Mnogi koji pate od facijalne dismorfije okreću se estetskim zahvatima kao rješenju. Međutim, liječnici upozoravaju da su oni koji boluju od ovog poremećaja često nezadovoljni ishodom zahvata
Lifestyle
Komentari 0
Mnogi koji pate od facijalne dismorfije okreću se estetskim zahvatima kao rješenju. Međutim, liječnici upozoravaju da su oni koji boluju od ovog poremećaja često nezadovoljni ishodom zahvata
U digitalnom dobu sve više mladih suočava se s iskrivljenom percepcijom vlastitog izgleda. Pojava poznata kao facijalna dismorfija (poznata i kao BDD – body dysmorphic disorder) postaje sve učestalija među korisnicima društvenih mreža. Njihova iskustva otkrivaju koliko ozbiljan ovaj problem može postati.
Nika Motiie, 20-godišnjakinja s više od 368.000 pratitelja na TikToku, priznaje da u svom telefonu ima preko 50.000 selfieja.
- Fotografiram se tijekom cijelog dana, gotovo svaki sat. Pokušavam analizirati kako me drugi vide i što misle o mom izgledu. To je iscrpljujući ciklus, ali čini mi se kao jedini način da steknem kontrolu nad vlastitom slikom - kaže.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
00:57
Priznaje da je nekada imala samopouzdanje, sve dok nije počela intenzivnije koristiti društvene mreže.
- Počela sam pratiti snimke djevojaka koje izgledaju savršeno i postaju viralne. Svi su ih hvalili, a ja sam se uspoređivala s njima. Moje lice činilo mi se potpuno drugačijim, i odjednom sam se pitala – jesam li uopće lijepa? - rekla je.
Zbog ovih nesigurnosti često izbjegava društvene situacije.
- Kad god me netko pozove na druženje, prva misao mi je: Kako danas izgledam? Onda donosim odluku u posljednji trenutak – ako mislim da izgledam dovoljno dobro, izaći ću. Ako ne, ostat ću kod kuće - dodaje.
Psihijatrica dr. Katharine Phillips, specijalizirana za BDD, objašnjava razliku između "normalnih" briga o izgledu i pravog poremećaja: 'Kod BDD-a se ne radi o povremenim nesigurnostima, već o stalnoj opsesiji izgledom. Osobe s BDD-om provode najmanje sat vremena dnevno opsesivno razmišljajući o svojim 'manama'. To im uzrokuje značajnu emocionalnu patnju i narušava svakodnevno funkcioniranje'.
Na TikToku hashtag #facialdysmorphia broji na tisuće objava. Popularni filteri poput "inverted filter" i "true self", koji navodno pokazuju stvarni izgled korisnika, kod mnogih izazivaju anksioznost.
Daisy Wilson, 19-godišnjakinja iz Oxforda, otvoreno dijeli svoju borbu s facijalnom dismorfijom na TikToku. Poput Motiie, i ona je beskonačno analizirala vlastiti izgled.
- Istaknula sam svoj nos jer je kriv. Oči jer su premale. Usne jer su nejednake - prisjeća se.
Vivien Lovrin, kreatorica sadržaja koja živi između Londona i Berlina, kaže da ju je sama pomisao na fotografiranje tjerala da ostane kod kuće.
- Izbjegavala sam putovanja s prijateljima, propustila važne događaje poput rođendana i zaruka moje najbolje prijateljice – sve zbog straha od toga kako izgledam - nastavlja.
Mnogi koji pate od facijalne dismorfije okreću se estetskim zahvatima kao rješenju. Međutim, dr. Phillips upozorava da su oni koji boluju od BDD-a često nezadovoljni ishodom zahvata.
Procjenjuje se da 7 do 15 posto pacijenata koji se odlučuju na plastične operacije zapravo pati od BDD-a.
- Ovi pacijenti često imaju nisko samopouzdanje, visoka očekivanja i skloni su perfekcionizmu - kaže dr. Michelle Hure, kozmetička i medicinska dermatologinja.
Jedno istraživanje provedeno na 50 pacijenata s BDD-om otkrilo je da je čak 81 posto bilo nezadovoljno rezultatima plastične operacije. Čak i kada su zadovoljni, njihova anksioznost se često prebacuje na drugi aspekt izgleda.
Umjesto estetskih zahvata, dr. Phillips savjetuje da osobe s BDD-om potraže kognitivno-bihevioralnu terapiju (CBT).
Daisy Wilson prošla je dug put prema samoprihvaćanju. Tri godine trebalo joj je da se osjeća "samopouzdanije i ljepše".
- Počela sam s meditacijom i afirmacijama. Svaki dan govorila sam si: Lijepa sam. Dovoljna sam. Pripadam ovdje - tvrdi.
Iako još uvijek ima loših dana, ponekad se osjeća mnogo bolje.
- Ne mogu promijeniti svoje lice. To je činjenica. Ali mogu promijeniti način na koji ga doživljavam. I sada ga volim - kazala he.
S druge strane, Motiie još uvijek vodi bitku sa svojim nesigurnostima.
- Društveni mediji mi i dalje otežavaju da se osjećam ugodno u vlastitoj koži - priznaje.
No, nedavno je počela razvijati nove, zdravije navike – čitanje knjiga za samopomoć, zdraviju prehranu i redovitu fizičku aktivnost.
- Neki dani su stvarno teški, kaže, ali ima i onih koji mi daju nadu - zaključuje, piše The Cut.
Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+