Ubrzanje prelaska s industrijaliziranog uzgoja u Europi zahtijeva više od pukog razvoja potražnje potrošača. U prijelaz moraju biti uključeni akteri u cijelom poljoprivredno-prehrambenom lancu, od uzgajivača i pakirača do trgovaca na malo i restorana
Ekološka poljoprivreda ima niže prinose, ali profit je isti ili veći
Zahtjevi potrošača za održivijom proizvodnjom hrane u EU-u rastu. Europljani sve više žele jesti hranu koja je zdrava za njih i koja čuva okoliš. Maloprodaja ekološke hrane u EU-u skočila je za 80 % između 2015. i 2020.
No, ubrzanje prelaska s industrijaliziranog uzgoja u Europi zahtijeva više od pukog razvoja potražnje potrošača. U prijelaz moraju biti uključeni akteri u cijelom poljoprivredno-prehrambenom lancu, od uzgajivača i pakirača do trgovaca na malo i restorana.
Cilj EU-a je da četvrtina njezinog poljoprivrednog zemljišta bude pod ekološkom poljoprivredom do 2030., u odnosu na gotovo 10 % 2021. godine.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
Ekološka poljoprivreda ne samo da je bez pesticida, gnojiva i antimikrobnih sredstava, već također uključuje dobrobit životinja, zaštitu biološke raznolikosti, više lokalnu opskrbu i ponovnu upotrebu materijala.
Kao ključ održivijeg poljoprivredno-prehrambenog sustava, ekološka poljoprivreda podupire ciljeve Europskog zelenog plana, strategije EU-a od farme do stola i strategije EU-a o bioraznolikosti za 2030.
Ekološka poljoprivreda poštuje prirodne ekosustave i štiti tlo, kao i zdravlje biljaka, životinja i ljudi.
Premda ekološka poljoprivreda u Europi u prosjeku ima niže prinose, ostvaruje sličan ili veći prihod po radniku kao rezultat viših cijena i razina potpore EU-a, kao i nekih nižih ulaznih troškova.
Pravila pomažu u poticanju promjena, posebice jačanjem povjerenja potrošača. Načela ekološke poljoprivrede u Europi navedena su u europskom zakonodavstvu i potkrijepljena su kontrolama poljoprivrednika, prerađivača i trgovaca kao i sustavom označivanja na razini cijele EU.
Istraživanje također ima ključnu ulogu jer ekološka poljoprivreda zahtijeva više znanja nego inputa.
EU izdvaja 9 milijardi eura za istraživanje i inovacije u području hrane, bioekonomije, prirodnih resursa, poljoprivrede i okoliša između 2021. i 2027. godine.
Ovaj rad razvija i dijeli najbolje ekološke prakse za poljoprivredu u pokušaju da se potaknu korijenske promjene u europskom poljoprivredno-prehrambenom sustavu.
Časopis Horizon razgovarao je s Janom Plaggeom, predsjednikom europske krovne grupe za ekološku hranu i uzgoj – IFOAM Organics Europe – o doprinosu EU-a na ovom području. Plagge, koji je i predsjednik njemačke udruge organske hrane Bioland, uključen je u razvoj sektora u Europi posljednjih 30 godina.
Više informacija
Ovaj je članak izvorno objavljen u časopisu Horizon, časopisu za istraživanje i inovacije EU-a.