Za groznicu još nema terapije, već se provodi simptomatska terapija. U nekim slučajevima potrebno je oboljele staviti na intenzivnu njegu i dati im umjetno disanje uz upotrebu aparata
Groznica Zapadnog Nila je i kod nas: Ovo su najčešći simptomi
Imao je srčanu slabost, šećernu bolest i slab imunitet. Unatoč svim poduzetim mjerama, pa i liječenje u Intenzivnoj jedinici, preminuo je od teške upale mozga uzrokovane virusom Zapadnog Nila, rekli su u KB Osijek.
Muškarac visoke životne dobi iz Belog Manastira liječio se kod njih. Umro je još 18. kolovoza, a Hrvatski zavod za javno zdravstvo u ponedjeljak je izvijestio javnost. Naveli su i da je u Hrvatskoj trenutno čak 26 oboljelih. Slavonac je za sad jedina osoba kod nas koja je od tog virusa preminula. Za prijenos virusa Zapadnog Nila odgovorni su zaraženi komarci, najčešće iz roda Culex, a koji se već nekoliko godina, osobito u vrućim ljetnim mjesecima, pojavljuju i u Hrvatskoj.
Stručnjaci tvrde da infekcija virusom Zapadnog Nila u ljudi najčešće prolazi bez simptoma. U otprilike 20 posto slučajeva bolest se manifestira simptomima koji nalikuju gripi. U samo 1 posto oboljelih može se razviti teža bolest uslijed zahvaćenosti središnjeg živčanog sustava, uz simptome meningitisa ili encefalitisa. Pod povećanim rizikom od obolijevanja su ljudi s oslabljenim imunitetom te stariji koji već imaju neku kroničnu bolest.
- Većina od ovih 26 oboljelih u Hrvatskoj imala je kliničku sliku zahvaćenosti središnjeg živčanog sustava, a kod dijela oboljelih zabilježena je blaža klinička slika u vidu temperature. Dio oboljelih se oporavio te su otpušteni iz bolnice - kažu u HZJZ. Napomenuli su da se bolest ne prenosi s čovjeka na čovjeka.
Davor Huić, iz udruge poreznih obveznika Lipa, ispričao nam je da je nedavno prebolio virus Zapadnog Nila.
Uvjeren je da se zarazio u Zagrebu i to podno Sljemena, jer tamo živi, ili pak uz Savu gdje igra tenis. Iz Hrvatske, kaže, nije izlazio.
- Sve je počelo krajem kolovoza s temperaturom do 38. Osjećao sam se malaksalo, imao sam upalu mišića i boljela me glava. Slično kao kad dobivate gripu. Nakon nekoliko dana to je prošlo i čak sam otišao na more. I onda, nakon dva, tri dana pauze, temperatura mi se opet vratila. Jedva sam se uspio vratiti u Zagreb. Temperatura mi je bila iznad 39 i u jednom trenutku više uopće nisam mogao stati na noge. Upala mišića me i dalje ubijala. Nisam mogao jesti, a onda sam počeo i povraćati. Supruga je odmah nazvala Hitnu pomoć - sjetio se dramatičnih trenutaka Huić. Zahvalan je što su djelatnici Hitne odmah posumnjali na meningitis i odveli ga na zarazni odjel Klinike za infektivne bolesti. Tamo su mu, kaže, punktirali leđnu moždinu i izolirali virus Zapadnog Nila. U bolnici je proveo 10 dana, ali su ga, kaže, već u prvih četiri doveli u red.
- Za tu bolest zapravo nema lijeka. Dobivao sam infuziju i snižavali su mi temperaturu. Liječnici su mi na kraju rekli da se radi o bifaznoj bolesti, odnosno bolesti koja ide u dvije faze baš kao što se meni dogodilo. Simptomi koji se prvi pojave ubrzo nestanu, ali onda se bolest opet vrati u toj drugoj fazi - objasnio je Huić koji za sebe kaže da je inače dosta zdrav.
HZJZ tvrdi da je groznica Zapadnog Nila prvi put registrirana u Hrvatskoj 2012. godine, te se broj registriranih slučajeva kretao u rasponu od jednog oboljelog 2014. i 2015. godine, pa do 20 oboljelih 2013. godine.
Inače, najpogođeniji ovom pošasti u Europi su naši susjedi Srbi. Tamo je već 21 osoba umrla od tog virusa, a zaraženih je čak 213. Druga najteže pogođena zemlja je Grčka.
Simptomi groznice
Intenzivne glavobolje, ukočeni vrat, bol u mišićima i dezorijentacija su simptomi groznice Zapadnog Nila, koja se i dalje širi našom regijom
Ljeto s čestim i obilnim padalinama utjecalo je na povećan broj komaraca, glavne prenositelje infekcije, čije larve se najbolje razvijaju upravo u takvim vremenskim uvjetima.
