Amalgamske zubne plombe nekad su bile jedino rješenje za one koji su se suočili s karijesom, no suvremeni ispuni nude kvalitetu, zaštitu te puno bolji estetski dojam
BIJELI OSMIJEH
Crne plombe mogle bi postati prošlost: 'One u sebi sadrže živu, srebro, kositar i bakar'
Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, više od tri i pol milijarde ljudi u svijetu ima karijes. Riječ je o najčešćoj bolesti zuba izazvanoj kiselinama koje stvaraju bakterije iz zubnih naslaga, a bolest rezultira raspadanjem zubnog tkiva.
POGLEDAJTE VIDEO: Stomatologinja o pranju zuba
Pokretanje videa...
05:43
- Sanacija karioznih zubi plombama najčešći je zahvat koji se obavlja u ordinacijama medicine, a koji omogućuje da se nakon odstranjenja karijesa nadoknadi izgubljeno tvrdo zubno tkivo i zubima vrati oblik i funkcija. Ispunima također možemo promijeniti i oblik zuba, nadograditi okrhnuti ili potrošeni dio zuba. Amalgam se dugo vremena koristio kao materijal za ispune. Sastoji se od kombinacije metala koji uključuju živu, srebro, kositar i bakar - objasnila je mr. sc. Andrijana Kovačić, dr. med. dent. specijalist ortodoncije objašnjavajući kako je posljednjih godina korištenje amalgama u opadanju kao rezultat brojnih rasprava o utjecaju legure na zdravlje, ali i zbog činjenice da su na tržištu dostupni novi materijali.
- Toksičnost žive je neupitna, ali njezino negativno djelovanje na zdravlje postoji samo ako je ona prisutna u velikim količinama. Količina žive koja se u ljudski organizam apsorbira iz amalgama zapravo nije tako velika da bi mogla izazvati zdravstvene probleme te se ona u istoj koncentraciji susreće i u prirodi te u hrani. Studije potvrđuju da upotreba amalgama u dentalnoj medicini ne proizvodi štetan učinak na zdravlje, a razlog zbog kojega ih se smatra štetnima prvenstveno leži u brizi za okoliš. Ograničenje korištenja amalgama u dentalnoj medicini najviše proizlazi iz potrebe zaštite okoliša koja uključuje brigu o ispravnom skladištenju, odnosno konačnom odlaganju i zbrinjavanju amalgama - kazala je dr. Kovačić.
Podsjetila je i kako Direktiva Europske unije iz 2018. godine zabranjuje apliciranje amalgamskih plombi za djecu do 15 godina starosti, trudnice i dojilje, te se očekuje da će 2030. godine u zemljama članicama doći do potpune zabrane amalgamskih plombi u ustima.
- Također, direktiva nalaže da svaka država članica treba izraditi nacionalni plan o mjerama koje planira provesti kako bi se postupno ukinula upotreba zubnog amalgama. U sklopu prilagodbe na ovu EU direktivu u Republici Hrvatskoj je regulirano da se amalgam ne upotrebljava kod djece do 18. godine starosti, trudnica i dojilja. Iznimka je situacija kada liječnik kod spomenute populacije odluči da je amalgamski ispun nužan zbog određenih medicinskih okolnosti. Sukladno tome, danas u Hrvatskoj djeca i mladi do 18. godina, trudnice i dojilje imaju pravo na bijele ispune zuba, na teret HZZO-a. Ostaje još za regulirati pitanje ograničavanja amalgamskih ispuna unutar opsega dentalnih usluga za ostalu populaciju kod kojih se trenutačno još može koristiti amalgam. Sve te mjere jedna su od faza prema potpunom izbacivanju amalgama iz dentalne medicine - kaže dr. Kovačić.
Umjesto amalgama danas se koriste kompozitne plombe bijele boje, a naša sugovornica objasnila je kako je riječ o visokokvalitetnim kompozitnim materijalima s jedne strane te glasionomernim materijalima s druge strane koji su također bijeli ispuni posebni po tome što otpuštaju fluorid i tako štite zube.
- Osim što je razlika u bijeloj i crnoj plombi vizualna, razlika je i u kvaliteti plombe, odnosno u kvaliteti materijala. Amalgam je vrlo čvrst materijal otporan na djelovanje žvačnih sila. Za razliku od kompozita, ova vrsta ispuna nije prirodnog izgleda, siv je i uočljiv, što svakako predstavlja estetski nedostatak. Amalgam se mehanički veže na zub jer nema mogućnosti kemijskog vezanja za zubno tkivo. Da bi se dobilo dovoljno prostora za ispuniti ispun amalgamom, treba se ukloniti više zubne strukture nego za kompozitni ispun, što često znači da se izbrusi veća površina zuba. Takav mehanički način vezivanja u praksi često dovodi do nastanka rubne pukotine na mjestu kontakta zuba i amalgama a koja je dovoljna za prodor bakterija ispod ispuna i nastanak karijesa. Živa u kombinaciji s drugim metalima čini siguran i stabilan materijal. S obzirom da je ipak riječ o metalu, u kombinaciji s drugim metalima (metalne krunice, proteze itd.) u ustima se može pojaviti i reakcija galvanizma. Amalgamski ispun može pobojati okolno zubno meso ili oralnu sluznicu, pa nastaje tzv. amalgamska tetovaža. Tetovaža se uočava kao ograničena mrlja na sluznici tamnosive do crne boje a nastaje inkorporacijom čestica dentalnog amalgama unutar tkiva. Uglavnom predstavlja estetski problem. Amalgamski ispuni su lakši za rukovanje jer njihovom stvrdnjavanju ne smeta slina, a kako je u ustima uvijek vlažno, to im je prednost - objasnila je razlike dr. Kovačić navodeći kako se za kompozitne ispune brusi manji dio zuba te je veza između ispuna i zubnog tkiva puno kvalitetnija od one s amalgamom.
