![Dan s Dalaj-Lamom uči sreći: Kad gubite, ne gubite i pouku](https://img.24sata.hr/rMwAVFnO2BzVRsZHKZhYn0fWbfU=/414x267/smart/media/images/src/20150939/eeb21d8eccf334e4c00575c4dbb923b1.jpg)
Tenzin Gyatso, kako mu je monaško ime, slijedi zavjet jednostavnosti i suzdržava se od materijalnoga jer ono sputava duhovni rast. Dalaj-Lama 14 dobio je Nobelovu nagradu za mir...
Lifestyle
Komentari 33Tenzin Gyatso, kako mu je monaško ime, slijedi zavjet jednostavnosti i suzdržava se od materijalnoga jer ono sputava duhovni rast. Dalaj-Lama 14 dobio je Nobelovu nagradu za mir...
Kada umre dalaj-lama, visoki se redovnici raziđu zemljom i kreću u potragu za novim poglavarom, i pritom ne traže među mudracima i onima koji ih uvjeravaju da su “najbolji za taj položaj“ nego zaviruju u kolijevke, krevetiće ili majčino naručje u kojem spava nevino novorođenče čija je sudbina, a ne izbor, da postane novi dalaj-lama. I nije pritom važno kakvog je dijete podrijetla.
Tako je na Tibetu od 1578., kad je mongolski vladar Altan-kan udijelio Sonamu Gyatsou, poglavaru samostana Drepung, najistaknutijem lami u tadašnje vrijeme titulu dalaj-lame.
Od tada se traži novi dalaj-lama među najmlađima, točnije, traži se u kojem se djetetu krije reinkarnirani Avalokitešvara, bodhisatva poznat po snazi suosjećanja. Otkrije se tako što odabrano dijete prepozna predmete koji su pripadali umrlom dalaj-lami.
Ako ih prepozna, tada ga odvode u Lhasu, gdje ga do odrasle dobi poučavaju ostali visoki lame. Potraga za odabranim djetetom traje i po nekoliko godina, ali je za sadašnjim, 14. po redu, bila olakšana s nekoliko znakova. Smjernica za traženje bila je to što je pokojnik nakon balzamiranja navodno čudesno okrenuo glavu prema sjeveroistoku, u čemu su svećenici prepoznali smjer u kojem trebaju poći u potragu.
Osim toga glavni je redovnik imao viziju u kojoj je vidio kuću: jednokatnicu sa specifičnim žljebovima i opločenjem. Četiri godine poslije redovnici su našli kuću koja je savršeno odgovarala opisu u selu Taktser, i u njoj je živio dvogodišnji Lhamo Dondrub. Bila je 1937. i u toj je kući na samom rubu Tibeta živjela zemljoradnička obitelji.
Djetetu su darovali relikvije i igračke i on ih je vrlo ozbiljno uzeo u ruku, savršeno odabravši predmete pokojnog lame. Sadašnji dalaj-lama 14. je po redu i smatraju ga reinkarnacijom 13. dalaj-lame, službeno je priznat za dalaj-lamu kad mu je bilo 15 godina i tad je dobio monaško ime Tenzin Gyatso.
Iako je nasljednik duge i nepopustljive tradicije, današnji se dalaj-lama suočio s mnogima izazovima o kojima njegovi prethodnici nisu mogli ni sanjati u čemu su se pokazale njegova duhovnost, mudrost i posebnost. Poglavari su oduvijek bili suočeni s oštrim napadima neistomišljenika.
Naime sam bi izbor pratile političke hijerarhijske manipulacije, a u borbama za vlast u vrhu tibetanske budističke hijerarhije bilo je tijekom povijesti ubijeno pet dalaj-lama. Razlog za to je što su u dijelom samostalnoj državi, a dijelom u autonomnoj jedinici u sastavu Kine, dalaj-lame imale i svjetovnu vlast.
Počevši s petim dalaj-lamom, pa do 14. dalaj-lama je zime provodio u poznatoj palači Potala, a ljeta u palači Norbulingk. I nastavilo bi se to u vječnost da Kina nije zakoračila u Tibet.
Godine 1951. Dalaj-Lama Četrnaesti i tibetanska vlada bili su pod pritiskom da prihvate sporazum sa 17 točaka za mirno “oslobođenje“ Tibeta, kojim je postala formalno uključena u Narodnu Republiku Kinu. Bojeći se za svoj život nakon pobune na Tibetu
1959., Dalaj-Lama bio je prisiljen potražiti utočište u Indiji, nakon čega je indijski premijer dopustio njemu i njegovim sljedbenicima da ostanu.
Od toga trenutka Dalaj-Lama živi u egzilu u Dharamsali, državi Madhya Pradesh u sjevernom dijelu Indije, gdje je uspostavljena tibetanska uprava u egzilu, a pored toga tu su izbjeglice sagradile škole i budističke hramove.
Te su povijesno društvene okolnosti učinile Dalaj-Lamu vidljivijim i ostatku svijeta, više nego jednog prije njega, čak i onom dijelu koji nije poznavao i razumio budizam. Tom je otvaranju posve sigurno pridonijelo jedno iskustvo iz mladosti, točnije susret koji je otvorio Dalaj-Lami prozor prema svijetu.
Bio je to susret s jednim od prvih Zapadnjaka kojeg je mladi Dalaj-Lama upoznao – s austrijskim alpinistom Heinrichom Harrerom, poznatom po knjizi “Sedam godina u Tibetu”.
