Ljudski mozak je vrlo 'plastičan', odnosno u stanju je konstantno formirati nove poveznice između moždanih stanica. To je zapravo način na koji učimo nove vještine
Dobro je pisati lijevom rukom ako ste dešnjak, i obrnuto: 'To je odlična vježba za mozak'
To je zabavna vježba koja trenira vaš um, ali vas i motivira da izađete iz zone udobnosti, kaže dr. sc. Kristen Willeumier, neuroznanstvenica i autorica knjige 'Biohack Your Brain', koja pisanje nedominantnom rukom redovito prakticira i sama.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
- Kad jednom počnete pisati svojom nedominantnom rukom, počet ćete i piti s njom, prati zube i ostalo. Te se male promjene možda ne čine kao nešto veliko, ali tako vaš mozak uspostavlja nove veze. Volim to zvati i 'rastezanjem neurona' - dodala je i napomenula kako je to odlična stvar za poboljšanje moždanih funkcija.
Postoje i neka istraživanja koja su dokazala koristi od učenja pisanja svojom nedominantnom rukom. Tijekom jednog od njih sudionici kojima je desna ruka dominantna imali su zadatak crtati lijevom rukom. Nakon manje od 200 minuta crtanja radili su to značajno bolje nego na početku, pokazujući tako kolika je sposobnost mozga u jačanju novih poveznica s tijelom.
Također, svako učenje novih vještina može poboljšati sposobnost pamćenja tijekom starije dobi, prenosi mindbodygreen.com.
Mozak je sposoban stalno formirati nove veze između moždanih stanica
Poznato je da je mozak vrlo 'plastičan', odnosno može stalno formirati nove poveznice između moždanih stanica. Zapravo, to je način na koji učimo nove vještine, na primjer, što više vježbamo svirati gitaru, to sve više jača i mreža u mozgu odgovorna za glazbenu vještinu.
Koliko je ovaj organ čudesan pokazalo je i jedno istraživanje, objavljeno prije nekoliko godina, na ljudima kojima je odstranjena polovica mozga tijekom djetinjstva. No, unatoč tome ti ljudi mogu sasvim dobro funkcionirati jer im je preostali dio ojačao, objasnili su autori studije, istraživači s Kalifornijskog tehnološkog instituta.
Analizirali su mozak kod šest odraslih ljudi u 20-im i 30-im godinama života. Svi oni bili su podvrgnuti hemisferektomiji u dobi od tri mjeseca do 11 godina kako bi im se smanjili epileptički napadaji. Uz to, u istraživanje su uključili i šestero ljudi koji na takvom zahvatu nisu bili, odnosno obje polovice mozga im normalno rade - to je kontrolna skupina za uspoređivanje rezultata.
Svi sudionici su prošli funkcionalno snimanje magnetskom rezonancom (fMRI), tehnikom koja mjeri moždanu aktivnost praćenjem protoka krvi, a istraživači su posebnu pažnju usmjerili na mreže u mozgu koje su uključene u svakodnevne životne funkcije, poput vida, pokreta, emocija, spoznaje.
Potom su te moždane snimke usporedili s 1500 slika mozga objavljenih u bazi podataka 'Brain Genomics Superstruct Project'. Otkrili su da su među pacijentima koji imaju samo jednu moždanu polutku, moždane regije uključene u istu mrežu zajedničkog djelovanja (poput vida) kao i kod ljudi kojima je mozak netaknut.
Osim toga, istraživači su otkrili da je povezanost, a time i komunikacija, između dijelova različitih mreža jača kod pojedinaca kojima je uklonjena jedna polovica mozga. Mnogi od njih su visoko funkcionalni s najnormalnijim jezičnim vještinama.
- Kada sam ih stavila pod skener, malo smo razgovarali, i gotovo možete zaboraviti kakvo je njihovo stanje kada ih prvi put sretnete - rekla je voditeljica i autorica studije Dorit Kliemann te dodala kako to pokazuje da je ovaj organ u stanju nadoknaditi gubitak moždane strukture.
- Sjedila sam pred računalom i gledala MRI slike koje pokazuju samo pola mozga, i čudila se što su to slike istog ljudskog bića kojega sam upravo vidjela kako govori, hoda i koje je odlučilo odvojiti svoje vrijeme za ovo istraživanje - ispričala je.
Kaže kako svojim istraživanjem žele bolje razumjeti kako se mozak reorganizira nakon ozljede ili moždanog udara te kako neke njegove regije mogu nadoknaditi one koje su oštećene ili izgubljene.
U medicinskoj literaturi postoji mnogo drugih slučajeva koji dokumentiraju nevjerojatnu sposobnost mozga u prilagođavanju neočekivanim situacijama.
Na primjer, mladiću je uklonjena trećina desne polovice mozga, uključujući i dio mozga koji je odgovoran za vid. Nekoliko godina nakon operacije neuroznanstvenici su otkrili da mu je lijeva strana mozga počela preuzimati vizualne zadatke te je još uvijek je dobro vidio, prenosi livescience.com.