Crvenilo obraza znanosti još uvijek najveći misterij

Naglo crvenjenje obraza je najneobičniji i najčovječniji izraz ljudskog lica, napisao je davne 1872. Charles Darwin u knjizi “Izražavanje emocija kod čovjeka i životinja”. “Ni jedna druga vrsta se ne crveni. Mi to činimo potpuno nesvjesno, obično zbog srama, krivnje ili neugode. Ljudi svih rasa se crvene, ali ne i ljudi svih godina. Vrlo mladi i vrlo stari ljudi crvene se rijetko ili uopće ne crvene. Ali, slijepi ljudi crvene. I žene crvene češće nego muškarci.” Ove Darwinove riječi do danas nisu dobile konačno znanstveno objšnjenje.
- Mislim da je riječ o jednoj od najvećih evolucijskih misterija. Koja je evolucijska vrijednost crvenjenja? Očito je da nije nastalo tijekom ljudskog razvoja da nas zaštiti niti nam služi jer nehotice otkrivamo svoje istinske emocije.  A ipak, svi ljudi se crvene, osim psihopata - obrazložio je Frans de Waal, profesor psihologije i specijalist za ponašanje primata na Sveučilištu Emory u Atlanti.
Engleski profesor psihologije Ray Crozier smatra kako se crvenimo u situacijama u kojima postoji rizik da drugi otkriju što zapravo mislimo, a to ne želimo. On vjeruje da je “izdajničko” rumenilo i signal iskrenosti. U tom slučaju, smatra Crozier, crvenilo radi i kao ispravljač lošeg ponašanja te drugima javno signalizira nesvjesno grizodušje “crvendaća”.

ŽENE VIŠE CRVENE
I na bijelcima i na crncima crvenilo se vidi. No nije jasno zašto se žene crvene češće nego muškarci. Znanstvenici to objašnjavaju ženskom osjetljivijom prirodom ali i slabijim skrivanjem sramežljivosti u društvu.

LJUDI SE RUMENE I DOK SU SAMI
Mala djeca ne crvene do 3. ili 4. godine, dok ne razviju kognitivne vještina i osvijeste društvo oko sebe. Tinejdžeri najčešće crvene jer puno razmišljaju o sebi. No ljudi se crvene i dok su sami i nitko za to nema čvrsto objašnjenje.

NEŽELJENA PAŽNJA POTIČE CRVENJENJE
Crvenjenje potiče i iz neželjene pozornosti društva, smatra Mark Leary, profesor psihologije društva na sveučilištu Duke. Iako neželjena pažnja može biti i pozitivna (pjevanje rođendanske pjesme) i negativna (javna kritika) ljudi crvenjenjem poručuju da im to ne odgovara jer ne znaju kako se ponašati.

UNUTARNJE JA SUGERIRA DA RADIMO NEŠTO NEPRIMJERENO
Moguće je da rumeni obrazi nastaju uslijed unutrašnje psihološke napomene. Originalna usvojena funkcija vjerojatno je gorenjem lica ukazivala na neprimjereni čin i spoznaju da ga u budućnosti treba izbjeći, pretpostavlja antropolog Christopher Boehm. Napominje da je ono moglo biti i signal čovjeku da se treba kontrolirati.