Evo kad završava korizma, ali post i nemrs ipak su obvezni za određenu skupinu vjernika

Korizma završava tri dana prije Uskrsa, u četvrtak 6. travnja i tad počinje Vazmeno trodnevlje - Veliki četvrtak, Veliki petak i Velika subota. Svaki od tih dana obilježava se na poseban način u crkvi, a i od vjernika se očekuju neke stvari, poput obveznog posta i nemrsa na Veliki petak. To je sjećanje na posljednju Isusovu večeru, na njegovu patnju te na uvođenje sakramenata svete mise i svećeničkog reda.

POGLEDAJTE VIDEO Kako su naše bake bojale jaja:

Pokretanje videa...

01:07

Tako su to radile naše bake: Ideje kako prirodno obojati jaja onime što pronađete u kuhinji | Video: KanalRi

- Vazmeno trodnevlje počinje navečer na Veliki četvrtak misom Večere Gospodnje. Slavi se posljednja večera na kojoj su ustanovljeni sakramenti euharistije i svetog reda. Liturgijska boja je bijela. Dok se pjeva Slava mogu zvoniti zvona, ali ona ostaju tiho od tada do vazmenog bdjenja. Za vrijeme te mise svećenik pere noge dvanaestorici muškaraca, kao spomen na Isusovo pranje nogu apostolima. Na kraju mise nema blagoslova, nego se u tišini krene u procesiju sa Presvetim do nekog od pokrajnjih oltara. Nakon toga se ostane u molitvi pred tim oltarom, ponekad i cijelu noć, kao spomen na Isusovu molitvu u Maslinskoj gori te noći - pojašnjavaju u Župi Sv. Peregrina mučenika u Umagu.

VELIKI TJEDAN Stari narodni običaji u Hrvatskoj od Cvjetnice do Uskrsa: 'Žene su nosile dio hrane na blagoslov'

Inače, Vazam je starohrvatska riječ koja se koristi umjesto riječi Uskrs, ali vezuje se i uz sveto trodnevlje. To je razlog zašto je često u ovo blagdansko vrijeme čujete - Vazam, Vazmeno trodnevlje, Vazmena svijeća, Vazmeno janje, Vazmena liturgija...

Na Veliki petak su obvezni post i nemrs, ali ne za sve vjernike

- Veliki petak je dan Isusove muke i smrti. Obavezan je post i nemrs. Zabranjeni su svi sakramenti, uključujući i misu, osim ispovijedi i bolesničkog pomazanja. Obdržava se obred Kristove muke u pravilu u vrijeme njegove smrti oko tri sata popodne, ali zapravo češće predvečer da više vjernika može doći. U obredu se pjeva muka iz evanđelja po Ivanu. Nakon propovijedi slijedi klanjanje križu što mogu učiniti svi vjernici (za razliku od primanja euharistije). Pred kraj se dijeli pričest posvećena dan prije na misi Večere Gospodnje - objasnili su.

Napominju kako na Veliku subotu nema slavlja, a preporuka je vjernicima da i taj dan prakticiraju post i nemrs.

- Sakramenti su i dalje zabranjeni, a preporučuje se i dalje post i nemrs koliko je moguće. Cijeli dan se priprema za Uskrs. U noći, tj. već na Uskrs, u vazmenom bdjenju slavi se uskrsnuće, Kristova pobjeda nad smrću što je temelj kršćanske vjere - dodali su.

IZLAZI DO CVJETNICE? Vatikan: Papa Franjo je bolje, čitao je novine i radio iz bolnice

Nije na odmet ponoviti razliku između posta i nemrsa

- Post za katolika znači uzeti samo jedan puni obrok u danu. Nemrs znači redovito jesti (uobičajena tri obroka dnevno), ali da to ne bude meso. Uočiti treba ovo: u dva dana 'strogog posta' (Čista srijeda i Veliki petak) nije samo post, nego, zajedno, i post i nemrs! Znači: vjernik toga dana jede samo jedan puni obrok, jer je post i ne jede meso, jer je nemrs - pojasnili su u Župi Duha Svetoga Jarun u Zagrebu.

- Prema sadašnjoj crkvenoj disciplini post je obvezatan za katolike od navršene 18. do započete 60. godine života: na Pepelnicu i na Veliki petak. Dobrovoljno ga mogu činiti i mlađi i stariji od ovih dobnih odrednica - dodali su.

'Vazmeno trodnevlje je najznačajnije vrijeme u liturgijskoj godini'

- Tada se kršćani spominju najvećeg otajstva spasenja, muke, smrti i uskrsnuća Isusa Krista. Zove se trodnevlje jer se sastoji od tri dana, petka, subote i nedjelje, ali počinje u četvrtak navečer kada po židovskom shvaćanju počinje petak - objašnjavaju u  Župi Sv. Peregrina mučenika.