- Kada vanjski uvjeti sredine pogoduju širenju virusa, značajan broj komaraca postaje inficiran. To se obično događa u kasno ljeto. Tada se virus širi na ljude, konje i druge slučajne domaćine - objasnio je prof. dr Miroslav Valčić sa Katedre za zarazne bolesti životinja Veterinarskog fakulteta Univerziteta u Beogradu za srpski Blic.
Ovaj virus mogu prenijeti ptice selice u nova, nezaražena područja. No direktan prijenos između zaraženih životinja još nije zabilježen, čak ni kod eksperimentalno inficiranih pilića ili kokoši. Također, bolest ne prenose ni inficirani ljudi, a ni konji.
Prijenos dojenjem
- Prirodna cirkulacija virusa se pojavljuje između komaraca u kojima se virus umnožava i ptica, kod kojih bolest često dovodi do smrti. Ljudi i životinje, poput konja i pasa, predstavljaju slučajne domaćine i slijepu ulicu za virus - ističe prof. Valčić.
Kada zaraženi komarac ubode čovjeka, virus ulazi u krv i kod malog broja inficiranih napada moždanu opnu i mozak. Međutim, kako kaže prof. Valčić, istraživanja pokazuju da postoje i drugi načini prenošenja ove bolesti.
- Ispitivanje bolesti u SAD-u je otkrilo i novi način prenošenja virusa, i to transplacentarno, dojenjem, transplantacijom organa i putem transfuzije krvi - upozorava profesor Miroslav Valčić.
Od ovog virusa mogu oboljeti 162 vrste ptica, barem 27 vrsta sisavaca i oko 43 vrste komaraca.
- Divlje ptice su glavni inkubatori virusa, prenoseći ga bez pojave simptoma. Najčešće su u pitanju vrane, gavrani, šojke, golubovi, domaće guske i nekoliko drugih vrsta. Neurološki simptomi se uglavnom mogu pojaviti kod konja i ljudi - objašnjava prof. Valčić.
Simptomi
Vrijeme inkubacije virusa je između tri i četrnaest dana.
- Od pet inficiranih ljudi, četiri slučaja će proći asimptomatski. To znači da će se simptomi bolesti pojaviti kod 20 posto osoba. U velikom broju slučajeva kod ljudi se manifestiraju simptomi slični gripi, kao što su groznica, nelagoda, glavobolja i bolovi u tijelu. Slabljenje, anoreksija, mučnina i povraćanje također mogu biti simptomi groznice - priča prof. Valčić.
Nekada se pojavljuje osip na koži, i to najčešće na vratu, trbuhu, rukama i nogama. Kod najvećeg broja infekcija do poboljšanja dolazi za tri do šest dana.
- Kod težih slučajeva postoje znaci encefalitisa, meningoencefalitisa ili meningitisa. Postoje osobe koje su u rizičnoj skupini koja obolijeva od težeg oblika. To se posebno odnosi na osobe s oslabljenim imunitetom, osobe s kroničnim oboljenjima, mlade i starije osobe (preko 55 godina) - kaže prof. dr Miroslav Valčić.
Tada se javljaju simptomi poput visoke tjelesne temperature, glavobolje, ukočenog vrata, dezorijentacije, tremora, grčeva, mišićne slabosti, paralize i kome.
- Simptomi se mogu naglo pojaviti. U nekim slučajevima nalazi se miokarditis, pankreatitis i fulminantni hepatitis. Smrtnost kod ljudi je na nivou od manje od 0.1 posto - kaže ovaj profesor.
Gubljenje pamćenja
Za groznicu još nema terapije, već se provodi simptomatska terapija. U nekim slučajevima potrebno je oboljele staviti na intenzivnu njegu i dati im umjetno disanje uz upotrebu aparata.
- Efikasni su antivirusni preparati kao što su to ribavirin i interferon. Kod starijih osoba i onih oboljelih od kroničnih bolesti, prognoza je nepovoljna. Stopa smrtnosti kod ljudi kod kojih se bolest pojavi u živčanom obliku iznosi od 4 do 14 posto - upozorava prof. Miroslav Valčić.
Mortalitet kod ljudi starijih od 70 godina je čak 15 do 29 posto.
- Kod osoba koje su se oporavile od ovog virusa posljedice ostaju duže od godinu dana u vidu gubitka pamćenja, teškoća u hodanju, slabosti mišića i depresije - kaže prof. Valčić.
Životinjama se može pomoći simptomatskom terapijom i poboljšanjem uvjeta u kojima se životinje drže.
VIDI OVO! KVIZ: Provjerite vaše poznavanje povijesti.