U istoimenom je filmu tog Austrijanca glumio Brad Pitt. Unatoč skromnom početku i rođenju na slami u ratarskoj obitelji, Dalaj-Lama
Četrnaesti postao je najpopularniji svjetski vođa 20. i 21. stoljeća, prema izboru mnogih agencija za ispitivanje javnog mnijenja.
S namjerom da pokrene gerilske operacije protiv Kineza, CIA je šezdesetih godina 20. stoljeća financirala Dalaj-Laminu administraciju sa 17 milijuna američkih dolara na godinu.
Dalaj-Lama je 2001. prenio djelomične ovlasti na parlament odabranih tibetanskih prognanika. Njegov je originalni cilj bila je puna neovisnost Tibeta, ali je potkraj osamdesetih umjesto toga tražio autonomiju visoke razine.
Nastavio je tražiti veću autonomiju od Kine, no Dolma Gyari, zamjenik predsjednika parlamenta u egzilu, izjavio je: “Ako srednji put ne uspije u kratkom roku, morat ćemo se odlučiti za potpunu neovisnost ili samoodređenje prema UN-ovoj povelji”.
Kina smatra neprijateljima sve koji i spomenu tibetansku nezavisnost, ali Dalaj-Lama svojim je molitvama i porukama dirnuo srca najokorjelijih Zapadnjaka koji su zaglibili u materijalizam i otkrio im u budizmu ono što nisu imali u životu.
Svojom nenametljivošću idealan je učitelj koji blagošću i mudrošću postiže više nego mnogi učitelji strogošću i nepopustljivošću. Od njega i njegove miroljubive borbe za nezavisnost rodnog mu Tibeta i nezavisnost duha i najveći mogu učiti.
Nasuprot svima koji pozivaju na trpnju, njegov je pristup životu mnogo životniji:
O njegovoj veličini svjedoči i niz malih koraka koje poduzima svaki dan. Njegova Svetost se budi u tri ujutro i nakon tuširanja, vrijeme do pet sati provodi u molitvama i meditaciji. Jedna od omiljenih mu je meditacija u ovo doba dana: “Oduševljen velikim suosjećanjem, učio si neuprljano učenje, da bi odbacili sve pogrešne poglede na svijet, Tebi se Budo klanjamo”.
Tijekom meditacije postavlja si pitanja: tko je Buda? Razmišlja i o ništavnosti, pravoj realnosti i altruizmu. Poslije toga Dalaj-Lama kreće na kratku jutarnju šetnju po vrtu svoje rezidencije, a u slučaju da kiši, tu je pokretna traka za trčanje. Vrt mu je jako drag, a posebno voli tulipane, zumbule i ciklame.
Prijatelji mu često daruju orhideje, ali one ne mogu preživjeti klimatske uvjete u Daramsali, iako je, u silnoj želji da ih očuva, osmislio sustav za njihovo natapanje i reguliranje temperature. Često polira kamenje i perle, pa su i oni ukras njegova vrta. Doručak se služi u 5.30 i skroman je: najčešće su u pitanju vruća ječmena kaša, kruh i čaj. Tijekom obroka Dalaj-Lama sluša vijesti BBC-ja ili tibetanske vijesti koje se emitiraju iz Amerike.
Od 6 do 9 nastavlja s prethodno započetim meditacijama i molitvama, a potom čita molitve i budističke tekstove učitelja te religije. Tijekom tih aktivnosti Dalaj-Lama pokušava vizualizirati mandalu, a vježba i posebnu vrstu joge koja ima za cilj da čovjeka dovede u stanje da iskusi osjećaj da je jedno s bogom i da je zapravo on sam bog.
Vjeruje se da te mentalne vježbe čovjeka pripremaju za smrt i daju mu moć kontrole. Poslije toga, ako ima vremena, čita indijske novine, ponekad Times i Newsweek.
Ruča u 11.30 i obrok mu je uvijek vegetarijanski, ali pri posjetima u inozemstvo pojede što mu se ponudi, kako ne bi uvrijedio domaćine. Prema potrebi razgovara o tekućim pitanjima s osobljem, prima posjet ili daje intervju. Dolazi u ured u 12.30 i zadrži se u
njemu do 15.30.
Daje jedan intervju na dan, ali svaki dan obilazi izbjeglice iz Tibeta koje žive s njim u Daramsali. Kad se vrati kući, pije čaj u 17 sati, pa slijede opet molitve i meditacije. Ne večera i odlazi na počinak oko 19 sati jer kaže da je san najvažnija meditacija.
Ne koristi računalo ni mobitel, ali ima svoju internetsku stranicu na kojima se pojavljuju njegove objave. Slijedi zavjet jednostavnosti i suzdržava se od materijalnog jer sputava duhovni rast.
Često citira jednog tibetanskog monaha koji je živio prije tisuću godina: “Ako te mnogo ljudi po-štuje, moraš o sebi misliti kao o najnižem stvoru, da ne bi razvio predrasudu i oholost”.
Liječnik mu je rekao da izgleda 20 godina mlađe, što daje nadu da će živjeti još 10, 20 ili 30 godina. A on kaže da ako bi se problem
s Kinom riješio, i Tibet povratio svoj silom oduzeti suverenitet, kaže da ne bi imao problem da umre noćas.
Nobelovu nagradu za mir dobio je 1989., putuje svijetom držeći govore o suosjećanju, prirodi istine i sreći.
Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+