Dok se najnoviji svjetski dobitnici Nobelove nagrade okupljaju na Nobelovom tjednu, povjerenica EU-a Mariya Gabriel govori o napretku znanstvenika i predanosti EU u stvaranju više tehnoloških 'jednoroga'
INOVATIVNO DJELOVANJE
Europa mora značajno ubrzati primjenu znanstvenih otkrića dobitnika Nobelove nagrade
Znanstvena otkrića diljem svijeta slave se nagradama i priznanjima. Nobelova nagrada najveće je priznanje i najprestižnija znanstvena nagrada na Zemlji. Dok se tijekom ovogodišnjeg Nobelova tjedna od 6. do 10. prosinca slavnim znanstvenicima odaje priznanje u Stockholmu i u njihovim domovinama (zbog pandemije), u središtu su pozornosti znanstvena otkrića i dostignuća.
- Ako su istraživači u stanju postići sjajne rezultate, to je zato što ih pokreće znatiželja i spremnost da iskoriste svoj talent i energiju kako bi otkrili znanstvene 'misterije'. Neodoljivo je privlačno znati više i bolje razumjeti svijet koji nas okružuje - kaže Mariya Gabriel, europska povjerenica za inovacije, istraživanje, kulturu, obrazovanje i mlade.
U ekskluzivnom intervjuu za časopis Horizon, povjerenica se osvrće na predanost Europske unije (EU) istraživanju i inovacijama (R&I).
- Komisija je mladim istraživačima pružila nekoliko prilika da napreduju u karijeri i da iskoriste bespovratna sredstva - rekla je.
Tako na primjer, novi program istraživanja i inovacija Obzor Europa (Horizon Europe), uz impresivan proračun od 100 milijardi eura za razdoblje 2021. – 2027., označava važnu prekretnicu za europsku istraživačku zajednicu. Ne samo da će se njime podržati vrhunske istraživače i inovatore, već će se potaknuti izvrsnost i pomoći najboljim talentima da prošire svoje znanje i vještine.
- To je znanost u svom najboljem izdanju. Sve započinje idejama, dodaju se ustrajnost, suradnja i stručne revizije, što dovodi do napretka u našem znanstvenom razumijevanju i stjecanju novih uvida i otvaranju novih puteva - objasnila je povjerenica Gabriel.
Slijede isječci intervjua.
Cijela je Europa ovog tjedna oživjela uz proslave organizirane za nove nobelovce. Europa ima dobar razlog za slavlje! Neki od dobitnika Nobelove nagrade za znanost 2021. znanstvenici su koje podupire EU. Kako biste okarakterizirali ovo postignuće?
Doista imamo razloga za slavlje i dopustite mi da čestitam svim nobelovcima za 2021. Znak je to kvalitete i vitalnosti europske istraživačke zajednice.
EU ulaže, putem Europskog istraživačkog vijeća (ERC), kako bi našim istraživačima pružilo najbolje uvjete za rad na vrhunskoj znanosti.
- Da bi dobila zamah, svaka dobra ideja u znanosti treba slobodu i povjerenje. Svojim povjerenjem u moje istraživanje i izdašnim financiranjem, ERC je izuzetno pomogao da se zapali iskra asimetrične organokatalize - rekao je Benjamin List s Max Planck instituta za istraživanje ugljena, Njemačka, dobio je Nobelovu nagradu za kemiju 2021.,‘za razvoj asimetrične organokatalize’
Benjamin List, dobitnik nagrade za kemiju, primio je dvije ERC-ove potpore bespovratnih sredstava u ukupnom iznosu od 4,5 milijuna eura. Dobitnik je nagrade ‘za razvoj asimetrične organokatalize’ i dolazi s Max Planck instituta za istraživanje ugljena, Njemačka. Giorgio Parisi, koji je osvojio nagradu za fiziku, dobio je dvije potpore bespovratnih sredstava u vrijednosti od 3,7 milijuna eura. Sa sjedištem na Sveučilištu Roma I, ‘La Sapienza’, Italija, dobio je priznanje ‘za revolucionarni doprinos našem razumijevanju složenih fizičkih sustava.’ Financiranje ova oba znanstvenika trajalo je deset godina. Broj korisnika bespovratnih sredstava koji su osvojili Nobelovu nagradu popeo se na devet od pokretanja ERC-a 2007. Klaus Hasselmann, koji je podijelio Nobelovu nagradu za fiziku, sudjeluje je u zajedničkim istraživanjima koje niz godina financira EU.
