Fantomske gužve: Matematika kaže kriv je nedovoljan razmak

U posljednjoj studiji IEEE Transactions on Intelligent Transportation Systems znanstvenici su koristili matematički model koji je otkrio razloge fantomskih gužvi: Ne držite dovoljan razmak između vozila koje se nalazi iza vas. Na prvi pogled djeluje zbunjujuće jer nemate kontrolu nad tim kako će voziti automobil iza vas, osobito ako je riječ o nekome tko se voli voziti preblizu.

AIRBUS POP.UP Airbusovo rješenje za gužve: Auto budućnosti koji je i dron

Međutim matematika odgovara da ukoliko automobili drže isti razmak s vozilima ispred i iza sebe, među svima ostaje jednak prostor i promet bi tekao dvaput brže. Naravno da ne možete svakoga na cesti uvjeriti da se ponaša baš tako. No ovaj rezultat istraživanja mogao bi pomoći u optimizaciji poluautonomnih vozila daleko prije nego što se na tržištu uskoro pojave automobili bez vozača.

POGLEDAJTE VIDEO:

Pokretanje videa...

01:44

specijal istarski volonteri pomažu ljudima koji su zapeli u koloni na istarskom ipsilonu

Promet je možda najbolji primjer onoga što se u svijetu zove 'emergent property', piše wired.com. To znači da više pojedinaca zajednički stvara nešto kompleksno. Pojam "emergent property" može se odnositi na jato čvoraka s tisućama ptica koje na nebu stvaraju posebnu formaciju, ili pak na milijune šišmiša koji u savršenoj harmoniji izlaze iz špilje kroz sićušan izlaz. Znanstvenici tek sad počinju otprilike razumijevati kako im to polazi za rukom.

- Pretpostavka je da su svjesni svih šišmiša oko sebe, ne samo onih ispred, pa zato tisuće njih uspiju izaći iz špilje kroz uzak prolaz bez da se sudare, objašnjava Berthold Horn, koautor studije sa MIT-a. Treba pritom imati na umu da šišmiši koriste eholokaciju kako bi mapirali okoliš.

Kad ljudi voze autocestom, ta gracioznost pokreta nas zaobilazi. Usredotočite se na auto ispred sebe i nadate se da se neće zaustaviti i upropastiti vam dan. No optimalno bi bilo da održavate isti razmak između auta ispred i automobila iza vas. To se zove bilateralna kontrola.

- Ako imate upravljački sustav čiji je jedini posao držati istu brzinu kao i vozilo ispred, to će vam se dogoditi. Njegov posao nije napraviti svijet boljim mjestom, ili da se stotine automobila miču u harmoniji, pojašnjava Horn dodajući kako je takav sustav neučinkovit jer ako ga preslikate na autocestu, to je siguran put u očaj kolona. No pomirljivo kaže kako se ljudi ne bi trebali kriviti jer čovjek za volanom jednostavno nema sposobnost stalno računati i preračunavati udaljenosti od vozila ispred i iza nas. Tehnologija to može.

Neke automobile već izrađuju sa prilagodljivim upravljanjem koji automatski slijedi automobil ispred sebe na sigurnoj udaljenosti. No zašto im ne bismo dodali senzore i za auto iza? Tako vozilo može postići savršenu udaljenost. No problem je kad govorimo o pojmu "emergent property".

- Da bismo izvukli najbolje iz toga, značajan dio automobila morao bi se tako ponašati. U smislu društvene implementacije, to je veliki faktor. Čak i ako bi takav sustav bio jeftin za ugradnju, ljudi bi se uvijek pitali je li onaj prvi automobil vrijedan takve investicije jer dok sustav ne nabave i drugi automobili sam za sebe nema smisla, kazao je Horn.

U konačnici, čvorak u jatu može se pozicionirati samo među drugim pticama i ako to ne uspije, stvari krenu krivo. To bi otvorilo prostor i za brzo prilagodljive koji bi se odmah ubacivali u prostor koji je nastao u prometu, što nije pošteno. Ipak, bilateralna kontrola možda ima izravni učinak ako se odmah replicira kroz komunikaciju među vozilima, kroz ideju da jedan auto na cesti može koristiti zajednički sustav koji bi svima govorio gdje trebaju biti. To bi podrazumijevalo da u svim automobilima govore isti jezik, no uz adaptivne uređaje proizvođači automobila bi mogli brzo prijeći na ovakav sustav vožnje. Potrebna je stalna nadogradnja modela koji s vremenom postaje sve bolji, sve savršeniji.

Horn smatra da takav sustav ne bi trebao biti odbojan proizvođačima vozila. Mogao bi vožnju učiniti sigurnijom, a potrošači vole sigurnost. Uostalom, putovanje bi postalo ugodnije bez loših vozača na cestama. U konačnici, ako potrošači to ne bi htjeli kupovati, zakonima se takvi sustavi mogu učiniti obaveznim dijelom opreme automobila. - Zvuči drastično, ali benefiti su ogromni. Govorimo o dvostrukom povećanju brzine, smanjenju emisije CO2, manjoj potrošnji goriva, pojašnjava Horn i poziva ljude da pokušaju voziti kao šišmiši ili čvorci, a ne kao orlovi.

Pokretanje videa...

00:31

Uz kupone iz 24sata osvoji Toyotu Aygo