- Kompozitni ispuni se izrađuju tako da vjerno oponašaju izgled zuba. To znači da se ispunom oblikuje kvržica i udubina kao kod prirodnog zuba. Oblikuju se i postavljaju na način da u potpunosti odgovaraju zagrizu. Na oblikovanju kvržica na zubu se inzistira ne samo iz estetskih, već i iz funkcionalnih razloga. U protivnom može doći do bolova u zubu ili u čeljusnom zglobu, loma zuba, zaostajanju hrane i nastanka novog karijesa. Prijelaz između zuba i ispuna mora biti gladak i neprimjetan. Bitno je da ispuni dobro prianjaju uz zub te da nema mjesta za otklon od zuba jer se ondje uvlače bakterije i gotovo sigurno će kroz neko vrijeme opet nastati karijes ispod ispuna. Poliranje ispuna također je važno jer time smanjujemo hrapavost i činimo ga glatkim, što smanjuje rizik od nakupina bakterija koje se love za mikro pukotine na zubima. Kompozitni ispuni su biokompatibilni, nemaju štetni učinak na organizam, u svom sastavu nemaju metala, i nemaju živu. S njima je moguće postići savršen i estetski i funkcijski rezultat, a time i zadovoljstvo pacijenata - otkrila je dr. Kovačić.
Stručnjaci stoga preporučuju da ljudi koji imaju amalgamske ispune zatraže savjet savjet stomatologa oko zamjene amalgamskih plombi. Preventivnim stomatološkim pregledima na koje valja otići jedanput svakih šest mjeseci liječnik može na vrijeme otkriti potencijalne probleme, prije nego što se razviju ozbiljnija stanja.
- Nekada doktor dentalne medicine ne može samo kliničkim pregledom utvrditi je li je plomba u redu ili se ispod nje razvio novi karijes. Snimka zuba može pomoći da se uoči kvar ispod plombe prije nego što zub zaboli, a tada treba sanirati karijes i zamijeniti dotrajali ispun. Sivkasta boja amalgama je estetski problem i često je razlog nezadovoljstva pacijenata koji žele da im se ta crna plomba zamjeni s estetski prihvatljivijim kompozitnim ispunima bijele boje koji imaju prirodniji izgled. Uklanjanje amalgamske plombe se preporučuje i pacijentima koji su imali dokazane alergijske reakcije na amalgam - savjetovala je dr. Kovačić.
Osim navedenih. postoje i druge vrste ispuna koje se ipak ne koriste često u svakodnevnoj praksi i najčešće liječnici posežu za njima u određenim situacijama.
- U odnosu na klasične kompozitne ispune, inlay onlay overlay su keramički ispuni koje se koriste u slučaju velikih i uznapredovalih karijesa ili ozljeda, kada je struktura zuba jako oštećena karijesom ili traumom. Za razliku od klasičnih plombi oni se ne izrađuju direktno u ustima pacijenta nego u dentalnom laboratoriju te predstavljaju superiornije rješenje gledano i s estetske i s funkcijske strane. Glavna razlika između inlaya, onlaya i overlaya je u veličini oštećenja i području zuba koji se nadoknađuje - objašnjava naša sugovornica upozoravajući kako je prije takve vrste ispuna nužno uzeti otisak zuba ili njegov digitalni scan.
- Takav ispun se izrađuje izvan usne šupljine pacijenta u zubotehničkom laboratoriju, nakon čega slijedi njegova ugradnja. Izrada ovakvog ispuna traje vremenski duže i cjenovno je skuplja. Ona zahtjeva i više dolazaka u ordinaciju dentalne medicine. Pacijent trebaju najmanje dva dolaska, jedan radi čišćenja i uzimanja otiska zuba odnosno digitalnog skeniranja, a drugi posjet radi ugradnje inlay, onlay ili overlay plombe. Danas sve popularnijom free-hand bonding tehnikom visokokvalitetni estetski kompozitni materijali koriste se i za ispravljanje nesavršenosti u osmijehu u zoni prednjih zuba nadograđivanjem, bez brušenja ili uz minimalno brušenje zuba. Razvoj ove tehnike nastao je kao dio novog koncepta u dentalnoj medicini zvanog bio-estetika, a koji daje prednost minimalnim i mikroinvazivnim zahvatima uz maksimalno očuvanje zubnog tkiva - zaključila je dr. Kovačić.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
