Pametni nosivi uređaji i napredna analiza podataka koju provode znanstvenici koje financira EU mogli bi donijeti olakšanje milijunima koji pate od poremećaja spavanja
PAMETNIJI SAN
Dijagnozu i liječenje apneje u snu ubrzavaju nove tehnologije
Clare Williams u ranim je tridesetima neočekivano dijagnosticirana opstruktivna apneja u snu (OSA), najčešći poremećaj disanja povezan sa snom. Za razliku od tipičnog profila pacijenta koji pati od tog poremećaja, Clare je bila mlada, mršava žena. Osobe kojima se dijagnosticira OSA obično su pretili, sredovječni muškarci.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
01:11
- Dugo su liječnici zanemarivali moje simptome jer nisam odgovarala profilu, a nisu razumjeli koliko ozbiljnu štetu su mi nanosile nemirne noći - rekla je.
Rješenja za nespavanje
Dr. Erna Sif Arnardottir, stručnjakinja za san sa 20 godina iskustva u tom području predano radi na pronalasku načina za ranije postavljanje dijagnoze kod pacijenata poput Clare Williams te za uspješnije liječenje OSA-e kod tih pacijenata.
- Problem je u tome što je san relativno novo područje medicine i, u usporedbi s ostalim područjima, ne shvaća se uvijek ozbiljno. Liječnici obično imaju dva do četiri sata edukacije o snu, a ako žele znati više, moraju tražiti daljnje obrazovanje nakon završetka formalnog obrazovanja - rekla je.
No poremećaji sna mogu imati neproporcionalan učinak na život osobe. Prema procjenama, od OSA-e pati 175 milijuna Europljana, a taj se poremećaj povezuje s mnogim negativnim učincima na zdravlje, uključujući povećani rizik od dijabetesa i srčanih bolesti, te kroničnu dnevnu uspavanost, koja može utjecati na sposobnost osobe da dobro funkcionira u svakodnevnom životu.
Arnardottir dovodi u pitanje razinu ozbiljnosti koju liječnici trenutačno pridaju poremećajima spavanja. „Njihovi su pristupi raznovrsni, a želimo da se to promijeni”, rekla je.
Arnardottir je glavna istraživačica projekta SLEEP REVOLUTION, četverogodišnjeg međunarodnog istraživanja koje financira EU. Ovaj projekt vrijedan 15 milijuna eura trebao bi završiti 2025., a u njemu sudjeluje 39 partnerskih ustanova i tvrtki u Europi i Australiji, uključujući Europsko društvo za istraživanje spavanja i Europsku bazu podataka o apneji u snu (ESADA). Cilj je projekta donijeti revoluciju u postavljanje dijagnoze i liječenje OSA-e.
Kao biomedicinska znanstvenica Arnardottir čvrsto vjeruje u upotrebu novih tehnologija i umjetne inteligencije (UI) u svrhu rješavanja ovog tvrdokornog zdravstvenog problema.
- Cilj nam je upotrijebiti UI za procjenu ozbiljnosti apneje u snu i prilagođavanje liječenja svakom pacijentu - rekla je Arnardottir, koja djeluje kao ravnateljica Instituta za san Sveučilišta u Reykjaviku i tajnica Europskog društva za istraživanje spavanja.
Hvatanje daha
OSA se smatra umjerenom kad osoba doživljava manje od 15 prekida disanja ili razdoblja smanjenog disanja po noći, a ozbiljnom kad osoba doživljava napadaj svake minute ili češće. Nakon prekida u disanju, koji su glavno obilježje ovog poremećaja, a uzrokuje ih zatvaranje ili blokiranje grla, slijede glasno dahtanje, zvuci gušenja i hrkanje nakon ponovne uspostave protoka zraka.
- Ujutro bih se probudila s grloboljom i glavoboljom, a bila bih potpuno iscrpljena. Ponekad bih doslovno zaspala na nogama - rekla je Williams.
Ta je iscrpljenost razumljiva. Tijekom svakog napadaja OSA-e osoba se nakratko budi, iako se obično toga ne sjeća, što rezultira velikim opadanjem kvalitete i dubine sna osobe.
Obično osoba nije svjesna da se neprestano budi, i upravo zato mogu proći godine prije nego što zatraži medicinsku pomoć. A kad zatraži medicinsku pomoć, obično prođe mnogo vremena prije pregleda u specijaliziranoj klinici za spavanje.
- Liste čekanja za klinike za spavanje dugačke su, u nekim bolnicama čeka se gotovo dvije godine. To je neprihvatljivo s obzirom na to koliko apneja u snu može biti ozbiljna - rekla je Arnardottir.
Kućna dijagnoza
Znanstvenici iz projekta SLEEP REVOLUTION žele ubrzati postupak postavljanja dijagnoze upotrebom tehnologije kako bi naprednije testove spavanja doveli iz klinika u domove pacijenata. Tako će testovi postati jednostavniji i isplativiji, što bi trebalo skratiti vrijeme čekanja na procjenu spavanja.
