trajanjem šećerne bolesti, probudit će simptomi hipoglikemije.

Međutim, u starijih osoba i osoba s dužim trajanjem šećerne bolesti, simptomi hipoglikemije mogu ostati neprepoznati. Tada zabrinjavajuće znakove u načelu mogu primijetiti samo osobe koje se nalaze u blizini osobe s hipoglikemijom, upozorava dr. Rahelić.

Znakovi noćne hipoglikemije mogu biti nemiran san, drhtanje, znojenje, umor i noćne more, te jutarnja glavobolja i malaksalost, pojašnjava. 

Hipoglikemija i novi lijekovi

- Pri odabiru najbolje terapije za liječenje šećerne bolesti, specijalisti obiteljske medicine i specijalisti dijabetolozi razmišljaju kao postići što bolju regulaciju šećerne bolesti uz minimalni rizik od hipoglikemije. Kao rezultat brojnih istraživanja, razvijaju se nove generacije lijekova koji imaju sve manji rizik od hipoglikemije.

Posljednjih nekoliko godina registrirani su lijekovi za liječenje šećerne bolesti nove generacije koji su uspješniji u postizanju ciljeva dobre regulacije šećerne bolesti, uz značajno manji rizik od pojave hipoglikemije, kaže dr. Rahelić.

Tako, na primjer, postoje lijekovi koji uspješno reguliraju vrijednosti šećera u krvi bez rizika od pojave hipoglikemije, a uz to vode smanjenju tjelesne mase i imaju pozitivan kardiovaskularni učinak, ujedno smanjujući rizik od kardiovaskularne smrtnosti, srčanog infarkta i moždanog udara.

Hiperglikemija - opasnost od dijabetičke ketoacidoze!

- Hiperglikemija je stanje organizma u kojem se koncentracija glukoze u plazmi povisi iznad normalnih vrijednosti. Kod blaže povišenih vrijednosti šećera u krvi, nema prisutnih simptoma. Upravo zato šećerna bolest dugo i ostane neprepoznata. Klasični simptomi hiperglikemije (učestalo žeđanje, mokrenje, mršavljenje) javljaju se pri značajno višim vrijednostima šećera u krvi, u pravilu višim od 11 mmol/L, pojašnjava dr. Dario Rahelić.

Pri izrazito visokim vrijednostima šećera u krvi, dodaje, može nastati jedna, po život opasna, akutna komplikacija šećerne bolesti – dijabetička ketoacidoza, koja zahtjeva liječničku pomoć. 

- Kad su vrijednosti šećera u krvi značajno povišene, javljaju se simptomi mučnine, suha usta, opća slabost ili povraćanje, a osoba može izgubiti svijest. Osobe s dijabetičkom ketoacidozom imaju zadah mirisa acetona, što može biti također važna informacija za osobe koje žive s osobom sa šećernom bolešću, ističe naš sugovornik.

Zbog svega toga, osobe koje na svojem glukometru izmjere visoke vrijednosti šećera u krvi, posebice ako glukometar pokaže nemjerljivo visoke vrijednosti (oznaka HI na glukometru), svakako moraju potražiti liječničku pomoć.

Inače, visoke vrijednosti šećera u krvi može uzrokovati nepridržavanje dijabetičke dijete, neodgovarajuća terapija za šećernu bolest, preskočena doza inzulina, ili neredovito uzimanje preporučene terapije, ali i niz drugih čimbenika. Vrlo je važno prepoznati uzrok i ubuduće voditi računa da se ne ponavlja.

- Međutim, ukoliko osoba sa šećernom bolešću uz preporučenu terapiju ima dobru regulaciju šećerne bolesti i odjednom primijeti visoke vrijednosti šećera u krvi, a da nije bilo promjene u prehrani ili načinu života, tada to treba ozbiljno shvatiti, jer se može raditi o nekom drugom razlogu. Najčešće je riječ o nekoj infekciji. To može biti neka viroza, upala mokraćnog sustava, upala pluća ili nešto drugo i potrebno je javiti se liječniku, upozorava naš sugovornik.

Što učiniti u slučaju hipoglikemije?

1. Ovisno o težini hipoglikemije, potrebno je uzeti 10-20 g glukoze na usta (glukoza u obliku tableta/gela), ili zaslađeno piće koje sadrži 10-20 g glukoze. Konkretno, ako osoba sa šećernom bolešću ima epizodu hipoglikemije i pri svijesti je, trebala bi pojesti 3-4 tablete glukoze ili 3-4 žličice grožđica, 2 dl voćnog soka ili nekoliko tvrdih bombona koji sadrže šećer, kaže dr. Rahelić. 

2. Bolesnik bi nakon epizode hipoglikemije trebao obavezno imati obrok i češće mjeriti koncentraciju glukoze u plazmi, kako bi izbjegao pojavu nove epizode. 

3. Za liječenje hipoglikemije u osobe bez svijesti, terapija se primjenjuje putem intravenskih (40 %-tna otopina glukoze) ili intramuskularnih injekcija (glukagon). Obitelj osobe s ponavljajućim epizodama hipoglikemije bi svakako trebala imati kod kuće GlucaGen HypoKit, injekciju koju treba primjeniti intramuskularno osobi s hipoglikemijom koja nije pri svijesti. Navedenu injekciju treba propisati liječnik obiteljske medicine. Pri tome svakako treba naglasiti važnost edukacije, tako da članovi obitelji, supružnici, djeca, braća i sestre, roditelji ili ostali ukućani u svakom trenutku znaju kako se primjenjuje ta injekcija. Osoba s hipoglikemijom će nakon nekoliko minuta od primjene injekcije biti pri svijesti i tada treba nešto pojesti. 

4. Ako osoba nije pri svijesti, ne smije joj se davati slatki napitak. Svakako treba pozvati kola Hitne pomoći.