S obzirom na izazove 21. stoljeća, ovaj dodatni stup jedinstvenog tržišta bit će ključan za iskorištavanje punog potencijala Europske unije u području globalnih inovacija i gospodarstva temeljenog na znanju
KOMENTIRA BIVŠI TALIJANSKI PREMIJER
'Europska unija treba uvesti slobodno kretanje istraživanja, inovacija, znanja i obrazovanja'
Jedinstveno tržište EU-a smatra se jednim od najvećih postignuća EU-a, i to s pravom. Ono građanima EU-a omogućuje da putuju, žive, rade, studiraju, idu u mirovinu, trguju i posluju gdje god žele. Jednostavno rečeno, jedinstveno tržište EU-a značajno olakšava svakodnevne živote europskih potrošača i trgovačkih društava. U nedavno objavljenom izvješću Europskoj komisiji i Europskom vijeću, 'Mnogo više od tržišta', bivši talijanski premijer Enrico Letta tvrdi da četiri 'slobode' navedene u izvornom prijedlogu za jedinstveno tržište EU-a – slobodno kretanje robe, usluga, ljudi i kapitala – ne zadovoljavaju potrebe svijeta današnjice.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
01:17
Poziva na dodavanje nužne 'pete slobode' – slobodno kretanje istraživanja, inovacija, znanja i obrazovanja. S obzirom na izazove i mogućnosti 21. stoljeća, ovaj dodatni stup jedinstvenog tržišta bit će ključan za iskorištavanje punog potencijala Europske unije u području globalnih inovacija i gospodarstva temeljenog na znanju. Letta je predsjednik Instituta Delors, europskog think tanka kojeg je 1996. godine osnovao bivši predsjednik Europske komisije, Jacques Delors. Letta ističe da se svijet ubrzano razvio od vremena kad je Delors prvi put osmislio i predstavio jedinstveno tržište EU-a 1985. godine. Broj zemalja u EU-u se više nego udvostručio, a globalna je konkurencija žestoka. Stoga će kapacitet za inovacije biti ključan za osiguravanje da Europa ostane konkurentna.
Letta predlaže rješavanje tekuće fragmentacije istraživačkih napora u Europi podupiranjem dinamičnih transnacionalnih i međusektorskih javno-privatnih partnerstva, zajedničkim istraživačkim infrastrukturama na visokoj razini i udruživanjem podataka uz primjenu pristupa otvorene znanosti. Time bi se stvorilo konkurentno okruženje za pionirska istraživanja i omogućilo učinkovito prevođenje istraživanja u nove tvrtke i tehnologije.
Očekuje se da će mnogi od Lettinih zaključaka, uključujući potrebu za otvorenim tržištem za istraživanje i inovacije u Europi, odjeknuti u izvješću još jednog talijanskog bivšeg premijera, Maria Draghija, o budućnosti europske konkurentnosti.
Enrico Letta razgovarao je s časopisom Horizon o svojem izvješću, potrebi prilagodbe jedinstvenog tržišta suvremenim izazovima i prednostima ulaganja u istraživanje, inovacije i obrazovanje kako bi se održala konkurentnost Europe.
Kao predsjednik Instituta Delors, na koji način smatrate da se Vaše izvješće temelji na nasljeđu Jacquesa Delorsa u osmišljavanju jedinstvenog tržišta EU-a 1980-ih?
Vizija Jacquesa Delorsa 1980-ih bila je stvaranje jedinstvenog tržišta EU-a koje je uklonilo trgovinske prepreke, promicalo tržišno natjecanje i poticalo suradnju i solidarnost među državama članicama EU-a. Moje izvješće „Mnogo više od tržišta” temelji se na tom nasljeđu prepoznajući da se jedinstveno tržište mora razvijati kako bi odgovorilo na suvremene izazove. Predlažemo uvođenje „pete slobode” posvećene slobodnom kretanju istraživanja, inovacija, znanja i obrazovanja, koja bi osigurala da Europa ostane konkurentna u globalnom gospodarstvu koje se brzo mijenja. Taj je dodatak u skladu s Delorsovim načelima integracije i inovacije, ali prilagođen zahtjevima 21. stoljeća, naglašavajući potrebu za dinamičnim i otpornim jedinstvenim tržištem.
Vaše je izvješće uslijedilo nakon više od 400 sastanaka sa stručnjacima i dionicima diljem Europe u razdoblju od rujna 2023. do travnja 2024. godine. U čemu ste najviše uživali na tim sastancima i što ste naučili?
Najzanimljiviji aspekt ovih sastanaka bile su dinamične i raznolike perspektive koje dijele dionici diljem Europe. Te su interakcije bile neprocjenjiv izvor uvida, otkrivajući zajedničke težnje i jedinstvene lokalne izazove. Saznao sam da, iako postoji široka podrška dubljoj integraciji i inovacijama unutar jedinstvenog tržišta, postoje i značajni problemi u pogledu osiguravanja ravnomjerne raspodjele koristi. Aktivno slušanje i otvorene rasprave naglasile su nužnost kohezivnog, ali prilagodljivog pristupa donošenju europskih politika.
Kako se mjesto Europe u svijetu promijenilo od 1980-ih i zašto smatrate da je za napredak jedinstvenog tržišta potrebna „peta sloboda” posvećena slobodnom kretanju istraživanja, inovacija, znanja i obrazovanja?