- Današnje klinike za spavanje rade kao da još vodimo evidenciju na papiru, jednostavno broje koliko puta je osoba prestala disati - kaže Arnardottir. Ti se podaci upotrebljavaju kao indeks za ozbiljnost OSA-e, a ne uzimaju se u obzir fiziološki učinci tih prekida, kao što su prekinuti san, niže razine kisika u krvi i stres za kardiovaskularni sustav. Prema riječima doktorice Arnardottir, taj indeks sam po sebi ne uzima u dovoljnoj mjeri u obzir simptome osoba koje pate od OSA-e i potrebno ga je ažurirati.
Znanstvenici koji rade na projektu SLEEP REVOLUTION ispituju upotrebu uređaja za praćenje sna koje pacijenti sami upotrebljavaju u svom domu. Tijekom triju noći taj uređaj prikuplja podatke o snu koje šalje zdravstvenim djelatnicima. Oni na daljinu mogu procijeniti pacijentovo stanje te rizik za dugoročno zdravlje.
- Podaci koje ovaj uređaj prikuplja, kao i aplikacija te nosiva traka za ručni zglob koja se nosi dulje vrijeme, bit će prediktivni za rizik od razvoja bolesti za svakog pojedinca. Vjerujemo da apneja u snu nije jednako opasna za sve. Najprije moramo pronaći i liječiti osobe koje su pod najvećim rizikom - tvrdi Arnardottir.
Za tisuću pacijenata iz cijele Europe kod kojih se sumnja na OSA-u trenutačno se vrši procjena, kako u klinikama, tako i kod kuće, s pomoću opreme iz ovog istraživanja.
Postupci su najprije ispitani na Islandu uz pomoć pilot-pacijenata koji su upotrebljavali aplikaciju i pametne nosive uređaje tri mjeseca. Sve je zatim prevedeno na 15 različitih jezika radi provođenja ispitivanja diljem Europe, od Švedske do Rumunjske, Grčke, Turske, Norveške i Estonije. Svi prikupljeni podaci čuvaju se na središnjem poslužitelju koji se nalazi u Islandu, a projektnim partnerima omogućen je pristup kako bi mogli raditi s podacima.
Premještanjem postupka dijagnosticiranja iz bolnice u dom otvara se mogućnost provođenja postupka dijagnosticiranja tijekom više noći, što je preskupo u bolničkom okruženju. Tako se otvara mogućnost otkrivanja promjena u ozbiljnosti OSA-e i kvalitete sna tijekom različitih noći te promatranja prirodnijeg sna osobe kod kuće.
Poboljšanje liječenja
Williams, koja ima 50 godina, sad zna da je uzrok njezine apneje rijedak genetski nasljedni poremećaj pod nazivom Ehlers–Danlosov sindrom koji je čini sklonom ovom poremećaju te slijedi protokol liječenja koji je održava zdravom.
Tijekom noći upotrebljava uređaj za potpomognuto disanje (CPAP) koji sprječava prekide u disanju. Taj uređaj veličine kutije za cipele osigurava stabilan protok zraka putem maske za lice, ali ima i nedostatke: teško ga je nositi, a maska može postati prelabava, spasti s lica i glasno ispuštati zrak.
Kao koordinatorica pacijenata u Europskoj zakladi za pluća, organizaciji čiji je cilj poboljšati zdravlje pluća poticanjem liječnika na bližu suradnju s pacijentima, svjesna je da mnogi bolesnici koji pate od apneje ne vole uređaj CPAP, a neki čak i spavaju bez njega te tako ugrožavaju svoje zdravlje.
Promjene u životnom stilu
Intervencije u životni stil još su jedan dio strategije istraživačkog tima kojom ljudima žele pomoći da smanje ozbiljnost svoje OSA-e, budući da postoji snažna korelacija između pretilosti i apneje u snu. „Želimo da ljudi dobiju personaliziranije iskustvo zdravstvene skrbi”, kaže Arnardottir.
U nizu pokusa skupinama bolesnika koji pate od OSA-e šalju se upute od stručnjaka za sport ili iz aplikacije SLEEP REVOLUTION s ciljem osnaživanja mišića, uključujući mišiće usta i grla. Osim toga, bolesnici dobivaju savjete o prehrani, budući da prevelika težina može izazvati sužavanje dišnih puteva.
Očekuje se da će se intervencije koje umanjuju simptome i ozbiljnost OSA-e podijeliti s liječnicima kako bi im se pomoglo u bržem otkrivanju i liječenju OSA-e.
- Žalosna je činjenica to što osobe koje se naposljetku podvrgnu liječenju često već godinama pate od apneje u snu. Bilo bi puno bolje kad bismo mogli ranije postaviti dijagnozu - kaže Arnardottir.
Autorica: Vittoria D’Alessio
Istraživanja u ovom članku financira EU-ov program Horizon. Stavovi sugovornika ne odražavaju nužno stavove Europske komisije.
Više informacija:
Ovaj je članak izvorno objavljen u časopisu Horizon, časopisu za istraživanje i inovacije EU-a.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
