Kao roditelji, naravno da nastojimo pridonijeti tome da naša djeca izgrade osjećaj samopouzdanja, no ponekad nehotice možemo napraviti grešku. Dobro je imati na umu da te naše greške mogu utjecati na djecu
PRIPAZITE
Evo kako roditelji kod djeteta mogu 'ubiti' samopouzdanje
Samopouzdanje je vrlo važno u našem životu. Često ga nazivamo i samopoštovanjem i osjećajem vrijednosti, što snažno utječe na to kako vidimo sebe i oblikuje naše ponašanje i odluke.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
01:19
- Snažno samopouzdanje pomaže da se lakše nosimo sa izazovima, prihvaćamo promjene i nosimo se s novostima u životu te da imamo povjerenja u sebe - kaže dr. Jeffrey Bernstein, psiholog kolumnist na portalu Psychology Today.
Kao roditelji, naravno da nastojimo pridonijeti tome da naša djeca izgrade osjećaj samopouzdanja, no ponekad nehotice možemo napraviti grešku. Dobro je imati na umu da te naše greške mogu utjecati na djecu, pogotovo na tinejdžere, Zbog toga je važno znati prepoznati te greške i osvijestiti ih, pa evo nekoliko primjera:
Vikanje i udaranje
Ništa ne djeluje tako loše na djetetovo samopouzdanje kao vikanje i udaranje. Kad vičete i udarate dijete, pokazujete slabu samokontrolu temperamenta u pokušaju da djetetu oduzmete moć. Kakvu mu poruku time šaljete, pita se dr. Bernstein.
- Nema sumnje, većina nas je vikala na dijete. I sam sam bio u situaciji da vičem na svoju djecu, pa čak i da ih 'uhvatim' nekoliko puta. Ne ponosim se time, i želim vas potaknuti da shvatite, kao što sam shvatio i sam, da na taj način zlostavljamo svoju djecu. To je bullying, kad vičete na njih i udarate ih - kaže dr. Bernstein.
Iako može izgledati da ste uspjeli zaustaviti njihovo bezobrazno ponašanje, to je vjerojatno kratkoročno rješenje i vjerojatno ste uspjeli samo u tome da se dijete osjeća poniženo.
Ako roditelj viče na njega i udari ga, to može utjecati na mogućnost djeteta da usvoji naviku konstruktivnog razgovora u kojem se rješavaju problemi, te da se nauče nositi s konfliktnim situacijama i izgrade samopouzdanje, pojašnjava.
Vraćanje na 'stare' konflikte i probleme
Kad jednom riješite problem ili konfliktnu situaciju, nemojte to stalno nabijati djetetu na nos. Djeci treba dati priliku da počnu ispočetka, bez tereta starih problema. Roditelji koji djeci stalno spominju prošlost pridonijet će tome da budu zlovoljni i imaju osjećaj da ne vrijede, upozorava Bernstein.
Osim toga, djeca moraju znati da, kad jednom riješite stvari, to postaje dio prošlosti. Što više potičete njegova pozitivna ponašanja i reakcije i dajete mu priliku da se okrene prema naprijed, to će se bolje osjećati u svojoj koži. I prirodno će sve rjeđe ponavljati loše ponašanje kojim je ranije zapravo privlačilo pažnju.
Usađivanje osjećaja krivnje
Jedna je stvar priupitati dijete kako bi se osjećalo da je u vašim cipelama, ili u situaciji neke druge osobe koja može poslužiti kao primjer. No, prečesto, roditelji prelaze tu granicu i pokušavaju učiniti da se njihovo dijete osjeća krivim zbog toga kako se oni osjećaju, kakvog su raspoloženja, kao i zbog roditeljskih postupaka, upozorava Bernstein.
- Ako koristite krivnju da biste dijete držali pod kontrolom, riskirate da to dovede do udaljavanja između vas - upozorava.
