Dječja znatiželja budi novu radoznalost i kod odraslih

Od 1002 ispitanih roditelja čak 80 posto njih barem se jednom našlo zatečeno “nemogućim” pitanjem svojih mališana, pokazalo je ispitivanje britanske agencije za istraživanje tržišta Ticketbox.net/Opinion Matters. Trima najtežim pitanjima proglašena su: “Odakle dolaze bebe?”, “Od čega se sastoji duga” i “Zašto je nebo plavo?”. Unatoč raznim varijantama okolišanja i improviziranja, većina se roditelja, ne znajući odgovor, osjećala blesavo, a najpopularnija strategija suočavanja s djetetom bila je: “Pitaj tatu/mamu”. Očevi su, pokazalo se, ipak nešto snalažljiviji te se češće od majki trude osmisliti vjerodostojan i razumljiv odgovor kojime će dijete biti zadovoljno. Majke su, s druge strane, nerijetko sklone obećati kako će odgovoriti kasnije, nadajući se pritom da će dijete u međuvremenu zaboraviti na pitanje. Iako su često “škakljiva” i teška, dječja su pitanja vrlo važan dio razvoja mališana te ih je bitno poticati i nastojati na njih odgovoriti, kažu psiholozi.
- Znatiželja je 'gorivo’ emocionalnoga, društvenog i mentalnog razvoja - naglašava američki stručnjak za dječji razvoj i voditelj centra ChildTrauma Academy, dr. Bruce D. Perry. Poticajni komentari i podrška bliskih ljudi, naglašava on, najveća su nagrada i zadovoljstvo svakome čovjeku, a pogotovo djetetu. Potičete li djetetov istraživački duh odgovarajući na pitanja, te dodatno pobuđujete njegovu znatiželju za svijet koji ga okružuje, pomoći ćete mu da razvije samopouzdanje i čvrst karakter.
S druge strane, nepažnja, nestrpljenje i odsutnost roditelja, baš kao i strah, lako mogu prigušiti ili čak posve uništiti djetetov entuzijazam i znatiželju. Manje znatiželjno dijete rjeđe sklapa prijateljstva, ima manje hobija te ga nije lako motivirati i inspirirati pa teže uči. Uz to pati i njegov osobni potencijal, koji se izgrađuje raznovrsnošću i kvalitetom životnih iskustava, kaže dr. Perry.

CIKLUS RAZVOJA I UČENJA
Nakon što jednom iskusi užitak otkrivanja, dijete će ga htjeti doživjeti ponovno. Pronađe li, npr., u jezeru nedaleko kuće punoglavce, vraćat će se ondje svaki dan. Promatrat će kako punoglavcima rastu noge te kako se pretvaraju u žabe. Ponavljanje, dakle, vodi znanju, a znanje samopouzdanju. Samouvjerenost dalje povećava želju reagiranja na znatiželju, tj. usađuje i razvija nagon za istraživanjem, otkrivanjem i učenjem. 
DIJELJENJE OTKRIĆA
Najveći užitak nakon otkrivanja i učenja jest dijeljenje naučenoga s drugima. Pogotovo s nekime tko u djetetovu životu ima važnu ulogu. Donese li dijete, npr. punoglavce u staklenci u školu da ih pokaže razredu, a učiteljica na to, uz popratnu priču o punoglavcima, kaže: “Odlično, Marko! Ti si naš stručnjak za biologiju”, Marko će osjetiti ponos i sreću, što će mu u drugoj situaciji pomoći da prebrodi nove izazove i poteškoće. 
KOLIKO TEŽI CIJELO NEBO?
Cjelokupna težina neba jednaka je milijuntome dijelu Zemljine mase, što odgovara zajedničkoj težini 570,000. 000,000.000 odraslih indijskih slonova, ističu stručnjaci britanskoga Science and Technology Facilities Councila. No odgovor na ovo zanimljivo dječje pitanje svaki roditelj može još dodatno proširiti vlastitim maštovitim razmišljanjima i zaključcima.    
KAKO TO DA JE MJESEC KATKAD NA NEBU I TIJEKOM DANA?
Tijekom njegove vrtnje oko Zemlje, Mjesec je polovicu vremena na istoj strani Zemlje kao i Sunce. Drugu su polovicu vremena Mjesec i Sunce na različitim stranama. Tijekom njihova boravka na istoj strani, Mjesec je na nebu i danju. Dok su na različitim stranama, Mjesec je na nebu samo noću. Ovako su na ovo dječje pitanje odgovorili stručnjaci britanskoga Instituta za fiziku.