Od 1980-ih, Europa je svjedočila smanjenju svog udjela u globalnom gospodarstvu, posebno u kontekstu rasta azijskih gospodarstava. Međunarodni krajolik postao je konkurentniji i složeniji, što zahtijeva ponovnu procjenu naših strategija. Uvođenje 'pete slobode' ključno je kako bismo iskoristili puni potencijal europskih istraživačkih i inovacijskih sposobnosti. Ova bi nova sloboda promicala integriraniji i učinkovitiji ekosustav za širenje znanja i tehnološkog napretka, pozicionirajući Europu kao predvodnika u globalnim inovacijama i osiguravajući održivi gospodarski rast.
Zašto su istraživanje i inovacije važni za konkurentnost Europe? Koje poveznice vidite između Vašeg izvješća i nadolazećeg izvješća Maria Draghija?
Istraživanje i inovacije ključni su za održavanje konkurentnosti Europe na globalnom tržištu. Oni pokreću tehnološki napredak, poboljšavaju produktivnost i stvaraju visokokvalitetna radna mjesta. Naglasak koji je u mojem izvješću stavljen na 'petu slobodu' u skladu je s nadolazećim izvješćem Maria Draghija o europskoj konkurentnosti, jer se oba zalažu za značajna ulaganja u istraživanje i razvoj. Naš je zajednički cilj stvoriti čvrst okvir koji podržava održivi rast i pozicionira Europu na čelu globalnih tehnoloških inovacija.
Kako bi 'peta sloboda' mogla pomoći EU-u u rješavanju pitanja zelene i digitalne tranzicije, kao i u promicanju javnog zdravlja?
„Peta sloboda” olakšala bi slobodno kretanje znanja i inovacija, što je ključno za rješavanje pitanja zelene i digitalne tranzicije. Poticanjem okruženja pogodnog za istraživanje i inovacije možemo ubrzati razvoj i primjenu zelenih tehnologija i digitalnih rješenja. Osim toga, pojačana suradnja u zdravstvenom sektoru poboljšala bi ishode javnog zdravlja osiguravanjem brzog širenja medicinskih istraživanja i inovacija diljem država članica EU-a.
Koje bi druge praktične koristi 'peta sloboda' mogla donijeti istraživačima i inovatorima u Europi?
'Peta sloboda' stvorila bi integriranije istraživačko okruženje, smanjila bi birokratske prepreke i omogućila lakši pristup financiranju i resursima. Istraživači i inovatori imali bi koristi od povećane mobilnosti i mogućnosti suradnje, čime bi se potaknula dinamičnija i produktivnija istraživačka zajednica. To ne bi samo poboljšalo kvalitetu istraživanja, već i osiguralo da se inovacije brzo dovedu na tržište, potičući gospodarski rast i društveni napredak.
Zašto je važno da EU ulaže u istraživanje i inovacije i kakva nam financijska sredstva, po vašem mišljenju, trebaju kako bismo sačuvali mjesto koje Europa uživa u globalnom gospodarstvu?
Ulaganje u istraživanje i inovacije ključno je za održavanje konkurentske prednosti Europe i poticanje održivog gospodarskog rasta. Potrebna nam je kombinacija javnih i privatnih ulaganja kako bismo podržali ovaj sektor. Stvaranje Unije za štednju i ulaganja, kao što je predloženo u mom izvješću, pomoglo bi mobilizirati potrebna financijska sredstva. Osim toga, upotrebom postojećih sredstava EU-a i stvaranjem novih mehanizama financiranja osigurali bismo sredstva za potporu ambicioznim istraživačkim i inovacijskim projektima.
Kako su šefovi država i vlada EU-a reagirali na vaše izvješće na sastanku Europskog vijeća u travnju?
Reakcije na moje izvješće bile su općenito pozitivne. Jasno je prepoznata potreba za prilagodbom jedinstvenog tržišta suvremenim izazovima, kao i prednosti uvođenja 'pete slobode'. Šefovi država i vlada prepoznali su važnost ulaganja u istraživanje, inovacije i obrazovanje kako bi se održala konkurentnost Europe. Izrazili su potporu prijedlozima i obvezali se na daljnje rasprave o praktičnoj provedbi preporuka.
Od objave vašeg izvješća u travnju, održali ste brojne javne govore diljem Europe. Kakve ste povratne informacije do sada primili?
Povratne informacije bile su iznimno pozitivne, a dionici iz različitih sektora izrazili su snažnu potporu idejama predstavljenim u izvješću. Postoji zajedničko razumijevanje potrebe za poboljšanjem jedinstvenog tržišta kroz predloženu 'petu slobodu'. Mnogi su cijenili što je izvješće sveobuhvatno i usmjereno ka budućnosti, prepoznajući ga kao ključni korak prema integriranijoj i konkurentnijoj Europi. Osim toga, dobili smo konstruktivne prijedloge o tome kako usavršiti i provesti prijedloge, što odražava duboku uključenost u viziju izvješća.
Stavovi sugovornika ne odražavaju nužno stavove Europske komisije.
Više informacija:
· Horizon Europe
· Institut Jacques Delors
· Mnogo više od tržišta – puno izvješće
Ovaj je članak izvorno objavljen u časopisu Horizon, časopisu za istraživanje i inovacije EU-a.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
