Rat je počeo u četvrtak. Do subote je, samo s putovnicom i prijenosnim računalom, bio na željezničkom kolodvoru u gradu Dnjipro zajedno s tisućama drugih u nadi da će se ukrcati na vlak i stići do granice
POVEZIVANJE ISTRAŽIVAČA
Europa pomaže akademicima iz Ukrajine da se spoje s kolegama i ponovno poslože svoje živote
Regis Nibaruta pamti noć 24. veljače 2022. kao nijednu drugu. Nakon mjeseci nagađanja o porastu napetosti s Rusijom, u 3 ujutro zazvonio mu je telefon. Bio je to kolega inženjer elektrotehnike također zaposlen na Državnom sveučilištu za željeznički promet u gradu Dnjipro u Ukrajini i dio istog programa osposobljavanja EU-a.
„Jesi li vidio vijesti?”, pitao je kolega. „Napadnuti smo.”
Bijeg na sigurno
Ubrzo je, u industrijskom gradu Dnjipro, koji je bio meta žestokog ruskog bombardiranja, osvanula stvarnost.
„Bili smo prestravljeni”, rekao je Nibaruta. „Nisam znao što da radim ni kamo da idem, ali sam znao da moram pobjeći.”
Rat je počeo u četvrtak. Do subote je, samo s putovnicom i prijenosnim računalom kao prtljagom, bio na željezničkom kolodvoru u gradu Dnjipro zajedno s tisućama drugih u nadi da će se ukrcati na vlak i stići do granice.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
VIDEO
Ubrzajmo 12 mjeseci unaprijed i 35-godišnji Nibaruta, porijeklom iz Burundija, na sigurnom je, smješten i ponovno ujedinjen s europskim kolegama na Sveučilištu Twente u Nizozemskoj koji su pomogli u organizaciji njegovog bijega. Tamo provodi istraživanje koje bi moglo poboljšati buduće transportne sustave s nultom neto stopom emisija i jednog dana također biti od ključne važnosti za obnovu ukrajinske infrastrukture.
Projekt kojega financira EU, na kojemu i sam radi, zove se European Training Network u suradnji s Ukrajinom za električni transport, odn. ETUT. Inicijativa okuplja tri sveučilišta: Twente, Dnjipro i Nottingham u Velikoj Britaniji.
Pod vodstvom profesora Franka Leferinka i Gerta Rietvelda, obojice stručnjaka za elektrotehniku, cilj mu je iskoristiti stručnost u energetskoj elektronici i elektromagnetskoj kompatibilnosti.
„Glavni inženjerski izazov u razvoju održivijeg, zelenijeg električnog transportnog sustava leži u razvoju kompaktnih, visokoučinkovitih i sigurnih elektroenergetskih sustava koji isporučuju potrebnu energiju za punjenje električnih vozila ili napajanje vlakova”, rekao je Rietveld.
Kroz projekt ETUT, koji se financira iz programa Marie Skłodowska-Curie Actions (MSCA), tim razvija nove načine za ispunjavanje ovih zahtjeva.
Dvosmjerni tokovi
Jedan je kroz razvoj elektronike koja omogućuje protok energije u oba smjera, značajka koja bi mogla postati ključna komponenta u električnim vlakovima.
Kada vlak koči on stvara toplinu, a ta se energija obično gubi. S ovim novim „dvosmjernim” pristupom, energija kočenja može se obnoviti i vratiti u električnu mrežu, povećavajući njezin kapacitet. Neki od prvih dvosmjernih željezničkih sustava za napajanje trenutačno se postavljaju i testiraju u Europi.
Projekt ETUT omogućuje nove suradnje i na druge načine.
Nibaruta dijeli ured s 31-godišnjim Ivanom Struzhom, koji je porijeklom iz ukrajinskog grada Mariupolja koji je trenutačno pod ruskom okupacijom, već je bio u Nizozemskoj kad je rat izbio.