- ERC je iznimno važan u cijeloj Europi jer podržava osnovna istraživanja koja su temelj za buduće primjene. U mom slučaju, najveći dio potpore u posljednjih deset godina dolazi od ERC-a - Giorgio Parisi sa Sveučilišta Roma I, ‘La Sapienza’, Italija, dobio je Nobelovu nagradu za fiziku 2021. 'za revolucionarni doprinos našem razumijevanju složenih fizičkih sustava'
Također možemo govoriti o još jednom vodećem europskom programu, o Marie Skłodowska-Curie aktivnostima (MSCA). Oba dobitnika iz područja kemije, Benjamin List i David MacMillan, sudjelovali su, kao nadzornici, u projektima povezanim s EU-ovom akcijom pojedinačnih stipendija.
Oko 145.000 istraživača iskoristilo je program Marie Skłodowska-Curie Actions. Od 2013. Nobelovu nagradu dobilo je ukupno 12 istraživača izravno uključenih u program MSCA, bilo kao stipendisti ili nadzornici.
- Stipendija u okviru programa MSCA promijenile su europsku znanost. Imala sam izuzetnu sreću što sam imala brojne istraživače sudionike programa MSCA u svom laboratoriju na Princetonu i Kalifornijskom institutu za tehnologiju, a njihov je rad bio ključan za razvoj organokatalize. Ove studije ne bi bile izvedive bez tih sredstava i angažmana - David MacMillan sa Sveučilišta Princeton u SAD-u dobio je Nobelovu nagradu za kemiju 2021. za razvoj organokatalize, pionirske tehnike za izgradnju molekula. On nadzire MSCA projekt PhotoChemBio
To je znanost u svom najboljem izdanju. Započinje s idejama, dodaju se ustrajnost, suradnja i stručne revizije, što dovodi do napretka u našem znanstvenom razumijevanju i otvaranja novih uvida i puteva.
Nobelovu nagradu osigurava višegodišnje istraživanje, što savjetujete mladim istraživačima i kako im program Obzor Europa (Horizon Europe može) pomoći?
Veliku važnost pridajem privlačenju mladih u istraživanje, a imala sam priliku prenijeti tu poruku na okruglom stolu tijekom Dana istraživanja i inovacija 2020. s laureatima Nobelove nagrade.
Mlađe generacije mogu biti protagonisti u stvaranju novog znanja i koristiti se tim znanjem za inovacije na načine od kojih svi možemo imati koristi.
Komisija je mladim istraživačima pružila nekoliko prilika da napreduju u karijeri i da iskoriste bespovratna sredstva. Tako ćemo i nastaviti!
Na primjer, MSCA je postao vodeći i referentni program EU-a za obuku i podršku istraživača u pogledu razvoja njihove karijere. Velik naglasak stavlja na mlade istraživače, što ilustrira činjenica da polovica programskog proračuna podupire visokokvalitetne, inovativne doktorske programe.
Kako bi se ostvarila ova ambicija, program snažno potiče međunarodna, međusektorska i interdisciplinarna iskustva te omogućuje organizacijama koje su usmjerene na istraživanje, kako javnim tako i privatnim, da ugoste talentirane istraživače i stvore strateška partnerstva s vodećim institucijama diljem svijeta.
MSCA mladim istraživačima pruža jedinstvenu međunarodnu izloženost kako bi poboljšali izglede za karijeru. Program čini više od 50 % ukupnog sudjelovanja organizacija trećih zemalja unutar programa Obzor (Horizon). Osim toga, više od trećine (37 %) svih istraživača uključenih u program MSCA državljani su zemalja koje nisu članice EU-a.
ERC također dodjeljuje velike pojedinačne stipendije kroz svoje programe financiranja za različite faze karijera istraživača.
Bespovratna sredstva za mlade istraživače (StG) podržavaju istraživače u ranoj fazi njihove karijere. Tijekom programa Obzor 2020. (Horizon 2020), prethodnika programa Obzor Europa (Horizon Europe), ERC je dodijelio 2771 bespovratnu potporu za mlade istraživače, što predstavlja 42 % svih glavnih bespovratnih sredstava za 'pionirska' istraživanja.
K tomu, bespovratna sredstva za nove neovisne istraživače (CoG) podržavaju istraživače koji su u prilično ranoj fazi svoje karijere, ali često već rade s vlastitom skupinom. Tijekom programa Obzor 2020. (Horizon 2020) te su potpore predstavljale 34 % svih glavnih bespovratnih sredstava za 'pionirska' istraživanja.
