Važno je paziti da tijelo ne dehidrira, a to se može dogoditi vrlo lako jer je želudac iziritiran i ne podnosi hranu i piće. Probiotici će ojačati crijevnu floru i ojačati imunitet
Dr. Cvetković: Crijevnu virozu ublažite kamilicom i đumbirom
"Da ima grob, došla bih mu, zapalila svijeću. I rekla bih mu: Sine, čekaj me. Živa ne mogu k tebi na nebo."
Pročitaj priče nestalih u Domovinskom ratu.
Crijevna ili želučana viroza je upala želuca te tankog i debelog crijeva zbog povećanoga gomilanja sluzi u tijelu. Simptomi su mučnina, povraćanje, proljev, visoka temperatura, glavobolja, a mogući su i grčevi u trbuhu.
Osim zimi, i ljeti su želučane viroze dosta česte. Prenosi se kontaktom prljavim rukama. Iz ljudske stolice uzročnici se mogu prenijeti na razne načine na hranu ili vodu, a najvažniju ulogu u prijenosu imaju zagađene ruke čovjeka. Zato ih je dobro što češće prati.
Crijevne viroze ne moraju biti samo težak proljev nego se javljaju i u kombinaciji s povraćanjem, a nekad se radi samo o povraćanju. No u sva tri slučaja najvažnija je rehidracija. Važno je paziti da tijelo ne dehidrira, a to se može dogoditi vrlo lako jer je želudac iziritiran i ne podnosi hranu i piće.
Sasvim mali gutljaji
Uzimanje tekućine ima neka pravila u ovakvoj situaciji, a to je “uzimanje na žlicu”. To znači da ne valja popiti dva decilitra vode odjednom jer je taj sadržaj prije vani nego unutra. Potrebno je piti pomalo, u malim gutljajima, najbolje vodu i čajeve, a odlično pomažu i rehidracijske otopine koje možete nabaviti u ljekarni, objašnjava nam dr. med. Ivica Cvetković iz specijalističke ordinacije obiteljske medicine Ivica Cvetković.
Mlaka, a ne hladna tekućina
Najbolja je voda iz pipe, ne prehladna, pogotovo ne s ledom, nego mlaka, odstajala nekoliko minuta na sobnoj temperaturi. Treba je piti polagano kako se ne bi izazvalo povraćanje.
Osim zbog dehidracije, koja može uzrokovati i neke zdravstvene komplikacije, tekućinu je važno uzimati i zbog elektrolita koji se gube zbog povraćanja i proljeva.
Crijevne viroze u pravilu kratko traju, i to ne dulje od tri dana. Stoga se nije potrebno pet dana mučiti jedući samo dvopek i pijući čaj.
Ne baš grah i zelje
- Prvi dan svakako je potrebno ‘rasteretiti’ organizam dijetnom hranom, no već sljedeći dan može se nastaviti s normalnom prehranom. Naravno, ne mislim da treba odmah navaliti na grah i kupus nego se orijentirati na normalnu i laganu prehranu. Dobro je polako jesti laganu hranu, povrće i voće u obliku juha ili sokova. Dobro je uzimati i hranu bogatu sluzi, kao što je riža, te jesti suhi kruh, slane štapiće ili tost. Preporučuje se izbjegavanje teške hrane poput mesa i mesnih prerađevina te mliječnih proizvoda - objašnjava nam dr. Cvetković.
Grčeve u trbuhu smirit će čaj od kamilice, a dobro je čaj napraviti i od svježeg đumbira jer on ublažava upalu, pa će smiriti mučninu. Također, preporuka je paziti na imunitet i držati ga na visokoj razini pomoću hrane ili raznih pripravaka.
Probiotici pomažu
- Možete uzimati probiotike, a u tu svrhu poslužit će i jogurti sa spomenutim kulturama. Oni će brzo ojačati crijevnu floru i ojačati imunitet - dodaje Cvetković.
Ljudi griješe ako pokušavaju snižavati temperaturu čim se pojavi jer se na taj način imunološki sustav bori protiv viroze. Iako, valja znati da temperatura i kod crijevne viroze može rasti do 39°C. Ključno je zato pitanje kad se javiti liječniku.
Krv u stolici i bolovi
- Ako je proljev jak, te dnevno ima više od deset proljeva, koji u tom obliku traju dulje od dva dana, ili se pojavila krv u stolici i bolovi u želucu su nepodnošljivi, a temperatura ne popušta i tijelo uporno izbacuje hranu i tekućinu, potražite liječničku pomoć - napominje dr. Cvetković te dodaje da, kako ne bi došlo do zaraze, posebno pazite da operete ruke prije nužde kao i poslije te nakon uporabe mobitela, tipkovnice i miša, koji su pravo leglo zaraze. Osnovno pravilo pri pranju ruku je dovoljno dugo i temeljito pranje. Potrebno je oprati svaki dio šake te temeljito i dovoljno dugo sapunati.
Pravilno operite ruke
Pranje ruku vodom i sapunom jedini je ispravan način pranja ruku. Pranje uz korištenje sapuna rastapa masnoću i prljavštinu, koje su većinski nositelj mikroorganizama. Pranje ruku samo vodom ili brisanje vlažnim maramicama nije ni približno učinkovita metoda.
Pri pranju ruku osobito treba paziti na prostor između prstiju, vrhove prstiju, područje ispod noktiju i palac. To su dijelovi koji se obično propuste temeljito oprati pa se na njima i nakon pranja zadržavaju mikroorganizmi.
Kada obavezno treba prati ruke?
*Prije svakoga kontakta s hranom i pripremanja obroka, a pogotovo poslije rada sa sirovom hranom (nakon obrade sirovog mesa ili ribe)
*Neposredno prije jela
*Prije i poslije korištenja WC-a te poslije mijenjanja pelena ili brisanja stražnjice
*Poslije kontakta sa životinjama
*Poslije diranja smeća
*Poslije njege bolesne osobe
*Poslije kašljanja i kihanja
*Poslije vožnje javnim gradskim prijevozom
*Poslije diranja novca