Katherine C. G. Johnson je matematičarka i fizičarka čije mišljenje je u NASA-i bilo izuzetno važno, ali nije uvijek bilo tako... Kao žena tamnije puti borila se s mnogim preprekama
Djevojka koja je brojala sve oko sebe - odvela je dečke u svemir
Od najranijeg djetinjstva ovu skromnu ženu zanimala je matematika u kojoj je briljirala. Zvali su je djevojkom koja voli brojati.
- Bojala sam sve. Brojala sam korake po cesti, korake do crkve, broj serviranih jela, broj pribora za jelo dok sam ga prala... Sve što se moglo prebrojati, ja bih brojala - prisjetila se matematičarka i fizičarka Katherine Coleman Goble Johnson svojeg djetinjstva i odrastanja.
Ona je toliko izuzetna da je bila inspiracija za film "Hidden Figures" koji je nominiran za tri Oskara. I ona je bila na dodjeli.
Ova Afroamerikanka je rođena 28. kolovoza 1918. godine u SAD-u, a njezin otac nije želio da takav genijalan um upadne u kolotečinu života pa je dao svu ušteđevinu za njezino školovanje. Srednju školu završila je sa 14 godina, a fakultet sa 18. Kroz školovanje se zainteresirala za svemir i prema tome usmjerila svu svoju energiju. Bila je željna znanja.
Iako je imala problema što je žena i još k tome tamnije boje kože, Katherine nikada nije odustajala. Zaposlila se u NASA 1953. godine gdje je radila na svemirskom programu, na području zrakoplovnih istraživanja. Bila je okružena muškim kolegama kada se pojavila na probnom roku. Nailazila je na pitanja tipa: "I ženama je dopušteno baviti se tim stvarima?" ili konstatacije "Nema žena u tome...". Ona bi ih samo mirno pitala - je li to zakonom zabranjeno?
U to vrijeme žene i muškarci nisu smjeli na poslu zajedno piti kavu u istoj prostoriji.
Svojim marljivim radom i izuzetnim talentom odmah je došla do izražaja. Radila je puno bolje od muških kolega, njezini izračuni bili su najtočniji. Radila je na prvom letu Amerikanaca u svemir i izračunala njegovu putanju od samog uzlijetanja u svemirska prostranstva do slijetanja. Ona je izračunala putanju do Mjeseca kao i povratne i "escape" rute
Kasnije je NASA-i njezino mišljenje bilo toliko važno da su znali govoriti: "Dajte curi te brojeve na provjeru pa ako ona kaže da je u redu, idemo." Svaki put kada bi nešto krenulo po zlu, nju su prvu zvali. U mirovinu je otišla 1986. godine. Za svoje zasluge je od bivšeg američkog predsjednika Obame dobila Medalju slobode - naprestižniju nagradu koja se može uručiti civilu.
Pogledajte isječak iz filma: