Istraživači koje financira EU koriste najnovije digitalne tehnologije kako bi poboljšali pristup bogatoj europskoj glazbenoj i kulturnoj baštini i olakšali stvaranje novih kulturnih veza
DIGITALNE TEHNOLOGIJE
Glazbena i kulturna baština Europe svima nadohvat ruke
Uz pompu oko natjecanja Pjesma Eurovizije koje se održalo u svibnju ove godine, moguće je da je mnogima promaklo još jedno europsko pjevačko natjecanje koje se održavalo u otprilike isto vrijeme – natjecanje Polifonia Song Contest.
Organizira ga Polifonia, istraživačka inicijative koju financira EU s ciljem zaštite i promicanja europske glazbene baštine, a natjecanje je nastojalo skrenuti pozornost na ogromno bogatstvo glazbenog materijala sadržanog na novopokrenutom portalu Polifonia.
Natjecanje je pozvalo glazbenike iz cijele Europe da stvore „soundtrack naše povijesti” koristeći materijal iz internetske glazbene baze Polifonia, uključujući raznolike zvukove poput talijanskih crkvenih zvona, nizozemskih orgulja, pjeva ptica, mornarskih pjesama i zvukova oluje.
Sjajna izolacija
Zaintrigiran pozivom, nizozemski glazbenik Adam Tristar skladao je minimalističku elektroničku skladbu pod nazivom „Isolation”, koja je uključivala uzorke zvukova iz arhive. Hipnotizirajuća i zanimljiva skladba odnijela je pobjedu.
„Imao sam nacrt pjesme Isolation na računalu više od godine dana i nisam imao pojma kako da ju dovršim”, rekao je. Zvukovi koje je otkrio na platformi Polifonia dali su mu novo nadahnuće da dovrši skladbu. „Bio sam malo iznenađen kako se dobro orgulje i crkvena zvona uklapaju u mogu glazbu”, rekao je. „To je doista dodalo zanimljiv sloj.”
Iako pobjednik natjecanja Polifonia nije bio popularan na TikToku kao Eurovizija, natjecanje je svejedno pobudilo interes u glazbeničkoj zajednici uz brojne pozitivne komentare, a čak se priča i o mogućem diskografskom ugovoru. Kao i Tristar, svatko može pristupiti bogatstvu glazbe i zvučnih isječaka na novom portalu Polifonia – od poznatih imena poput Bacha ili Beatlesa do manje poznatih glazbenika i glazbe iz arhiva zemalja diljem Europe.
„Kad smo započeli, shvatili smo da je glazbenoj baštini vrlo teško pristupiti putem interneta”, rekla je koordinatorica projekta profesorica Valentina Presutti, profesorica računalnih znanosti na Sveučilištu u Bologni u Italiji i voditeljica Laboratorija za semantičku tehnologiju u talijanskom Nacionalnom istraživačkom vijeću.
„U nekim slučajevima glazbena baština uopće nije bila na internetu te smo shvatili da postoji rizik od gubitka velikog broja važne baštine.”
Povijesne veze
Portal Polifonia je pretraživi, unakrsno povezani glazbeni skup podataka za obične ljubitelje glazbe i stručnjake. Izgradio ga je tim povjesničara glazbe, računalnih znanstvenika i kreativnih profesionalaca koji su se oslanjali na resurse koji potječu čak i iz 16. stoljeća.
Portal Polifonia se od tradicionalnih baza podataka razlikuje po upotrebi suvremenog načina obrade podataka i alata za strojno učenje. Napredna računalna tehnologija omogućava iznimno sofisticirano, ali jednostavno pretraživanje. To znači da svatko može zakoračiti i proučavati mnoštvo glazbenih unosa iz zadnjih 400 godina europske glazbene baštine.
Istraživači su proveli 10 pilot istraživanja u Francuskoj, Irskoj, Italiji, Nizozemskoj i Velikoj Britaniji kako bi pomogli u izgradnji materijala u onome što nazivaju grafikonom znanja – naprednom tehnologijom za pohranu podataka koja olakšava razvoj alata za umjetnu inteligenciju.
Primjerice, jedno se istraživanje fokusiralo na orgulje iz Nizozemske. Prije portala Polifonia, svi su povjesničari, graditelji ili restauratori koji su tražili relevantne informacije o nizozemskim orguljama morali pregledati više od 4.500 stranica tiskane enciklopedije od 15 svezaka – priznatog referentnog izvora o ovom instrumentu.
„Pilot istraživanje Polifonia Organs stvorilo je novi skup podataka o nizozemskim orguljama”, rekla je Presutti. „Sada imamo ne samo strukturirane podatke, nego i aplikaciju za pretraživanje tih podataka, sa sučeljem koje smo razvili i dizajnirali u ovu svrhu.”
Osjećaj za ritam
Ambicija portala Polifonia da omogući širi pristup glazbi proširila se i na povećanje sudjelovanja i angažmana, uključujući osobe s oštećenjem sluha i drugim tjelesnim invaliditetima koji bi ih mogli spriječiti da uživaju u glazbi.
