Sve više istraživanja povezuje ovo svjetlosno zagađenje s nizom zdravstvenih posljedica: rakom, srčanim bolestima, dijabetesom, Alzheimerovom bolešću, pa čak i niskom kvalitetom sperme
PREVIŠE GA IMA
Evo zašto znanstvenici sve više bolesti pripisuju noćnom svjetlu
Čitanje članka:
4
min
Ovaj listopad, milijuni Amerikanaca propustili su dva spektakularna događaja na nebu: auroru borealis i rijedak komet. Čak i ako ste bili upoznati s njihovom pojavom, svjetlosno zagađenje učinilo ih je teško vidljivima, osim ako se niste uputili u tamnija područja i dopustili očima da se prilagode.
Situacija postaje sve gora – noćno nebo nad Sjevernom Amerikom svake godine od 2011. postaje svjetlije za oko 10%. Sve više istraživanja povezuje svjetlosno zagađenje s neočekivanim zdravstvenim posljedicama: od raka, srčanih bolesti, dijabetesa, Alzheimerove bolesti pa čak i smanjenja kvalitete spermija, iako razlozi tih zabrinjavajućih poveznica nisu uvijek jasni.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
03:59
- Izgubili smo kontrast između svjetla i tame i redovito zbunjujemo svoju fiziologiju - rekao je dr. John Hanifin, zamjenik direktora Programa za istraživanje svjetla na Sveučilištu Thomas Jefferson. Naša vlastita galaksija postala je nevidljiva za gotovo 80% stanovništva Sjeverne Amerike. Nakon potresa u Los Angelesu 1994. godine, zbog nestanka struje ljudi su zvali Griffith opservatorij, pitajući se o maglovitoj svjetlosti na nebu. Bio je to Mliječni put.
Urbana svjetlost, uključujući farove, osvijetljene zgrade, reklamne panoe i uličnu rasvjetu, osvjetljava naše urbano nebo i utječe čak i na ruralne stanovnike.
Unutra, otkako je izumljena žarulja, noći su nam u domovima sve svjetlije. Sada smo dodali i uređaje koji emitiraju plavo svjetlo – pametne telefone, televizijske ekrane, tablete – koji su povezani s problemima sa spavanjem.
No, vanjska svjetlost također može utjecati na zdravlje.
- Svaki foton je važan - naglašava Hanifin.
Sjajno svjetlo, veliki problemi
Jedno istraživanje iz 2024. godine analiziralo je satelitske podatke o svjetlosnom zagađenju u blizini adresa više od 13.000 osoba. Otkriveno je da su oni koji žive u najsvjetlijim područjima imali 31% veći rizik od povišenog krvnog tlaka. Studija iz Hong Konga pokazala je 29% veći rizik od smrti zbog koronarne bolesti srca, a druga studija 17% veći rizik od cerebrovaskularnih bolesti, poput moždanog udara ili aneurizme.
Naravno, urbane zone imaju i druge oblike zagađenja, poput buke i nedostatka zelenila. U nekim su istraživanjima znanstvenici kontrolirali te faktore, a korelacija je ostala jaka (iako je sitna zagađenost zraka pokazala veći utjecaj na zdravlje srca od svjetlosnog zagađenja).
Bolesti povezane s noćnim svjetlom
Istraživanja su povezala noćnu svjetlost s nekoliko bolesti:
- Rak dojke: „To je vrlo snažna korelacija,” tvrdi dr. Randy Nelson, neuroznanstvenik sa Sveučilišta Zapadna Virginija. Studija na više od 100.000 učiteljica u Kaliforniji pokazala je 12% veći rizik za žene u područjima s visokim svjetlosnim zagađenjem.
- Alzheimerova bolest: Nedavna studija pokazala je da vanjsko noćno svjetlo ima jaču povezanost s ovom bolešću nego alkohol ili pretilost.
- Dijabetes: U jednom nedavnom istraživanju osobe u najosvijetljenijim područjima imale su 28% veći rizik od dijabetesa. U Kini se procjenjuje da 9 milijuna slučajeva dijabetesa može biti povezano sa svjetlosnim zagađenjem.
Kako noćno svjetlo utječe na tijelo?
Noćno svjetlo (unutarnje ili vanjsko) narušava cirkadijalni ritam, povećava upale, utječe na staničnu diobu i suzbija melatonin, hormon tame.
- Tama je jako važna - ističe Hanifin. Prilikom početka istraživanja utjecaja svjetlosti na ljudsku fiziologiju, ljudi su mislili da smo na granici ludosti, dodao je.
Noćno osvjetljenje utječe na zdravlje i ponašanje različitih vrsta, od hrčaka, zebica i miševa do komaraca. Poput većine živih bića, ljudi imaju unutarnje biološke satove usklađene s ciklusom dana i noći. Glavni biološki sat smješten je u hipotalamusu, a svaka stanica u tijelu ima vlastiti sat. Mnoge fiziološke funkcije slijede cirkadijalne ritmove – od sna i budnosti do izlučivanja hormona, kao i procesa povezanih s napredovanjem raka, poput stanične diobe.
Posebni fotoreceptori u oku ne registriraju vizualne informacije, već samo informacije o svjetlu, objasnio je Nelson.
- Ako dobijete svjetlost u pogrešno vrijeme, resetirate satove - rekao je.
Svjetlost noću može zbuniti tijelo. To može značiti da inzulin bude oslobođen u pogrešno vrijeme, što rezultira stanjem sličnom jet lagu, što može narušiti sposobnost regulacije šećera u krvi.
Smanjenje melatonina – hormon tame
Melatonin, hormon koji proizvodi epifiza u mozgu tijekom tame, pomaže u snu, sinhronizira tjelesne ritmove, štiti neurone i smanjuje upale. Ipak, čak i blaga svjetlost može prepoloviti njegovu proizvodnju. Studije na životinjama pokazale su da izlaganje noćnoj svjetlosti uzrokuje upalu živčanog tkiva, a kod ljudi povećanje C-reaktivnog proteina, markera upale.
Niska razina melatonina povezana je s rakom jer omogućava rad metaboličkih mehanizama stanica raka, rekao je Hanifin.
Istraživači priznaju da satelitski podaci mogu biti pregrubi za precizno mjerenje stvarnog izlaganja svjetlu tijekom spavanja. No, studije i dalje pokazuju da svjetlosno zagađenje ima utjecaj, kaže Nelson.
Što možete učiniti?
Neki su osjetljiviji na svjetlo i melatonin im pada već pri slabom osvjetljenju, dok drugima treba puno jača svjetlost da bi se postigao isti učinak. Zatamnjivanje spavaće sobe, uklanjanje ekrana i ugradnja debelih zavjesa mogu pomoći, ali izbjegavanje vanjskog svjetlosnog zagađenja može biti teže.
Promjene navika, poput izbjegavanja vanjskih aktivnosti noću u visoko zagađenim zonama, također mogu pomoći. Kada spavate, idealno bi bilo imati samo 1 luks osvjetljenja, što je otprilike jednako svjetlosti jedne svijeće na udaljenosti od jednog metra, piše Webmd.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
