Elementarno, dragi Watsone: Sherlock-lekcije za neodlučne

Ti vidiš, ali ne opažaš. Razlika je očita, rekao je legendarni detektiv Sherlock Holmes vjernom prijatelju dr. Johnu Watsonu u priči “Skandal u Bohemiji”. Navodeći kao primjer stube kojima se Watson redovito uspinje, Holmes ga je upitao koliko ih ima, na što ovaj nije znao odgovor. “Baš tako! Vidio si, a nisi opazio. Zato ja jesam, pa znam da ih ima 17”, zaključio je detektiv. Iako u stvarnosti nije nužno brojiti sve stube kojima se uspinjete, važno je aktivno i svjesno doživljavati okolinu koja vas okružuje, a upravo je to glavna pouka fiktivnog detektiva sir Arthura Conana Doylea.

Vrhunski logičar i “prvak” u opažanju smatra da je za razumno odlučivanje najvažnije korištenje svih osjetila: dodira, sluha, mirisa i okusa, a ne samo vida. Osjetila su moćna “oruđa” koja utječu na svijest, a obratite li pozornost na njih, mogli biste zapaziti sitnice koje su ponekad ključne pri odlučivanju, tvrde psiholozi. 

"Čovjekov je mozak poput praznog tavana koji se može puniti pokućstvom po želji"

Nerazborit čovjek skuplja ‘starudiju’ svake vrste te korisna znanja postaju zakrčena. Pametan čovjek skuplja samo ‘oruđa’ koja mu mogu poslužiti i čuva ih u savršenom redu”, još je jedna od Holmesovih mudrosti kojom poručuje da zatrpan um onemogućuje organizirane misli i otežava odlučivanje.

Važno je sačuvati razboritu skromnost

Ako ti se učini da postajem presamouvjeren, šapni mi ‘Norbury’ i bit ću ti vječni dužnik, rekao je Holmes Watsonu znajući da “bezgrešna” samouvjerenost u vlastite postupke često vodi prenaglim zaključivanjima i neuspjehu.

Psihička udaljenost vodi najboljim rješenjima

Umjesto da brzate, dajte si vremena. Kako bi sagledao sveobuhvatnu sliku problema, Holmes odlazi s mjesta zločina i privremeno se posvećuje aktivnostima poput pušenja lule, sviranja violine ili meditacije, što vodi trenutku “prosvjetljenja”.

Ne nagađajte, recite to naglas ili zapišite

Tijekom razmišljanja o nečemu vrlo je lako previdjeti logičke pogreške. Pričanje misli naglas - sebi ili nekome drugom, ali i zapisivanje na papir, učinit će vas sigurnima da ste doista temeljito promislili o problemu, ističu psiholozi.