- Vazmeno trodnevlje ima poseban obredni karakter koji slavi cijela Crkva, pa ono ne dopušta nikakve liturgije koje nisu vezane za ova otajstva ili se ne slave u vidljivom crkvenom zajedništvu. Papa Benedikt XVI. je 2009. napravio izuzetak od ovog pravila dozvolivši misu zadušnicu za stradale u potresu u L’Aquili na Veliki petak - dodaju.

Stari hrvatski običaji tijekom Vazmenog trodnevlja

Stari hrvatski običaj je da se tijekom vazmenog trodnevlja ne obavljaju teški poslovi u polju, a nije se ni sijalo ni sadilo. Crkvena zvona su odzvonila jednom, a potom mirovala do Velike subote. U nekim krajevima zvona su se vezala, a majke su svojoj djeci govorila 'zvona su otišla u Rim žalovati za Isusom i vratit će se samo ako djeca budu dobra'.

Veliki četvrtak

Običaj je bio do Velikog četvrtka očistiti kuću, okućnicu i ulice, oprati se. Veliko ogledalo su prekrivali bijelom krpom, a malo okrenuli kako ukućani ne bi gledali svoj odraz. Krpom su svezali raspelo i takvo je ostalo sve do subote kad bi krpu uklonili.

Na Veliki četvrtak ljudi bi se okupili na večernjem obredu, a tad bi odjednom zazvonila sva zvona i zasvirale orgulje, a nakon toga je sve utihnulo sve do Velike subote. Običaj je bio i otići do voćnjaka tijekom zadnjeg zvona te protresti voćke kako bi urod bio bogatiji. Žene su odlazile na groblja kako bi uredile grobove svojih najmilijih.

Sve to se trebalo obaviti do 10 sati, a tad se krenulo s pripremama za Uskrs. Žene i muškarci su na pokrivala za glavu stavljali koprive kako bi prizvali dobro zdravlje. U nekim mjestima su majke na Veliki četvrtak prale noge svojoj djeci, po uzoru na Isusa koji je kleknuo pred svoje učenike, prao im stopala i obrisao ih svojom haljinom.

Veliki petak

Stari običaj u našim krajevima je bio da žene ustanu puno prije svitanja, nalože vatru i krenu s pripremom beskvasnog kruha. Do izlaska sunca s poslom su morale završiti i ugasiti vatru koja se tijekom dana nije ponovno palila. Obitelj je potom jela samo ono što je do zore bilo pripremljeno. 

Također, na Veliki petak se nije smjelo ničim oštrim bosti zemlju niti raditi ništa teško u polju. Izbjegavali su se i svi poslovi koji su proizvodili buku, poput udaranja čekićem i slično. Stariji vjernici običavali su moliti 33 Isusove krunice te popiti čašu crnog vina kao sjećanje na krv koju je Isus prolio za ljude.

Velika subota

Na Veliku subotu je važan običaj bio blagoslov uskrsne svijeće ili vatre koja se naloži kraj crkve. Vjernici potom plamen nose svojim kućama pazeći da se ne ugasi. U današnje vrijeme češće se odlazi kući s blagoslovljenom svijećom iako u nekim krajevima vjerojatno poštuju običaje svojih predaka pa iz blagoslovljenog plamena uzmu malo žara i brižno ga unose u domove.

VELIKI USKRŠNJI VODIČ Otkrivamo gdje su najviše skočile cijene jaja i šunke, a gdje se mogu pronaći jeftinije

Nekad je bio običaj tim žarom zapaliti oganj i na toj vatri pripremiti obrok. Na putu od crkve do doma blagoslovljeni plamen nikako se nije smio ugasiti jer se vjerovalo da to nosi nesreću koja će obitelj pratiti cijelu godinu.

U stara vremena ljudi su znali postiti na taj dan, a običaj je bio i farbati jaja prirodnim bojama koja su se potom kao simbol uskrsnuća i novog života nosila u crkvu na blagoslov na sam Uskrs.

Te tradicije mnogi se vjernici drže i danas, a u košarici se ne nose samo kuhana jaja, već i šunka, hren, mladi luk, kruh... Do prije Drugog svjetskog rata u crkvu su se na blagoslov nosila klasična kuhana jaja, a danas se nosi i pisanice. 

U nekim krajevima običaj je bio na Veliku subotu djeci davati pecivo u čijoj sredini se nalazilo kuhano jaje. Djevojčice su dobivale pecivo u obliku pletenice kao poticaj da izrastu u dobre žene i majke. Dječacima su majke pripremale okrugla peciva s jajem u sredini na kojemu je bio mali križ od tijesta. Također, dobivali su i pecivo u obliku luka i strijele kako bi im to bio poticaj da jednog dana budu muževni i hrabri junaci.