Gordan iz Zagreba patentirao je sustav za obradu zemlje, a sada mu trebaju poticaji

Cijeli život živim u gradu, ali sam kao dijete odlazio kod bake i djeda na selo i gledao kako se obrađuje zemlja. Na ideju sam došao kada sam jedno jutro gledao reportažu o poljoprivredi. U prvom planu su bili veliki traktori koji se previše dime pa sam se pitao 'Tehnologija je toliko uznapredovala i mora biti jednostavnijeg i ekološki prihvatljivijeg stroja za obradu zemlje', priča nam tehničar za mehatroniku Gordan Palić (35) iz zagrebačke Dubrave koji je osmislio i patentirao inovativni sustav za obradu zemlje koji bi u budućnosti mogao zamijeniti glomazne traktore.

Gordan je vlasnik IT tvrtke ClassSeventy Seven koja nudi inovativna rješenja, a bavi se softverima, aplikacijama i web stranicama. Pored standardnog posla u firmi , Gordan nije odustao od ideje koja bi poljoprivrednicima olakšala posao na zemlji.  

POGLEDAJTE VIDEO: Gordan je patentirao sustav za obradu zemlje

Pokretanje videa...

02:46

Gordan Palić | Video: Tomislav Miletić/ PIXSELL

- Prvo sam se informirao zašto su traktori tako ogromni pa sam saznao da je to zato što mu treba snaga i težina koja mu je potrebna za obradu zemlje. Počeo sam istraživati opciju obrađivanja zemlje uz pomoć strojeva koji bi se oslanjali na najnoviju tehnologiju i koji bi radili na daljinsko upravljanje - prisjeća se Gordan svojih prvih razmišljanja koji su se kasnije rodili u revolucionarnu ideju koja je na kraju dobila potvrdu od Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo.

- Sve je počelo 2018. godine i traje već dvije godine. Dugo sam istraživao, informirao se u tajnosti gotovo godinu dana jer sam se bojao bilo kome govoriti o ideji dok ne napišem patentnu prijavu. Samo pisanje patentne prijave bio je  dugotrajan proces jer postoji niz pravila koja se trebaju ispoštovati. Na kraju sam uspio i patentirao ideju. Zadovoljio sam sve uvjete, odnosno da je izum značajni novitet, da ne postoji nigdje u svijetu, da je izvedivo te industrijsku ponovljivo - kaže Gordan.

- Puno sam istraživao i tražio pomoć od drugih struka. Tu sam se javio fakultetu Agrobiotehničkih znanosti u Osijeku jer mi je kod izuma prije svega trebala potvrda od autoriteta iz područja poljoprivrede. Oni su jako otvoreni prema mladima i njihovim inovacijama. Prepoznali su potencijal u mojoj ideji. Saslušali su me i izašli mi u susret. Oni su partner te bi vodili projekt realizacije - kaže Gordan te naglašava kako bi sada mogli zajedno krenuti u izradu prototipa, prije svega potrebna su im sredstva.

Europska unija ima fond za istraživanje i razvoj inovacija (IRI) koja financira upravo ovakve projekte. Gordan je svoju ideju prijavio upravo na natječaj za taj fond. Za izradu prototipa i pokretanje proizvodnje potrebno mu je  3,2 milijuna kuna

- Predali smo papirologiju i sada smo u fazi bodovanja. Prema podacima, naša je inovacija prema kriterijima na vrhu ljestvice. Po njima,  prioritet je prije svega poljoprivreda, eko obrada i bio proizvod koji ne zagađuje, činjenica da se radi o nečem inovativnom  te da zadovoljava zakone o ravnopravnosti spolova - objašnjava Gordan.

Mobilno i energetski učinkovito

- Mi imamo inovaciju na najvišoj razini, a to je patent. Ovo bi bio revolucionarni izum u poljoprivredi koji bi zamijenio traktor kao što je on nekada zamijenio konje i volove. Ekološki je i bio proizvod jer ne bi trošio gorivo, već struju ili neki drugi izvor održive energije poput solarne. Zadovoljava i kriteriji ravnopravnosti jer bi uz pomoć najnovije tehnologije, sustavom mogao upravljati bilo tko, bez obzira na spol - kaže.

POKRENUO BIZNIS 'Odrekao sam se prava, vratio zemlji i sada radim svoje rakije'

Kroz pola godine trebali bi dobiti sredstva, no ako ne uspiju, ideju će morati predložiti stranim tvrtkama.

- Oni znaju što im nudimo i zainteresirani su, no mi želimo da to bude naš, hrvatski proizvod, a ne da naši poljoprivrednici kasnije kupuju od stranaca stroj čija je ideja rođena kod kuće - kaže Gordan.

Uz pomoć sredstva koje bi dobili iz EU fondova, Gordan bi u suradnji s agronomskim  fakultetom ostvario sve, od razvoja, do proizvodnje nultog prototipa do nultih serija.

