Za ovo otkriće zaslužan je student iz Tanzanije Erasto Mpemba. On je davne 1963. godine promatrao sladoled i uočio nešto neobično - topli sladoled se brže zaleđivao od hladnog
NE MOŽE JEDNOSTAVNIJE
Genijalan trik kako možete brže dobiti kockice leda u zamrzivaču
Svi mi u posudice za pravljenje kockica leda stavljamo hladnu vodu, ali to je pogrešno. Koliko god to zvučalo nevjerojatno, od tople vode će se brže formirati led nego od hladne. Radi se o fenomenu poznatom pod nazivom 'Mpemba efekt'.
POGLEDAJTE VIDEO Tretman lica ledom:
Pokretanje videa...
VIDEO
Za ovo otkriće zaslužan je student iz Tanzanije Erasto Mpemba koji je to zaključio 1963. godine nakon što je primijetio kako se vrući sladoled brže zaledi od hladnog. Svoju teoriju je objavio javnosti šest godina kasnije.
Ovaj fenomen je toliko zainteresirao mnoge stručnjake da je Britansko kraljevsko društvo za kemiju 2012. godine organiziralo natječaj. Tražili su stručne radove koji bi pojasnili Mpemba efekt.
Pristiglo im je preko 22.000 prijava iz 122 zemlje svijeta, a među njima se našao i rad Nikole Bregovića, asistenta na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Njegov rad je pobijedio, a pobjedničkim ga je proglasio upravo Erasto Mpemba. Proglašenje pobjednika je bilo 10. siječnja 2013. u Londonu.
Pogledajte kako je to izgledalo (samo proglašenje pobjednika vidjet ćete u 53. minuti):
Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu je s ponosom objavio tu vijest 2013. godine, a napisali su to ovako:
'Nikola Bregović, asistent u Zavodu za fizikalnu kemiju Kemijskog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, pobijedio je na natječaju RSC (Royal Society of Chemistry) za najbolje i najkreativnije objašnjenje Mpemba efekta. Riječ je o fenomenu bržeg smrzavanja početno toplije vode u odnosu na hladniju pri jednakim uvjetima koji, premda poznat već dugi niz godina, još uvijek nije u potpunosti objašnjen.
Natječaj je raspisan u lipnju prošle godine, a poprimio je globalne razmjere jer je organizatoru dostavljeno čak 22 000 objašnjenja ovog neobičnog fenomena iz 122 zemlje svijeta. U okviru natječaja predviđena je i nagrada u iznosu od 1000 GBP. Detalje o natječaju, kao i Nikolin rad kojim je zaslužio pobjedu, moguće je vidjeti na web stranicama Royal Society of Chemistry.'
'Po samoj logici hladnija voda morala prije smrznuti, ali nije tako'
Stručnjak iz Tvornice leda u Zagrebu, Damir Valjak, nam je jednom prilikom pojasnio o čemu se tu radi. Rekao nam je da bi se po samoj logici hladnija voda morala prije smrznuti, ali pokusi su pokazali da to nije tako.
Postoji više stvari zašto je to tako, ali glavne su dvije:
- Jedan od utjecaja je samo miješanje vode koje je jače kad je voda topla. Ukratko, ako imate toplu vodu i stavite je na hladno, ona se počinje hladiti izvana prema unutra. Voda koja se nalazi uz stijenke posude postaje hladnija i ta voda pada prema dnu. Zbog razlike u gustoći dolazi do dodatnih miješanja vode unutar posude zbog čega se voda brže hladi tj. otpušta toplinu prema okolini (zraku) - pojasnio je Damir Valjak, direktor Tvornice leda.
- Važno je naglasiti da je voda jako specifična tekućina koja ima masu zanimljivih svojstava. Voda je pri temperaturi od 4 stupnja najgušća, a ispod i iznad toga postaje sve rjeđa. Zbog toga se voda, koja se nalazi na dnu posude, počinje dizati kada se ohladi ispod 4 stupnja. Tako opet počinje miješanje i pojačana izmjena topline s okolinom. U toplijoj vodi sloj hladnije vode je deblji i to miješanje je jače - dodao je ovaj stručnjak.
- Kod proizvodnje leda to se može koristiti kad radite kockice u kalupu, recimo, prije će se u škrinji smrznuti voda na 50⁰C od one na 20⁰C - objasnio nam je.
POGLEDAJTE NOVU EPIZODU 'TKO MI BOLJE KUHA?':
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
