Gadgeti su dobar sluga, loš gospodar i kradljivac sjećanja

Otkad je 2008. američki pisac Nicholas Carr postavio provokativno pitanje “Zatupljuje li nas Google?”, u znanstvenim krugovima ne prestaju rasprave o negativnim i pozitivnim stranama modernih tehnologija.

Presude psihologa i neuroznanstvenika su različite, svi se pozivaju na stručna istraživanja, a jedno od najnovijih pokazalo je kako nam kamere pametnih telefona kradu pamćenje i uspomene. Od dječjeg rođendana do željno očekivanog obiteljskog odmora, dragocjenih se trenutaka želimo sjećati te ih bilježimo klikom na telefonu. No mobiteli s kamerama mogu izbrisati naša sjećanja. Jer opsesivno snimanje i dijeljenje fotografija na društvenim mrežama sprečava formiranje detaljnih uspomena te slabi našu memoriju, upozoravaju istraživači. Tvrde da dragocjene životne trenutke više ne proživljavamo punim plućima jer smo usredotočeni na to da ih uhvatimo objektivom fotoaparata. No kad, umjesto u vlastitu, fotografije pohranjujemo u memoriju mobitela, poslije se ne možemo detaljno sjetiti što se zbivalo na rođendanu, svadbi, maturalnoj večeri ili ljetovanju.

Zabrinjavajuće je i to što, umjesto vlastitog pamćenja, sve više upotrebljavamo internet kao dodatnu memoriju, baš kao što računalo upotrebljava eksterni tvrdi disk, upozoravaju istraživači sa Sveučilišta Harvard, Wisconsin i Columbia. Pametni su telefoni tako postali nastavak našeg mozga i proširenje memorije. Zahvaljujući njihovim naprednim funkcijama, kao što je primjerice Siri u iPhoneu, sve manje upotrebljavamo vlastite mentalne funkcije.

Oboružani pametnim telefonima i prijenosnim računalima, ne trudimo se pamtiti ni važne podatke, jer tu je Google koji će nam ih izrecitirati. Čak i običan mobitel zamjenjuje ljudski mozak jer pamti brojeve. Koliko telefonskih brojeva znate napamet? Priznajte - ne znate čak ni brojeve najboljih prijatelja koje svakodnevno zovete jer su sad pohranjeni izvan vašeg mozga. 

Toliko smo razmaženi da čak ni ne zapisujemo telefonski broj u imenik mobitela nego zatražimo da nas netko nazove i potom u dva klika spremimo broj a da ga nismo ni pročitali, a kamoli upamtili. Uz funkciju “autocomplete”, koja omogućava da nakon nekoliko upisanih slova telefon dovršava riječi, pišemo brže, ali postajemo manje precizni. Djeca koja šalju tri ili više SMS-ova na dan imaju znatno slabije rezultate na testu pismenosti od vršnjaka koji ih ne šalju, tvrde istraživači sa Sveučilišta u Coventryju.

Zadovoljni što nam uređaji štede vrijeme, zaboravljamo da naša radna memorija bez mentalne gimnastike slabi. No problem nije u pametnim telefonima nego u tome što se na te asistente suviše oslanjamo te oni preuzimaju funkcije koje je mozak sposoban obaviti. Pametni su telefoni poput mentalnih dizala, uz njih smo brži, ali ne brusimo mozak, baš kao i kad, umjesto stubišta, stalno koristimo dizalo, a mišićima uskraćujemo vježbu, tvrde istraživači.

Tijekom ručka tehnika je zabranjena

Moje djetinjstvo nije bilo opterećeno tehnologijom te je i gledanje televizije tad bilo iznimka, a nikako pravilo. Radije smo se družili s prijateljima i susjedima, mnogo više smo razgovarali i smijali se, a ispred malih ekrana okupljali smo se uglavnom kad je bio prijenos San Rema ili opatijski festival. Smatram da danas pred ekranima provodimo previše vremena. 

Suprug i ja stoga, od samog početka, nismo dopustili djeci da u sobama imaju TV. Iako mi kći sad već ima 18 a sin 20 godina te upotrebljavaju sva čuda tehnike kojima je njihova generacija danas ‘oboružana’, tehnologija je u vrijeme obiteljskog ručka i večere strogo zabranjena i tu sam vrlo nepopustljiva jer mi je važno u obitelji očuvati duh zajedništva i dobru komunikaciju, kaže pjevačica i TV voditeljica Sanja Doležal.

Gadgeti su dobar sluga i loš gospodar

Ako se i kad idete na poznatu lokaciju oslanjate na globalni sustav za pozicioniranje (GPS), slabi funkcija hipokampusa, područja mozga koje kontrolira memoriju i prostornu orijentaciju, tvrdi neuroznanstvenica Veronique Bohbot sa Sveučilišta McGill.

Zasloni, monitori i ekrani narušavaju kvalitetu obiteljskog, društvenog i intimnog života te nepovoljno utječu na razvoj u djetinjstvu, upozorava Catherine Steiner-Adair, psihologinja s Harvarda, u svojoj knjizi “Veliko isključivanje: Zaštita djetinjstva i obiteljskih odnosa u digitalnom dobu”.

Da bi utvrdila kako tehnologija utječe na socijalni i emocionalni život, razgovarala je s više od 1000 djece od 4 do 18 godina te zaključila da im je tehnologija postala “suroditelj”. To zabrinjava jer se dio mozga zadužen za jezični razvoj i kinestetičke osjete, koji daju informacije o položaju i pokretima udova i glave, razvija kroz igru, penjanje, plesanje, ukratko kroz aktivnosti koje uključuju višeosjetilni angažman, koji dijete nema dok pasivno prevlači prst preko ekrana.

