Najveći udio stakleničkih plinova otpada na ugljik dioksid (CO2), glavni nusproizvod većine ljudskih aktivnosti i izgaranja fosilnih goriva, kažu u Europskom parlamentu
Emisija stakleničkih plinova je u padu u većini država Europske unije - dajte i vi svoj doprinos
Podaci Eurostata iz prvog kvartala ove godine pokazuju da je emisija stakleničkih plinova u padu u većini država Europske unije, u usporedbi s istim periodom 2022.
POGLEDAJTE VIDEO Zagađenje mikroplastikom:
Pokretanje videa...
Za usporedbu, u Hrvatskoj je u padu za 0,3 posto, a kod susjeda Slovenaca za 9,6 posto. Rekorderi su Bugari kod kojih je takva vrsta zagađivanja okoliša smanjena za čak 15,2 posto. S druge strane, neke države stoje lošije nego lani, poput Irske gdje se situacija pogoršala za 9,1 posto.
- EU radi na drastičnom smanjenju emisija stakleničkih plinova koji su povezani s klimatskim promjenama. Najpoznatiji od njih je ugljični dioksid (CO2), ali oni drugi, prisutni u manjoj količini u atmosferi, mogu imati veći učinak kod zagrijavanja. Staklenički plinovi djeluju slično kao staklo u staklenicima, zadržavaju sunčevu toplinu i onemogućavaju da se vrati u svemir, čime se stvara efekt staklenika koji održava temperaturu Zemlje većom nego što bi ona inače bila - kažu u Europskom parlamentu.
- Mnogi staklenički plinovi prirodno su prisutni u atmosferi, ali ljudska aktivnost doprinosi njihovoj akumulaciji. Kao rezultat toga, efekt staklenika u atmosferi se pojačava i mijenja klimu našeg planeta, što dovodi do promjena u obrascima pojave snijega i padalina, porasta prosječnih temperatura i klimatskih ekstrema kao što su toplinski valovi i poplave - dodaju.
- Staklenički plinovi imaju različit potencijal globalnog zagrijavanja, no njihov se utjecaj, zbog lakše usporedbe, obično pretvara u ekvivalent CO2. Emisije stakleničkih plinova iz gospodarskih aktivnosti EU-a 2021. godine iznosile su 3,6 milijardi tona ekvivalenta CO2, što je 22 posto manje nego 2008. CO2 je 2021. činio gotovo 80 posto svih emisija stakleničkih plinova u EU-u, nakon čega slijedi metan s više od 12 posto. Iako se metan kraće zadržava u atmosferi od CO2, on apsorbira puno više sunčeve energije, opasan je zagađivač zraka i njegovo curenje može izazvati eksploziju - pojasnili su.
Kada bi svatko samo malo promijenio svoje navike, okolina u kojoj živimo bi bila puno manje zagađena. Mi svi možemo dati svoj mali, ali važan doprinos smanjenju emisije stakleničkih plinova tako da, recimo, ponekad na posao ili u trgovinu ne odemo automobilom već biciklom ili čak pješice. I povremena zamjena automobila javnim prijevozom je opcija dobra za okoliš.