„Glazba je za sve, ali neke se osobe mogu osjećati isključenima”, rekao je dr.sc. Simon Holland, osnivač i ravnatelj laboratorija Music Computing Lab na sveučilištu Open University u Ujedinjenoj Kraljevini.
Holland je vodio jedno od pilot istraživanja – Access – koje je za cilj imalo poboljšati uključenost i angažman upotrebom novih tehnologija.
„Zanima nas kako osnažiti ljude koji su gluhi, kako bi mogli sudjelovati u stvaranju glazbe zajedno s ljudima koji čuju, ako to žele”, rekao je Holland.
Istraživači su radili s „haptičkim narukvicama”, uređajem koji je razvijen na sveučilištu Open University za komuniciranje ritma putem dodira. Ove se bežične narukvice nose na zapešćima i gležnjevima, odakle vibracijama prenose glazbene ritmove osobi koja ih nosi.
Testiranjem narukvica u stvarnim situacijama, tim istraživača prikupio je vrijedne povratne informacije. Sean Chandler, gluhi glazbeni pedagog iz Ujedinjene Kraljevine, bio je jedna od osoba koje su ih testirale, zajedno s „Garden City Sambom”, brazilskom udaraljkaškom i plesnom skupinom sa sjedištem u Letchworthu, gradiću sjeverno od Londona.
„Sean je bio okrenut leđima u odnosu na nas dok je svirao bubnjeve, tako da nije mogao primati druge signale, osim onih iz haptičkih narukvica”, rekao je Holland. „Mogao je osjetiti što treba svirati na bubnju i kada to treba svirati.”
Holland smatra da im je testiranje tehnologije izvan laboratorija pružilo uvide koji su im bili potrebni da ova tehnologija ostavi trajan utjecaj u olakšavanju šireg sudjelovanja u dijeljenom glazbenom iskustvu.
Uvid u priču
Još jedan primjer kako najnovija dostignuća u računalnoj znanosti mogu pomoći u širenju pristupa europskoj kulturnoj baštini je InTaVia, prekogranična inicijativa koja je trajala od studenog 2020. do listopada 2023.
Istraživači iz Austrije, Nizozemske, Slovenije, Finske, Danske i Njemačke okupili su se kako bi vizualnim pristupom integrirali i poboljšali internetski pristup kulturnim i povijesnim podacima kontinenta.
Zahvaljujući financiranju iz EU, istraživački je tim uspio razviti internetski alat koji upotrebljava umjetnu inteligenciju i obradu prirodnog jezika za analizu i povezivanje različitih izvora podataka o kulturnoj baštini koji su prethodno arhivirani u izoliranim bazama podataka.
Digitalna platforma koju su izradili omogućava korisnicima da pretražuju informacije o umjetničkim djelima i kulturnim predmetima koji ih zanimaju, otkrivajući zanimljive biografske detalje o autorima, kao i o mjestima u kojima su živjeli i radili.
„Kulturnu baštinu možemo razumjeti drugačije ako prikažemo ovu vrstu povezanog znanja na vizualan način”, objasnila je dr.sc. Eva Mayr, viša istraživačica na Sveučilištu za kontinuirano obrazovanje Krems u Austriji, koja koordinira projekt InTaVia. Psihologinja po obrazovanju, Mayr je istraživala kako novi mediji mogu promijeniti način na koji ljudi ostvaruju interakciju s kulturnom baštinom.
„Nebrojene veze između digitaliziranih kulturnih predmeta i odgovarajućih kulturnih informacija tek treba uspostaviti”, rekla je.
Istražite, primjerice, svijet austrijskog slikara Gustava Klimta, a možete kombinirati slike, vremenske crte, karte i tekst kako biste ispričali uvjerljivu priču o njegovom životu i radu. Sve to možete podijeliti, čak i izraditi kviz da testirate druge.
Širi pristup
InTaVia se uklapa u sveukupnu inicijativu koju podržava EU, a kojoj je cilj maksimalno iskoristiti mogućnosti koje pružaju digitalne tehnologije za očuvanje kulturnog sadržaja i omogućavanje lakšeg pristupa kulturnoj baštini široj publici.
Mnoga mjesta koja brinu o kulturnoj baštini digitaliziraju svoje knjižnice i pridonose platformi Europeana, vodećoj digitalnoj platformi EU-a za kulturnu baštinu. Ona sadrži milijune digitaliziranih stavki iz muzeja, galerija, knjižnica i arhiva diljem Europe.
InTaVia ima dodatnu prednost jer sve to povezuje na jednom mjestu i čini inherentne veze vidljivijima. Istraživači se nadaju da će postati koristan alat za nastavnike, kustose, povjesničare umjetnosti i turističke vodiče.
„Obogaćujemo znanje o europskoj kulturi tako da pružamo širu sliku i pristup tom znanju koji je jednostavan za korisnike – istraživače, ali i širu javnost”, rekla je Mayr.
Autor: Ali Jones
Istraživanja u ovom članku financira EU-ov program Horizon. Stavovi sugovornika ne odražavaju nužno stavove Europske komisije.
Više informacija:
Ovaj je članak izvorno objavljen u časopisu Horizon, časopisu za istraživanje i inovacije EU-a.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