- Najnovija istraživanja pokazuju da kvocijent emocionalne inteligencije sa svakom novom generacijom opada, a jedan od uzroka je manjak socijalnih interakcija. Djeca su usmjerenija na kontakt s televizorom, mobitelom, tabletom i računalom nego na kontakt s ljudima, zbog čega nemaju priliku razvijati društvene vještine - upozorava psihologinja Martina Trboglav.

Djeca koja previše vremena provode pred ekranom u igri su manje kreativna. Nasilne videoigre povećavaju agresivnost, a seksualni sadržaji rizik od neplanirane trudnoće kod tinejdžera. No nisu samo djeca navučena na čuda tehnike, po toj su optužnici krivi i roditelji.

- U restoranima sve češće vidimo roditelje i djecu koji, umjesto da razgovaraju, vrijeme provode svatko za svojim mobitelom ili tabletom. Roditelji provjeravaju i odgovaraju na mailove, čitaju vijesti na portalima, razgovaraju s kolegama mobitelom te ne provode dovoljno kvalitetnog vremena s djecom, zbog čega ona postaju frustrirana, tužna i ljuta - upozorava naša sugovornica.

Odvojite vrijeme i dajte djetetu nepodijeljenu pažnju jer ono kroz razgovor s vama uči komunicirati te upravljati emocijama. To što možete ne znači i da morate 24/7 biti online za kolege i šefove, a offline za obitelj. Blizina mobitela, čak i kad ga ne koristite, narušava kvalitetu komunikacije s partnerom, povjerenje slabi, a jača sumnja da on ili ona ne suosjeća s vašim problemima, tvrde istraživači sa Sveučilišta u Essexu. 

Društvene mreže pružaju instantni osjećaj zadovoljstva koji stimulira centar za nagrade u mozgu, što može biti zarazno. No unatoč opasnostima i zamkama moderne su tehnologije donijele i mnogobrojne prednosti. Nezaposleni na internetu lakše traže posao, obrazuju se pomoću online programa usavršavanja, učenicima i studentima računala su istraživački alat za pronalaženje informacija.

Suvremena je tehnologija i u službi spašavanja života. Iako elementarne nepogode ne možemo spriječiti, zahvaljujući suvremenim uređajima, vulkanolozi i seizmolozi brže prikupljaju i mapiraju zemljopisne podatke, utvrđuju ranjiva područja, pomoću senzora prate aktivnost vulkana i potrese te preciznije predviđaju prirodne katastrofe. Zahvaljujući suvremenim uređajima, meteorolozi mnogo prije uočavaju dolazak uragana i poplava.

- Moderna tehnologija ubrzala je otkrivanje problema, od zdravstvenih do društvenih, omogućava lak pristup velikim količinama informacija i organizaciju života, pomaže nam da se povežemo i komuniciramo s ljudima s kojima bismo inače teško mogli biti u kontaktu. Pogrešno je stoga reći da je tehnologija sama po sebi loša. Problem nije u njoj nego u načinu na koji se mi njome služimo, jer umjesto promišljeno i ciljano, često nekritički i neumjereno koristimo mogućnosti koje su nam na raspolaganju - ističe psihologinja Trboglav.

Ujedinjeni kada je najteže

Ako se koriste smisleno, Twitter i Facebook mogu svijet učiniti boljim i ljepšim mjestom. Potvrđuju to mnoge humanitarne akcije koje su pokrenute upravo u grupama i na stranicama društvenih mreža. Iako više nije među nama, stranica “Vratimo osmijeh Nori na lice”, koja je otvorena za pomoć u liječenju djevojčice Nore Šitum, i danas živi kao spomen na akciju koja je ujedinila građane Hrvatske te ima čak 139.000 lajkova. 

Na Facebooku je pokrenuta i akcija za pomoć maloj Stephani Milda, koja je, zahvaljujući prikupljenom novcu, dobila priliku te pobijedila bolest. Facebook su preplavile i stranice na kojima se organizirala pomoć za stradale u katastrofalnim poplavama koje su pogodile Hrvatsku, a važnu ulogu u spašavanju životinja s kriznih područja odigrali su hrabri volonteri koji su se organizirali na društvenim mrežama.

Televizija se nikako ne može uspoređivati s blagodatima čitanja

Izuzmu li se informativne i dokumentarne emisije, televizija je negativno povezana sa stjecanjem znanja, upozoravaju web-stručnjaci Anne Cunningham i Keith Stanovich. Na testu općeg znanja najlošije rezultate postižu oni koji gledaju televiziju, a najbolje oni koji čitaju novine i knjige.

Znanje treba pohraniti u mozak, a ne u računalo

Tražilice pružaju stalan pristup informacijama, no istraživanja pokazuju da se vještine poput kritičkog mišljenja i rješavanja problema razvijaju samo ako je znanje pohranjeno u mozgu, a ne u računalu, upozorava psihologinja Betsy Sparrow sa Sveučilišta Columbia.

Multitasking može srozati IQ u većoj mjeri od nespavanja

Odgovarate li na e-mailove dok završavate druge poslove, IQ se može smanjiti za 10 jedinica. Pad intelektualnih sposobnosti je isti kao kad izgubite noć, a dvostruko veći nego da ste pušili marihuanu, tvrdi Glenn Wilson, psihijatar na Kraljevskom koledžu u Londonu.