Dvaput godišnje pregledajte si usnu šupljinu i spasite si život

Glavni rizični čimbenici za nastanak raka usta i usne šupljine su pušenje i alkohol, dok je kod raka usnica to prije svega izlaganje suncu, te kod raka stražnjeg dijela usne šupljine humani papiloma virus. Karcinom u usnoj šupljini može se relativno lako otkriti samopregledom, ili pregledom kod stomatologa, za što su doslovno dovoljne dvije minute. Zabrinuti se treba ako u ustima imamo bolne ranice ili izrasline i bilo kakve promjene na sluznici koje su bijele ili crvene i ne prolaze. Jedan od simptoma je i krvarenja iz usta, te otežano gutanje, promjena glasa ili promjena mimike lica. No istraživanje koje je 2011. godine obuhvatilo stotinu zagrebačkih stomatologa i liječnika opće prakse pokazalo je da čak 59% stomatologa i čak 83% liječnika opće prakse ne zna prepoznati znakove karcinoma usne šupljine, kazao je prof. dr. Ivan Alajbeg, predsjednik 

Radne skupine za provedbu Programa ranog otkrivanja oralnog karcinoma na predstavljanju tog programa nedavno.  Cilj je Programa otkrivanje karcinoma u stadiju I, kada tumor ima do 2 centimetra, još nije infiltriran u okolne strukture i nije se počeo širiti u lokalnom limfnom sustavu, pa je liječenje jednostavnije. Tada je obično dovoljno ukloniti samo karcinom, kaže dr. Alajbeg. U stadiju IV, promjene su već uznapredovale: karcinom može biti veći od 4 centimetra, počeo je uzrokovati metastaze i širiti se na kost, pa je liječenje puno složenije, zahtijeva veće zahvate i vjerojatnost izliječenja je manja. A problem je u tome što se veći broj karcinoma usne šupljine otkrije tek u uznapredovaloj fazi. 

- Kada se otkrije u ranoj fazi, stopa preživljenja nakon 5 godina kreće se oko 80%, dok je ta stopa u kasnom stadiju tek 20%. Neka istraživanja pokazuju da se čak 60% dijagnoza postavi tek u kasnom stadiju. Upravo zbog toga, Programom ranog otkrivanja oralnog karcinoma pokušat će se djelovati na to da se stomatolozi prisjete znanja o zdravlju i kontroli usne šupljine, te dodatno educiraju, kako bi redovito kontrolirali usnu šupljinu i limne čvorove pacijenata. Sustavnom  edukacijom i kampanjom prema pacijentima pokušat ćemo im usaditi naviku da svom stomatologu postave pitanje jesu li to učinili, kaže dr. Alajbeg. Tako nešto pacijentima može doslovno spasiti život, dodaje.  

- Ako pregled usne šupljine kod stomatologa obavi jednom u šest mjeseci, pacijent može biti miran, a to zahtijeva otprilike dvije minute, kaže naš sugovornik. Pritom će stomatolog uz dobro osvjetljenje usne šupljine ogledalcem kojim inače pregledava zdravlje zuba pregledati sluznicu usne šupljine i ako postoji sumnja da je riječ o kancerogenim promjenama, uputiti pacijenta specijalistima oralne medicine ili oralne kirurgije. - Svatko i sam, pred ogledalom, povremeno može obaviti samopregled, te obratiti pažnju na eventualne promjene u usnoj šupljini, dodaje prof. dr. Alajbeg. 

Douglasu otkrili rak tek na četvrtom pregledu

Reuters/Pixsell

Jedan od najpoznatijih pacijenata koji se morao suočiti s karcinomom usne šupljine američki je glumac Michael Douglas, kojemu je 2010. godine bio dijagnosticiran rak grla. U njegovu slučaju uzročnik raka je bio HPV virus, koji je inače najčešći uzročnik i raka grlića maternice, pa je glumac bio uvjeren da je rak “zaradio“ oralnim seksom. Liječio se kemoterapijom i zračenjima. U nedavnom je govoru u sklopu kampanje za rano otkrivanje bolesti kazao je kako je iznimno važno imati educirane liječnike. Naime,  kad je primijetio promjene u ustima i otišao na pregled, prvi liječnik koji ga je pregledao posumnjao je u infekciju i prepisao mu antibiotike. Kako nisu pomogli, ponovno je otišao na pregled, no još dvojica liječnika donijela su pogrešnu dijagnozu. Tek na četvrtom pregledu dijagnosticiran mu je karcinom i započeo je s odgovarajućim liječenjem.