Gripa, pneumokok, Covid: Evo kako možete spriječiti opasne posljedice za svoje zdravlje

Visoka temperatura, upala pluća, oboljenje respiratornog trakta - simptomi su koji mogu upućivati na pneumokok, Covid-19, ali i gripu. Rješenja za zarazu od ovih infekcija nema, no ono što svaki pojedinac može učiniti za sebe jest prevencija putem cijepljenja koje dokazano štiti od težih oblika bolesti. 

Dok je cjepivo za gripu i Covid-19 još slobodan izbor, cjepivo za djecu protiv pneumokoka od 2019. godine uvedeno je u Nacionalni imunizacijski program kao obavezno. Njime se danas mogu cijepiti i sve odrasle skupine, a zašto je ono važno te koje opasne posljedice pneumokok može imati na zdravlje, doznajemo u razgovoru s prof. dr. sc. Goranom Tešovićem, pročelnikom Zavoda za infektivne bolesti djece.

Gripa, pneumokok, Covid: Koje su glavne razlike u simptomima?

Osim blagdanskog duha, hladniji dani donijeli su nam rizik od zaraze gripom, koja se manifestira vrućicom, glavoboljom, bolovima u mišićima, malaksalošću te razvojem respiratornih simptoma kao što su promuklost i kašalj. Slične simptome, samo izraženije, uzrokuje infekcija virusom SARS-CoV-2.

- Pneumokok je, za razliku od gripe i Covida, bakterijska infekcija, koja se najčešće razvija kao komplikacija neke virusne respiratorne infekcije, a klinički se manifestira kao upala srednjeg uha, upala pluća ili u manjem broju slučajeva kao invazivna bakterijska bolest – sepsa ili meningitis - objašnjava prof. Goran Tešović.

Posljedice za zdravlje

Do zaraze dolazi kapljičnim putem, nakon duljeg i bliskoga kontakta sa zaraženim. Prisutnost ove bakterije ne mora nužno značiti bolest, ali kad liječnik ipak utvrdi oboljenje, pneumokokna infekcija uspješno se liječi antibioticima te se opće stanje bolesnika obično nakon jedan ili dva dana poboljša. Iznimka su najteži klinički oblici komplicirane upale pluća i meningitisa, koji ostavljaju trajne posljedice na zdravlje.

- U bolesnika s meningitisom najčešće su trajne posljedice koje se očituju u mišićnoj slabosti, to jest kljenutima (oduzetosti), intelektualnim oštećenjima, a čak 20% ovih bolesnika podlegne bolesti. Ozbiljne posljedice znaju se manifestirati i u bolesnika koji imaju ponavljajuće upale srednjeg uha, a takvih u našoj populaciji nema mnogo, kod kojih može doći do nagluhosti - govori naš sugovornik.

Kako se možemo zaštititi?

Jedina je učinkovita prevencija cijepljenje. Cijepiti se mogu djeca i odrasli, a na raspolaganju su dvije vrste cjepiva – konjugirana i polisaharidna. U pravilu konjugirana cjepiva namijenjena su za djecu a polisaharidna za odrasle.

- Konjugirana cjepiva, a jedno od njih (desetvalentno) uključeno je i u hrvatski Nacionalni imunizacijski program za djecu, potiču stvaranje visoke koncentracije specifičnih protutijela na pneumokokne serotipove koji su uključeni u cjepivo, pa tako preveniraju ne samo invazivne pneumokokne bolesti nego i sluzničke bolesti, kao što je upala srednjeg uha i upala pluća. A polisaharidno cjepivo namijenjeno je prevenciji invazivnih oblika bolesti, poput sepse, teške (bakterijemične) upale pluća i meningitisa u odraslih osoba - pojasnio je pročelnik Zavoda za infektivne bolesti djece.

Cijepljenjem djece stvara se svojevrsna imunizacija protiv pneumokoka, ali prof. Tešović upozorava kako to ne znači da će pneumokokna infekcija iščeznuti iz populacije. Naime, postoji više od 90 različitih serotipova pneumokoka, a cjepiva sadrže 10, 13, odnosno 23 serotipa.

- Primjena pneumokoknih cjepiva značajno smanjuje pobol od pneumokoknih bolesti, čime bitno utječe na poboljšanje kvalitete života najmanje djece i starijih od 65 godina. Cijepljenje smanjuje i potrebu za korištenjem zdravstvene skrbi, potrebu za odlaskom u bolnicu i potrebu za korištenjem antibiotika. Prevenirajući najteže oblike bolesti, cijepljenje prevenira i nastanak trajnih posljedica u bolesnika sa sepsom i meningitisom te, konačno, produljuje očekivani životni vijek cijepljenih - govori. 

Tko se sve može cijepiti?

Svi se mogu cijepiti, ali najugroženije dobne skupine su djeca i starije osobe. Razlog je taj što dojenčadi i maloj djeci još nije do kraja formiran imunološki sustav, a starijima njihov postupno propada, pa su podložniji pneumokoknoj infekciji nego ostatak populacije.

- Uz to cijepljenje djece ima dvojaku zaštitnu ulogu. S obzirom na to da konjugirana pneumokokna cjepiva, kojima se djeca cijepe, stvaraju visoke koncentracije zaštitnih protutijela, ona sprečavaju i kolonizaciju pneumokoka na sluznici nosa, a ne samo nastanak pneumokokne bolesti. Sprečavanje kolonizacije značajno je i u ograničenju širenja zaraze unutar populacije - zaključuje prof. Tešović.

Cijepljeni štite i necijepljene u svojoj okolini te se tako stvara "kolektivna imunost" prema pneumokoku u populaciji.