Dr. Jovančević: Čuvajte djecu od plićina, stršljena i loše vode

Ljeto je razdoblje uživanja i odmaranja, ali i enteroviroza, uboda insekata i opeklina. Ugledni pedijatar dr. Milivoj Jovančević u razgovoru s našom urednicom Ivnom Bobanac objasnio nam je na što sve trebao pripaziti i što možemo učiniti. 

Bilo da se radi o osipu od znojenja, opeklinama od sunca, salmoneli, ubodu stršljena ili ježinca, rješenje postoji. Što tada učiniti, kada zvati hitnu pomoć i postoji li još nešto na što trebamo paziti, saznali smo u intervju. 

Možete li izdvojiti najčešće bolesti i tegobe koje muče najmlađe u ovim ljetnim mjesecima?

Situacija se malo promijenila otkako su djeca napustila kolektiv i odlaze na selo ili na more. Tipične priče vezane za boravak djeteta u kolektivu polako jenjavaju. Sada su najveći problemi s kožom, zbog znojenja, velike vrućine, čudni osipi zbog znoja. Što je dijete mlađe i što je koža nježnija to koža burnije reagira na sve što joj ne paše.

Recimo kad je vruće znojnice rade nekakvih 300-400 posto i ako se zaštopa koja znojnica to mjesto odmah pocrveni pa svrbi itd. Ta koža je iznimno ranjiva na djelovanje sunčevih zraka. Zna se dogoditi da malo dijete ostane na suncu 20-ak minuta i dobije opekline s mjehurima.  

Generalan savjet je da djeca manja od šest mjeseci pa i do godine dana ne bi smjela izlaziti direkt na sunce?

Načelno je stajalište da bi trebalo izbjegavati direktno sunce od 10,11 sati prije podne do 16-17 sati poslijepodne. To nije dobro ni za odrasle. Svi škodljivi utjecaji se akumuliraju i to koža pamti, sve što joj se loše dogodilo. 

Svi se oslanjaju na zaštitna sredstva protiv sunčevih zraka. No i tu kada je riječ o najranijoj dobi imamo značajna ograničenja. Prije svega, smatra se da prvih šest mjeseci ne bi trebalo stavljati ništa od tih zaštitnih sredstava, a dalje u ostatku dojenačke dobi i najmlađim godinama treba koristiti preparate koji su specijalizirani za djecu, koji ne sadrže potencijalno škodljive tvari poput umjetnih mirisa, bojila, konzervansa.

U početku, od 6-12 mjeseca života ti bi preparati trebali sadržavati čistu mineralnu zaštitu od sunca - to su cink oksid i titan dioksid. Oni fizički priječe da sunčeve zrake naprave štetu. Kasnije to mogu biti kombinacije kemijskih i mineralnih zaštitnih faktora. S tim da kemijski uđu u stanice kože i čine ih otpornijima na utjecaj sunčevih zraka. 

Postoji li oblik osipa na koji treba posebnu pozornost obratiti i odvesti dijete liječniku? Kako razlikovati bezazlen osip od onog koji prati neku dječju bolest?

Ja bih rekao, načelno, ako dijete ima vrućicu i znakove neke infekcije i uz to ima osip, treba potražiti pomoć liječnika i to sa što manje odlaganja jer neki oblici bolesti, kao što je meningokokna bolest može ići sa osipom i visokom vrućicom. U par sati se stvari mogu burno odviti. 

Ako imamo osip koji bi mogao ukazivati na neku alergiju (danas imamo jako puno djece koja su alergična na nešto), dakle osip koji izgleda kao koprivnjača, crvena područja s bijelim kvrgicama kao nakon uboda komarca i uz to svrbi, tu se isto treba potražiti pomoć liječnika i lijekovi se u principu tada moraju davati. 

Što se tiče ljetnih boljki, česte su i crijevne viroze koje prate proljevi i povraćanja. Kako djetetu olakšati prvi period kada je to u najvećem intenzitetu?

Ljetni virusi najčešće rade smetnje, ali koji puta su u pitanju i mali paraziti koji se znaju naći u vodovodima, recimo u manjim mjestima, na moru, gdje je slabiji dotok svježe vode, velika je potrošnja i toplina je velika.

Ja bih rekao, da za najmanje dobne skupine vodu iz gusterne treba prokuhavati i uzimati flaširanu vodu. U svakom slučaju, kada krene povraćanje pa i proljev za par sati, najbitnije je nadoknaditi dovoljno tekućine i minerala. Moramo imati na umu da kada su ovako velike vrućine, i ako dijete ima vrućicu tipa 39, njemu treba tri puta više tekućine nego kada nema vrućicu. Plus imamo i gubitke povraćanjem i proljevom.

Tu nije dobro davati samo vodu ili čajeve, treba odmah početi davati otopine minerala, odnosno oralne rehidracijske soli. To postoji ili u obliku sokova ili praškova koji se po uputi razrijede u vodi ili voćnom čaju. To kontinuirano treba dati koliko god to dijete može podnijeti. 

Ako imamo povraćanje i vrućicu treba se javiti liječniku da izbjegnemo meningitise. Rehidracijske otopine ili vrećice bi trebalo imati sa sobom. Kao što bi svaki roditelj trebao imati sa sobom lijek za snižavanje temperature, tako bi i ovo trebalo imati. Njih treba početi davati odmah čim počnu ovakve smetnje. To nije za dehidraciju, odnosno za čekanje da dijete dehidrira nego treba odmah djelovati, preventivno, i skratit će se trajanje proljeva itd. 