Jedan nadahnjujući primjer je Konstantin Novoselov koji je imao samo 36 godina kada je osvojio Nobelovu nagradu za fiziku 2010. godine, a kojega je ERC financirao bespovratnim sredstvima za mlade istraživače (2007.).
Dopustite mi da zaključim naglašavajući važnost povezivanja istraživanja i obrazovanja, u perspektivi novih generacija, koje također nose svoj dio odgovornosti. Istraživači rastu kroz mnoga iskustva, već od ranog djetinjstva kada smo skloni znatiželji o gotovo svemu što nas okružuje. Važno je ulagati u europski sustav znanja koji kao svoje glavne sastavnice uključuje obrazovanje i znanost.
Velik je izazov, kako za mene tako i za sve nas, uspostaviti te veze kako bismo se vodili primjerom i kvalitetom. Taj se izazov može ostvariti samo ako ga mlađe generacije u potpunosti prihvate kao svoj ključni cilj.
Kako otkrića nagrađena Nobelovom nagradom možemo prenijeti u primjenu u stvarnom životu? Bržim stvaranjem 'jednoroga'?
Vrijeme koje je obično potrebno da znanstvena otkrića i otkrića na razini Nobelove nagrade stignu do tržišta definitivno je predugo, a čak je duže u Europi nego u drugim regijama svijeta, što je vidljivo u posljednjem Europskom pregledu inovacija. Zbog toga sam odlučila surađivati s inovatorima kako bih riješila ovo složeno pitanje i općenito pokrenula novu inovacijsku politiku za stvaranje više 'jednoroga' u Europi.
Europa je globalna znanstvena sila: EU čini oko 18 % istraživanja i razvoja, 20 % znanstvenih publikacija i patentnih zahtjeva te oko 19% istraživača diljem svijeta, s manje od 7% svjetske populacije.
Međutim, Europa ne postiže iste pozitivne rezultate kada su u pitanju inovacije i startup projekti te su nam potrebne dodatne strukturne mjere za poboljšanje učinka EU-a.
Novi val dubokih tehnoloških inovacija pruža izvrsnu priliku Europi da postane globalni lider u ovom novom valu inovacija. Europa ima tri konkurentske prednosti koje će joj omogućiti da prednjači u ovom novom valu.
Prvo, uz digitalnu, duboka tehnologija ima snažnu hardversku komponentu, a EU je lider u hardverskoj industriji. Drugo, duboka tehnologija uvelike se temelji na znanosti, a EU je na čelu znanosti. Treće, duboka tehnologija bavi se ciljevima održivog razvoja, koji će pomoći EU-u u postizanju 'dvostrukog prijelaza' na zelene i digitalne tehnologije i na gospodarstvo koje funkcionira za sve.
Jedan je od ciljeva programa Obzor Europa (Horizon Europe) poticati sudjelovanje svih država članica temeljeno na izvrsnosti i olakšati suradničke veze u europskom području istraživanja i inovacija. Kako će se to postići?
Uz Obzor Europa (Horizon Europe) značajno smo povećali proračun za aktivnosti programa Widening na više od 3 milijarde eura kako bismo dosegli 3,3 % ukupnog proračuna programa Obzor Europa (Horizon Europe) u usporedbi s oko 1 % programa Obzor 2020. (Horizon 2020).
Povećani proračun za mjere programa Widening ne samo da će omogućiti nastavak i fino podešavanje postojećih aktivnosti poznatih iz programa Obzor 2020. (Horizon 2020) (kao što su Teaming, Twinning, ERA Chairs ili COST aktivnosti), već će podržati i dodatne mjere.
Primjerice, dobra priča o uspjehu mjera Teaming je projekt InnoRenew („Istraživanje obnovljivih materijala i zdravog okoliša i inovacijski centar izvrsnosti”) u Sloveniji financiran u okviru programa Obzor 2020. (Horizon 2020). Ovim projektom razvija se novi centar izvrsnosti, InnoRenew, koji provodi vrhunska znanstvena istraživanja u vezi s upotrebom obnovljivih materijala. Povezuje se s donositeljima politika radi daljnjeg usmjeravanja poduzeća i istraživanja u sektoru šumarstva.
Neke od tih novosti uključuju poboljšanje kvalitete prijedloga iz regija koje sustižu istraživanje i inovacije, jačanje aktivnosti nacionalnih kontaktnih točaka, uspostavu usluga povezivanja, promicanje inicijativa o izvrsnosti i pridruživanje tekućim suradničkim projektima istraživanja i inovacija.