- Klijentica koju ću za ovu priliku zvati Loretta, nabijala je krivnju svom 14-godišnjem sinu Haroldu, za kojega je susjed ustvrdio da puši marihuanu. 'Shvaćaš li koliko mi je neugodno zbog toga što susjedi znaju za naše probleme?', pitala je Harolda, dodajući: 'Zar ne shvaćaš da si time izgubio moje povjerenje?'. Harold bi na to postao uznemiren i izašao.
Pomalo sam pomogao Loretti da svoj povrijeđeni ego ostavi po strani i pruži sinu ono što mu treba: podršku i razumijevanje. Ponovo su uspostavili vezu i Harold je uskoro napustio problematično društvo vršnjaka i prestao pušiti marihuanu, priča Bernstein.
Sarkastično obraćanje
Sarkazam koristimo kad govorimo ono što ne mislimo, takva izjava implicira suprotno od onoga što govorite, što se osjeća u načinu i tonu kako to izgovarate. Primjer bi bio kad roditelj kaže nešto kao: 'O, to ti je bilo jako pametno', nakon što je dijete napravilo nešto jako loše.
Sarkastično obraćanje može povrijediti dijete, jer ga navodi na to da se srami. Kad mu se obraćate sarkastično, to može postati ozbiljna prepreka u pokušaju da uvijek otvoreno komunicirate sa svojim djetetom, upozorava Bernstein.
Nije u pitanju samo samopouzdanje
- Svaki od primjera koje smo opisali može utjecati na razvoj manjka samopouzdanja kod djeteta, ali i utjecati na to da razvije prkos. Djeca koja potiskuju osjećaje u nekim situacijama kao što su ove opisane s vremenom mogu reagirati uznemirujuće. Mnoga djeca i tinejdžeri kojima sam se bavio dolaze zbog negativnih emocija nakon što su baš roditelji povrijedili njihove osjećaje, upozorava Bernstein. Zbog toga bi roditelji morali upravljati svojim reakcijama i ponašanjem, jer tako kontroliraju reakcije i ponašanje djece.
- Naravno, lako je reći 'Nežu to više raditi', no lako je upasti u obrazac na koji smo navikli i ponoviti problematično ponašanje. No, kad se pokaže prilika da stanete na loptu, pokušajte o tome raspraviti s djetetom.
- Samohrani otac Sal s kojim sam radio podijelio je sa mnom tešku situaciju kroz koju je prošao sa svojim 13-godišnjim sinom, Anthonyjem. Sal je samog sebe proglasio 'teškim seronjom' jer je imao brojne situacija u kojima je reagirao vičući na sina po kući, pa čak i na nogometnom igralištu.
Napravio je veliki napredak u svom ponašanju nakon što je na jednoj dodjeli nogometnih nagrada sarkastično primijetio kako je Anthony gledao u pod dok je primao nagradu.
Budite pozitivniji
Poučio sam ga da manje ističe sebe i svoje osjećaje u takvim situacijama te da se više posveti tome da manje kontrolira sina i bude otvoreniji prema njemu. Imajući to na umu, otišao je do sina i rekao: 'Oprosti što sam bio sarkastičan i toliko kritičan. Gledajući te kako stojiš gore i primaš nagradu, bio sam zapravo beskrajno ponosan na tebe i na to što sam ti baš ja otac', priča Bernstein. Kaže kako je to puno pomoglo odnosu oca i sina, koji je kasnije prokomentirao: 'Tata je, izgleda, napokon shvatio'.
Treba imati na umu da način na koji komuniciramo s našom djecom ima jako veliki utjecaj u tome će dijete razviti samopouzdanje i osjećaj vrijednosti u životu.
Što više komunicirate u pozitivnim tonovima, i što ste svjesniji odgovornosti za svoje negativno ponašanje, to ćete više pridonijeti tome da se i vaše dijete počne tako ponašati te da izgradi samopouzdanje tijekom tog procesa, zaključuje Bernstein.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