Ono što je dosta još zgodno za naglasiti - roditelji se uvijek boje kako ću ja znati je li meni dijete dehidrirano. Pa imaju znakovi poput upale očiju, upale fontanela itd. Kad se to pojavi, dehidracija je teška i život je u pitanju. Od najranije dobi, dojenačke do najstarije, vrlo je jednostavno - treba pogledati samo usnu šupljinu. 

Sad kad je vruće, slina postane malo gusta, a kad izgubimo 4-5 posto težine, praktički sline nema. Ako dijete plače i slina mu curi iz usta, sigurno nije dehidrirano. 

Pogledajte i cijeli intervju: 

Posljednjih dana saznali smo za slučaj salmonele u Slavoniji. Kako prepoznati salmonelu kod malog djeteta i kako mu pomoći?

U pravilu treba misliti unaprijed i djelovati preventivno. Treba se pridržavati propisa oko pripreme hrane - pribor, daska za rezanje za obradu svježeg mesa nakon toplinske obrade mesa više ne bi smjeli doći u kontakt s njim. Bakterije, ako su tu, zaostaju u tom priboru i daskama, i na toplom se u roku od sat vremena mogu razmnožiti do te mjere da izazivaju teške oblike infekcije. U pravilu vi ne možete reći da li netko ima enterovirus, jer imate virusa koji burno reagiraju i javlja se krv u stolici jednako kao kod salmonele. 

Tada treba gledati opće stanje djeteta, kao i odrasle osobe. Ako je visoka vrućica, pogotovo ako je popraćena s drhtavicom, to je mogući znak prodora bakterije u krv. Ako se pojavi krv u stolici, treba se obratiti liječniku. 

Načelno se liječenje salmonele u početku svodi na nadoknadu tekućine i minerala, odgovarajuća prehrana, a tek iznimno, ako je prodor bakterije u krvi, onda se ide s antibioticima. Kod ove infekcije pušta se organizam da riješi to sam po sebi. 

Što biste preporučili mladim roditeljima s malim bebama koji polaze na ljetovanje kako da to putovanje prođe što bezbrižnije?

Kad smo već stigli na more i na plažu, tamo nas čekaju i druge opasnosti. U našim novinama 24sata od ponedjeljka, podijelili ste s nama nešto što bih željela ponoviti i ovdje, a to je: ako je more pliće i uljasto, to znači da je puno planktona, a oni rade svoje.

Ako je more prohladno, duboko i bistro, zapravo tu jedini problem može činiti sol. Tu je dovoljno dijete nakon kupanja otuširati slatkom vodom i to je to.

Međutim, pogotovo u sjevernom dijelu Jadrana i gdje su plićine, gdje je more toplije, tu se razmnožavaju planktoni. To se može vidjeti - more izgleda uljasto, a koža je nakon izlaska iz mora skliska. Planktoni nose i neke bakterije, ali postoje i mali račići. Oni ostaju zalijepljeni za kožu i kod djece mogu izazvati jaku reakciju, vrlo neugodnu, s jakim svrbežom, a samim ispiranjem slatkom vodom neće se odstraniti. Treba koristiti neki sapun ili šampon kako bi ih uklonili s kože. 

Što ako dijete stane na ježinca?

Izvuče se ono što se može izvući i ne treba po tome pretjerano kopati jer će organizam to sam odstraniti budući da to prepoznaje kao strano tijelo. Što se može napraviti je da se mjesto uboda ježinca pošprica nekim antiseptikom, mada u pravilu tu nekih infekcija nema. Može se staviti alkoholni oblog - pola voda, pola alkohol malo na vatu tako da alkohol malo izvuče otok i tu bolnost. I to je to. 

Što u slučaju uboda, pčele, osa, stršljena? 

Posebno je opasna situacija kada dijete pije sok ili jede sladoled ako osa dođe na to, dijete to ne zamijeti i proguta to. Ako dođe do uboda u jezik ili nepce, otok na tom dijelu bude iznimno velik i zapravo može biti životno ugrožavajuće. Zatvara se dišni put. U toj situaciji treba dati djetetu da nastavi lizati sladoled ili  neko hladno piće piti i zatražiti hitnu medicinsku pomoć.

U takvim situacijama dijete ne smije ležati već treba biti uspravno. Inače, kod svih uboda u lice, jer je to rahlo vezivo, čak i kod uboda komarca u kapak, dijete kad legne, tjelesne tekućine dolaze gore i ujutro ne može vidjeti na to oko. Nakon par sati to splasne pa progleda. 

Najopasniji su ubodi stršljena, pogotovo kada je riječ o malom djetetu. Jedan ubod stršljena može biti koban. Isti čas to mjesto uboda treba hladiti i zvati hitnu medicinsku pomoć. 

Postoje djeca i odrasli koji su alergični na neke od otrova koje insekti izlučuju. To obično roditelji znaju pa imaju pripremljene adrenalinske autoinjektore. 

Što kad se susretnemo s tim prvi put i ne znamo da je dijete alergično?

Dijete može biti alergično na prvi, ali može i na 1001 ubod. Vi nikad niste sigurni da niste alergični na to. Treba reagirati odmah i pratiti opće stanje. Ako se javlja oticanje lica, promuklost, promukli kašalj ili otežano disanje - isti čas treba tražiti najhitniji oblik medicinske pomoći. 

Budući da su opeklina od sunca najčešća tegoba koja muči najmlađe, kako ih ublažiti?

Opekline od sunca treba tretirati gotovo jednako kao i druge opekline, npr. od vruće vode. Prije svega tu kožu treba poštedjeti daljnjeg izlaganja takvim toplinskim utjecajima. Tu kožu treba hladiti. Mogu se koristiti kreme koje djeluju umirujuće, postoje biljne kreme, medicinski preparati, koji umiruju iritiranu bolnu kožu. 

No ako se jave veliki mjehuri, treba se javiti liječniku.