Mi se bavimo izvrsnošću istraživanja i inovacija. Također upotrebljavamo sve dostupne instrumente EU-a kao pokretače promjena za jačanje istraživačkih i inovacijskih kapaciteta u državama članicama koje trenutačno ispunjavaju uvjete za podršku programa Widening, podržavanjem centara izvrsnosti, uspostavljanjem živahnog ekosustava i poboljšanjem vještina istraživača.
Konačno, potrebna nam je jača suradnja na europskoj, regionalnoj i nacionalnoj razini kako bismo stvorili inovacijski ekosustav koji može koristiti svim regijama, privući talente, kao i ojačati veze između obrazovanja, znanosti i poslovanja.
Koliko uspješno Europski institut za inovacije i tehnologiju (EIT) pridonosi i potpori inovacija od obrazovanja do tržišta?
EIT je stvoren kako bi potaknuo inovacije u Europi pružanjem podrške inovacijskim ekosustavima i okruženjima u kojima poslovna djelatnost, obrazovanje i istraživanje međusobno surađuju i pronalaze rješenja za specifične izazove od klimatskih promjena i održive energije do zdravog života i hrane. EIT pokreće promjenu prema inovativnijem i poduzetničkom načinu razmišljanja u Europi kroz podršku projekata i inicijativa od laboratorija do tržišta, time pretvarajući ideje u proizvode i usluge te potičući studente i istraživače da postanu poduzetnici.
Podrška koju EIT InnoEnergy pruža tvrtki Graphmatech AB, tehnološkoj tvrtki koja osmišljava i razvija materijale na bazi grafena, primjer je kako možemo pomoći pretvoriti rad nobelovaca (istraživanje i izolacija grafena) u konkretna rješenja, tehnologije i primjene u sektorima energetike, baterija ili elektronike. Graphmatech preuzima grafen iz novog čudesnog materijala u laboratoriju i upotrebljava ga kao rješenje za veliki broj primjena u industriji, a sve to je moguće zahvaljujući pomoći EIT-a, instrumenta programa Obzor Europa (Horizon Europe).
Snažan, konkurentan i integrirani financijski sustav okosnica je snažnog i živog inovacijskog ekosustava. Pomoću njega ne samo da se prikuplja kapital za već dobro etablirane europske tvrtke, već je nezamjenjiv za osnaživanje tvrtki sutrašnjice, EU „jednoroga“ i startupova aktivnih u područjima od ključnog strateškog interesa za EU.
Posljednjih je godina u Europi postalo dostupno mnogo više poduzetničkog kapitala, ali još uvijek zaostajemo za konkurentima iz SAD-a i Azije. Obzor Europa (Horizon Europe) omogućio je dodatni napredak u tom području programom Europskog vijeća za inovacije (EIC) i posebno natječajima EIC Accelerator. No, ne stajemo ovdje. Dopustite mi da spomenem instrument EIC Transition, usmjeren na neke od naših najboljih ideja i otkrića u Europi.
Ako je ERC namijenjen našim najpametnijima i najboljima, a već smo financirali dobitnike Nobelove nagrade, to znači da Europa također nastoji što većim brojem inovacija revolucionarne ideje pretvoriti u proizvode i rješenja za tržište.
Rodni jaz u STEM područjima
Nijedna Nobelova nagrada za znanost ove godine nije dodijeljena ženi. Što EU čini kako bi poboljšala zastupljenost žena u STEM područjima?
Pitanje zastupljenost žena u STEM-u nije novost. Postoje jasan napredak i izvanredne znanstvenice.
Mnoga otkrića omogućila su cjepivo protiv bolesti Covid-19, a jedno od njih bilo je i ono Mađarice Katalin Karikó. Njezina ideja da se mRNA može koristiti za borbu protiv bolesti smatrana je previše radikalnom i previše financijski rizičnom za financiranje. Podnijela je niz zahtjeva za dodjelu bespovratnih sredstava, ali stalno su je odbijali.
Ipak, ustrajala je i na kraju su ona i njezin bivši kolega razvili metodu upotrebe sintetičke mRNA za borbu protiv bolesti. To otkriće sada je temelj cjepiva protiv bolesti Covid-19.
Što nam to govori? Institucionalna podrška od vitalnog je značaja. Dopustite mi da se kratko dotaknem statistike.
