Djeca s Aspergerovim sindromom o stvarima koje ih zanimaju pričaju satima te su vrlo inteligentni. Sindrom četiri do pet puta češće pogađa dječake, a nastupa oko treće godine
Greta je primjer: Zvuče kao da diktiraju, ali puni su emocija
Jedan od osnovnih simptoma Aspergerova sindroma je ponavljajući govor koji zvuči kao da se nešto recitira, odnosno iznose samo činjenice bez prevelikog emocionalnog angažmana.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
Međutim, za malenu Šveđanku Gretu Thunberg, aktivisticu koja je posljednjim govorom u UN-u uzdrmala svjetske čelnike, to se ne bi moglo reći. Njen “emotivan” govor, na rubu plača, objašnjava nam psihologinja Tea Knežević, znači da i djeca s Aspergerovim sindromom (poremećaj iz spektra autizma) nisu potpuno “neosjetljiva”, kako se pogrešno vjeruje.
- Ne mora biti pravilo da im je govor neemotivan. Oni nisu neosjetljivi nego su osjetljivi na drugi način. I oni se ljute, smeta ih nepravda u školi, nekada teško kontroliraju svoja ponašanja koja su posljedica upravo intenzivne emocije - kaže psihologinja Knežević.
Istovremeno se kod njih javlja i strah jer neke stvari ne razumiju ili ne mogu prepoznati. Ponajprije emocije i kako funkcionirati u društvu. Nedostaje im razumijevanje i opisivanje vlastitih i tuđih emocija, te često nisu potpuno svjesni okolnosti koje ih okružuju u nekom trenutku. Teško sklapaju prijateljstva. No kako ih krasi i izuzetna inteligencija, učenjem kompenziraju stvari koje teško usvajaju.
- Oni će tako posuđivati knjige o neverbalnoj komunikaciji, te će o njima učiti, za razliku od većine ljudi koji neke stvari uče intuitivno - kaže Tea Knežević, praktičarka terapije igrom iz Centar Proventus.
POGLEDAJTE GRETIN GOVOR U UN-U:
Ljudi s Aspergerovim sindromom u odrasloj dobi postaju funkcionalni članovi društva. Najbolje se snalaze na poslovima koja od njih zahtijevaju velik protok informacija. U Velikoj Britaniji čak postoje radna mjesta za koja se traže upravo ljudi s Aspergerom. Primjerice, idealni su za rad na informacijama na željezničkom kolodvoru, u kojem će baratati s gomilom informacija, i najvjerojatnije uspješnije nego ljudi bez tog sindroma. No njihov se razvoj mora usmjeravati.
Mnoga ova djeca imaju izvrsnu memoriju i glazbene talente te ih zanimaju jedno ili dva područja. Ponekad znaju biti i nespretni i loše koordinirani, te imati neobičan tjelesni stav. Mogu nadugo i naširoko razgovarati o omiljenoj temi, baš kao i Greta, koja je s roditeljima gotovo svakodnevno razgovarala o klimatskim promjenama. Djeca s Aspergerom sklona su boravku u “vlastitom svijetu” i zaokupljena sobom i svojim rasporedom.
- Djeca koja nam dolaze na terapiju pričaju samo o temama koje ih zanimaju. Ako su to vlakovi, pričaju o vlakovima, a čim se razgovor skrene na nešto drugo, njihova zaokupljenost pada i odgovori se pretvaraju u ‘da’ ili ‘ne’. Ta djeca imaju vrlo siromašnu simboličku igru i igru uloga, što je način na koji djeca uče socijalne vještine - kaže psihologinja Tea Knežević.
Aspergerov sindrom četiri do pet puta češće pogađa dječake, a nastupa oko treće godine. Sindrom često ostaje neprepoznat sve do prvih školskih dana, ali i kasnije, do viših razreda osnovne škole, jer iako iskazuju karakteristike autizma, imaju vrlo dobro razvijene jezične vještine.
- Razlog je i to što sustav prepoznaje koliko tko može dobro riješiti test ili koliko mu je znanje, a često oni su jednako uspješni u njegovu savladavanju. Uz minimalnu emotivnu prilagodbu, često se njihov problem zamaskira. Reakcije se kod takve djece karakteriziraju kao neobične ili čudne bez daljnjeg objašnjenja - zaključuje.
POGLEDAJTE NOVI SERIJAL 'ZENZACIJA' S IVANOM ŠARIĆEM:
Pokretanje videa...