Dok je Nibarutino istraživanje usredotočeno na poboljšanje tehnologije baterija, Struzhovo se bavi elektromagnetskim smetnjama. Zajedno, njih dvojica istražuju kako pomoći u smanjenju električnih „smetnji” koje mogu uzrokovati sustavi napajanja i dovesti do kvara opreme ili nesreća.
Međutim, glavni cilj projekta je osposobiti i nadahnuti sljedeću generaciju elektroničkih inženjera na razvoj prometnih tehnologija potrebnih za svijet bez ugljika. Iako su neki članovi tima, uključujući Nibarutu, napustili Ukrajinu, Državno sveučilište željezničkog prometa u gradu Dnjipro i dalje je aktivan partner projekta ETUT.
Profesor Vladimir Havryliuk, voditelj odjela na sveučilištu, rad projekta nadzire na daljinu. Za njega je projekt ETUT pružio slamku spasa tijekom proteklih 12 mjeseci jer je omogućio nastavak istraživanja.
„Projekt mi omogućuje da nastavim sa svojom aktivnošću na terenu i snažan je motivacijski poticaj za sve sveučilišne djelatnike i studente jer otvara nove horizonte u istraživanju i daljnjem radu”, rekao je.
Nagrade i povratak
Još jedna velika inicijativa za poboljšanje veza između ukrajinskih i europskih istraživačkih zajednica je projektMSCA4Ukraine za pomoć raseljenim istraživačima iz Ukrajine.
Uoči prve godišnjice ruske invazije, Europska komisija objavila je da će projekt MSCA4Ukraine, s proračunom od 25 milijuna eura, pomoći više od 120 ukrajinskih akademika da nastave svoj rad na sigurnom tijekom sljedeće dvije godine.
Istraživače, čija područja uključuju bioznanosti, kemiju, inženjerstvo i humanističke znanosti, ugošćuju organizacije diljem Europe i podržavaju ih u njihovim istraživanjima dok se ne vrate kući.
Projekt provode Scholars at Risk Europe (SAR Europe), sa sjedištem na Sveučilištu Maynooth u Irskoj, u partnerstvu sa Zakladom Alexander von Humboldt iz Njemačke i Udruženjem europskih sveučilišta.
Ravnateljica SAR Europe, Sinead O’Gorman, kaže da će to imati značajan utjecaj na povezivanje istraživača i donijeti dugoročne koristi kako za EU tako i za Ukrajinu.
Fokus je također usmjeren na pomoći ukrajinskim istraživačima da održe veze s kolegama i institucijama u Ukrajini. Konkretno, istraživači će imati mogućnost povratka na institucije u Ukrajini kada to bude sigurno.
„Nadamo se da će, uključivanjem ovakvih mjera i veza, shema pomoći istraživačima da se lakše ponovno etabliraju u Ukrajini kada za to dođe vrijeme”, kaže O'Gorman. „Ovo će pridonijeti širem cilju sheme održavanja ukrajinskog akademskog i istraživačkog sektora suočenog s invazijom Ruske Federacije i sprječavanja trajnog ‚odljeva mozgova‘.”
Ideja je oba projekta, MSCA4Ukraine i ETUT, da će podrška ukrajinskim istraživačima sada osigurati napredak u akademskom radu i omogućiti mnogima da se jednog dana vrate u Ukrajinu kako bi svoje vještine iskoristili u obnovi ratom razorene zemlje.
Struzho, koji je još uvijek u redovitom kontaktu s obitelji koja je ostala u Mariupolju, izražava nadu.
„Moj je grad uništen,” rekao je. „Ako bi ovaj projekt mogao pomoći u obnovi ukrajinske infrastrukture u budućnosti, to bi bilo jako dobro. Stvarno se nadam da ću svojim znanjem moći bar donekle doprinijeti.”
Autor Andrew Dunne
Istraživanja u ovom članku financira EU.Ovaj je članak izvorno objavljen u časopisu Horizon, časopisu za istraživanje i inovacije EU-a.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
