Tijekom spavanja, u mozgu se odvijaju različiti procesi koji omogućuju tekućini u lubanji da ispire moždano tkivo i tako ga čisti od štetnih kemikalija i nagomilanih toksina iz organizma
Čuva od Alzheimerove bolesti: Spavanje čisti toksine iz mozga
Časopis Science objavio je znanstveni članak bostonskih specijalista na čijem je čelu Laura Lewis, a bavili su se istraživanjem načina kako se tijelo i mozak čiste od toksina tijekom spavanja, piše Wired.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
Lewis i njezin tim su radili testove do tri ujutro, a zatim su san nadoknađivali tijekom sljedećeg dana. Osjećali su se kao da imaju jet lag, bez da su mijenjali vremenske zone.
- U tome je ironija istraživanja spavanja. Vi morate biti budni dok drugi spavaju - kazala je ona.
Tijekom spavanja naš mozak prolazi kroz nekoliko faza, od usnivanja do dubokog sna, REM faze u kojoj obično sanjamo. Lewis je istraživala ne REM faze spavanja, duboku fazu sna koja se odvija noću i već su je ranije znanstvenici povezali sa zadržavanjem sjećanja. Studija iz 2013. godine pokazala je da dok glodavci spavaju, toksini poput beta amiloida koji doprinose pojavi Alzheimerove bolesti, jednostavno nestaju i razgrađuju se.
Lewis je zanimalo zašto se to zbiva samo tijekom sna. Mislila je da cerebrospinalna tekućina koja se nalazi oko mozga, možda ima utjecaja na tu pojavu. No nije znala što je kod sna toliko specifično da se javlja takva pojava. Stoga su u njezinom laboratoriju mjerili više različitih varijabli istovremeno na različitim ispitanicima. Sudionici studije su spavali u aparatu za magnetsku rezonanciju. Kako bi uspjeli obuhvatiti realistične cikluse sna, istražitelji su ih testirali u ponoć, a zatim su tražili od ispitanika da ostanu budni do kasnih sati kako bi lakše usnuli kad ponovo pristupe testiranju.
Na glavi su nosili kape za EEG kako bi znanstvenici mogli promatrati električne impulse kroz njihov mozak. Ti su impulsi pokazivali u kojoj se fazi sna nalazi ispitanik, dok je MR mjerio razine kisika u mozgu i pokazao koliko cerebrospinalne tekućine ulazi i izlazi iz lubanje tijekom spavanja.
- Imali smo osjećaj da je svaki od tih pokazatelja važan, ali važno je i to kako se mijenjaju tijekom spavanja te kako su povezani tijekom sna s drugim područjima mozga - kazala je Lewis. Otkrila je da tijekom ne REM faze spavanja veliki spori valovi cerebrospinalne tekućine oplahuju mozak i moždano tkivo. EEG je pokazao zašto je to tako. Tijekom ne REM faze sna neuroni se počinju sinkronizirati istovremeno se uključujući i isključujući.
- Najprije vidite taj veliki električni val nakon kojeg svi neuroni iznenada utihnu - pojašnjava Lewis. Budući da se istovremeno gase, ne treba im mnogo kisika. To znači da manje krvi dolazi do mozga. No njezin tim je promatrao i kako cerebrospinalan tekućina dolazi u naletima ispunjavajući prostor.
- To je fantastičan rad. Mislim da nitko ni u najluđim snovima nije mogao pokazati kako je električna aktivnost mozga povezana s micanjem tekućine i to je zaista uzbudljivo - prepričava Maiken Nedergaard, neuroznanstvenik sa Sveučilišta Rochester. On je 2013. godine vodio studiju koja je pokazala kako san čisti toksine iz organizma miševa. Dodatna je vrijednost njegovog rada to što je moždana aktivnost tijekom sna važna podjednako za ljude.
- Govori vam da san nije samo odmor, nego je zasebna tjelesna funkcija. U budnom stanju neuroni se neće istovremeno svi uključiti ili isključiti. U budnom stanju razine krvi ne padaju toliko da bi dopustile cerebrospinalnoj tekućini cirkulaciju oko mozga i čišćenje metaboličkih bioproizvoda koji se ondje akumuliraju, poput beta amiloida - istaknuo je on. Studija bi mogla imati veliku ulogu i u kliničkom istraživanju liječenja Alzheimerove bolesti. Posljednji lijekovi namijenjeni liječenju Alzheimera osmišljeni su kako bi ciljali izravno na beta amiloide, no u trenutku kad se provodila klinička studija pokazali su se neuspješnima.
- To otvara novo poglavlje. Umjesto da se pokušava učiniti nešto samo s jednom molekulom, nove intervencije mogle bi se fokusirati na razine cerebrospinalne tekućine koja oplahuje mozak - ističe Nedergaard. To bi pomoglo u raščišćavanju beta amiloida, ali i drugih sličnih spojeva poput proteina tau koji kod oboljelih od Alzheimera oštećuje veze među neuronima. Pronalazak načina kojim se može očistiti štetne spojeve iz mozga možda je moćnije rješenje od toga da se struka fokusira samo na jedan problem.
- Starenje nije proces samo jedne molekule. Sve propada - kaže Nedergaard.
Istraživanje otkriva i brojna druga pitanja. Lewis nije istraživala što se zbiva u ostalim fazama sna, a volonteri su joj bili samo mladi zdravi ljudi. Metode koje je koristila također nisu bile invazivne, a nije čak ni koristila kontrastne boje. Stoga će ovo istraživanje moći poslužiti kao predložak za nova istraživanja sa starijim sudionicima koji su već razvili neku od neurodegenerativnih bolesti.
POGLEDAJTE VIDEO SERIJAL 'ZENZACIJA' S IVANOM ŠARIĆEM:
Pokretanje videa...