Naše nedavno objavljene statistike o zastupljenosti spolova u istraživanju i inovacijama te pokazatelji SHE brojke 2021. pokazuju kontinuiranu nedovoljnu zastupljenost žena u STEM područjima.
Žene čine samo 29 % doktora znanosti iz područja inženjerstva, proizvodnje i građevinarstva diljem EU-a. One predstavljaju samo 25 % samozaposlenih stručnjaka u tehničkim profesijama kao što su znanost, inženjerstvo ili informacijske i komunikacijske tehnologije. Značajno su podzastupljene među izumiteljima, a samo 10 % patentnih zahtjeva prijavile su žene.
Moramo raditi u cijelom „lancu vrijednosti“, od ranog obrazovanja i visokog obrazovanja do istraživanja i inovacija. To je ono što pokušavam učiniti kao povjerenica za inovacije, istraživanje, kulturu, obrazovanje i mlade.
Koje inicijative poduzimate za povećanje zastupljenosti žena u STEM-u?
Dopustite mi da navedem tri primjera.
Prvo, u okviru Europskog vijeća za inovacije (EIC), ove sam godine pokrenula natječaj za žene Tech EU za podršku 50 tehnoloških startupova koje vode žene, s proračunom od 3,8 milijuna eura. Natječaj je upravo zatvoren, a imamo 391 prijavu iz 37 zemalja. Za sljedeći korak proračun će biti povećan na 10 milijuna eura. No, to nije sve. Europsko vijeće za inovacije osigurat će da najmanje 40 % startupova koje financiraju vode žene. Od 2020. postotak tvrtki koje vode žene koje primaju EIC financiranje porastao je s 8 % na 29 % u samo godinu dana. To znači da možemo postići 40 %. Talent je svuda oko nas.
Drugo, pametno se koristimo programom Obzor Europa (Horizon Europe). Uveli smo novi kriterij prihvatljivosti koji znači da istraživačke organizacije koje se prijavljuju za financiranje moraju imati djelotvoran Plan ravnopravnosti spolova. Kada je u pitanju ravnoteža spolova, kao cilj smo postavili ostvarivanje zastupljenosti žena od 50 % u svim tijelima za donošenje odluka i procjeniteljima vezanim uz Obzor Europa (Horizon Europe). Jedan od nedavnih primjera je Odbor EIC-a, gdje je sada rodni paritet i bolja zastupljenost država članica.
Od svog je osnivanja MSCA stavio snažan naglasak na promicanje rodne jednakosti i jednakih mogućnosti za svoje kolege i njihove projekte. Bespovratna sredstva u okviru programa MSCA omogućuju rad s nepunim radnim vremenom i posebne poticaje za rodiljni dopust. Kao rezultat toga, udio istraživačica uključenih u MSCA iznosi 42 %, što je mnogo više od stvarnog udjela žena (oko trećine) zaposlenih kao istraživačica u EU. To nije sve, naši izvrsni stipendisti programa MSCA također će početi posjećivati škole kako bi govorili o svojim istraživanjima i inspirirali djecu da slijede sličan put.
Treće, s Europskim institutom za inovacije i tehnologiju (EIT) svoje napore usmjeravamo na rano obrazovanje.
Kada je u pitanju obrazovanje, inicijativa Girls Go Circular, koju vodi EIT, od prošle je godine obučila 2300 djevojčica u 329 škola u 8 zemalja.
Budući da EIT predstavlja zajednicu od 2000 partnera u Europi i šire, predstavljat će pokretačku snagu za ravnopravnost spolova i za sve aktere u inovacijama u Europi.
EU neprestano nastoji podržati pojavu većeg broja žena inovatora i poduzetnica te stvoriti uzore za žene i djevojke posvuda.
Važno je zatvoriti jaz između spolova ako Europa želi biti pošten i uključiv kontinent. Naša je ambicija stvaranje paneuropskog inovacijskog ekosustava koji će ponuditi pravo okruženje svima, ženama i muškarcima, kao i svim regijama kako bi razvili svoju konkurentsku prednost u istraživanju i inovacijama.
Samo osiguravanjem snažnog inovativnog djelovanja u svim regijama Europa može postići svoj cilj da ostane globalno konkurentna. Zbog toga gradimo sinergiju među programima financiranja i pomažemo državama članicama da daju prioritet ulaganjima u istraživanje i inovacije i usvoje potrebne reforme kroz mehanizme za otpornost i oporavak.
Ovaj je intervju izvorno objavljen u časopisu Horizon, časopisu za istraživanje i inovacije EU-a.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