-Svi dijelovi našeg sustava za obradu zemlje već postoje. Postoje baterije, sajle, elektromotori... Mi bi samo masu postojećih proizvoda sklopili u jedan. Od sredstva koje smo zatražili mi možemo pokrenuti serijsku proizvodnju i pritom biti maksimalno zaštićeni na inozemnom tržištu - smatra Gordan.

Sustav bi radio kao printer

- Ovaj sustav za obradu zemlje bio bi jeftiniji od bilo kojeg postojećeg traktora. Bio bi mobilan, za razliku od današnjih traktora koji su preširoki za cestu. To bi bile zasebne jedinice koje bi radile jednako učinkovito kao traktor, no sve bi bilo puno jednostavnije i ekološki prihvatljivije - kaže Gordan.

MLADI POLJOPRIVREDNIK Superpčelar Tvrtko: 'Naš pčelinji otrov je zaista najbolji u svijetu'

- Na polju bi se sa svake strane nalazile dvije bočne jedinice koje bi se usidrile i vukle središnju jedinicu prema sebi. Ta središnja jedinica bila veličine malog smart automobila te bi se sve pokretalo uz pomoć daljinskog upravljača. Kada bi središnja jedinice bila gotova s oranjem jednog reda, automatski bi se prebacila u idući. Sustav bi radio poput printera - kaže Gordan slikovito objašnjavajući kako bi funkcionirao njegov izum.  

- Ovaj sustav bio bi puno mobilniji te bi mogao na cestu i na autoput. Manje bi zagađivao i punio bi se na struju. Njime bi se upravljalo na daljinu, baš kao što djeca upravljaju autićem na daljinsko upravljanje - kaže Gordan.

- Kada bi dobili sredstva, proizvodili bi ga kod nas. Naši poljoprivrednici bili bi prvi u svijetu koji bi koristili ovako moderan sustav. No, ako ne dobijem sredstva, ja prije svega moram održavati patent te ću se u tom slučaju morati obratiti stranom tržištu i otići u inozemstvo, jer mora se raditi i živjeti - kaže Gordan poprilično tužnim tonom nadajući se sredstvima kako bi, svoj na svome, uz pomoć agronomskog fakulteta mogao krenuti u realizaciju projekta i izuma koji okupira njegove misli već posljednje dvije godine.

VIRTUALNI ASISTENT 'Radim za strance, ali nisam morala napustiti Hrvatsku'

- Ako dobijemo sredstva iz EU ili nekog drugog fonda, napravili bi prototip i krenuli u serijsku proizvodnju. Tada bi se sigurno našao neki domaći investitor koji bi uložio i proizvodio naš proizvod - kaže Gordan maštajući o tome da izum, u koji je uložio vrijeme i trud, ne napušta Hrvatsku i padne u ruke neke druge zemlje koja će znati cijeniti inovaciju ovakvog tipa.

- Dvije godine sam već dao u ovo. Nacrtao sam ne znam ni sam koliko skica, probavao, pokušavao, bacao ih u smeće no nisam odustao pa neću ni sada - kaže Gordan s čiju je ideju, sa znanstvene strane, potvrdio i prof. dr. sc. Krunoslav Zmaić, dekan Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeku.

- Podršku za realizaciju ove inovacije, odnosno ulasku u partnerski odnos za realizaciju i osiguravanje EU sredstava dali smo ovom IT stručnjaku jer smo nakon pregleda skica i razgovora s njim prepoznali ogroman pa usudio bih se reći i revolucionaran potencijal ovog sustava. Ja osobno i naši stručnjaci profesori sa Zavoda za poljoprivrednu tehniku i obnovljiv izvore energije bit ćemo  partner ovom mladom inovatoru i IT stručnjaku, odnosno kada dobije EU novce vršit ćemo monitoring nad projektom - rekao je prof. Zmaić.

-  U svijetu ne postoji sličan sustav temeljen na digitalnim tehnologijama, modernim transformatorima i svim drugim karakteristika, a ono što cijelu ideju za inovaciju čini drugačijom je upravo to da je uz manje rada i manje trošenje energije moguće napraviti jako puno. Znate i sami da imamo sve manje raspoložive radne snage za rad u poljoprivredi, da imamo rascjepkane male posjede do kojih je ponekad teško doći jer su na brojnim lokacijama, a ovaj jednostavan, a ipak učinkovit sustav mogao bi olakšati rad i značajno smanjiti troškove proizvodnje. Slijedi sad težak rad na izradi prototipa, provjerama na njivi i konkretizaciji svega. Mi tu nećemo podilaziti ideji i inovaciji, nego ćemo obavljati stroge kontrole, konzultirati se s našim kolegama u svijetu i učiniti sve da ova inovacija postane svjetski hit. Slavonija kao poljoprivredna regija je zaslužila da bude prva na čijim će se njivama ovaj sustav dokazati - zaključuje dekan Zmaić.