Cjepivo protiv pneumokoka: Sve što trebate znati o njemu

Streptococcus pneumoniae je bakterija koja živi u sluznici nosa djece i odraslih. Ne mora uvijek izazvati bolest, a postoji i više sojeva pneumokoka, no kako bi se spriječile ozbiljne komplikacije infekcije pneumokokom, Hrvatske je među posljednjim zemljama u Europi uvela obvezno cijepljenje.

POGLEDAJTE VIDEO:

Pokretanje videa...

00:50

Video: 24sata/pixsell

- Do sad samo Estonija i Hrvatska nisu obvezno cijepile svu djecu. Riječ je o cjepivu koje je u uporabi već više od 10 godina, a štiti od invazivnih sojeva pneumokoka. Ta je bakterija opasna jer se od kapljične infekcije može proširiti i uzrokovati tešku gnojnu upalu uha, mozga, moždanih ovojnica, pluća, ili prodrijeti u krv i uzrokovati bakterijemiju ili sepsu, objašnjava pedijatar Milivoj Jovančević. 

- Cijepljenje protiv pneumokoka je uvedeno u Kalendar obveznog cijepljenja početkom 2019 godine. Uvođenje ovog cjepiva temeljilo se na preporukama stručnih društava i Savjetodavnog odbora za cijepljenje a u svrhu smanjivanja obolijevanja djece od infekcija uzrokovanih pneumokokom. Cjepivo je besplatno i obvezno za svu djecu rođenu od 1.1.2019. godine, navodi Vesna Višekruna Vučina, dr.med. iz Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo. Pojašnjava kako se djeca rođena prije 2019. godine, a pripadaju rizičnim skupinama, kao i do sad mogu cijepiti besplatno.

BOL NE PRESTAJE "Moj sin (1) je umro jer se nije cijepio protiv pneumokoka..."

- Cijepe se prema tzv. Programu 2: Program imunizacije, seroprofilakse i kemoprofilakse za posebne skupine stanovništva  i pojedince pod povećanim rizikom od: tuberkuloze, hepatitisa A i B, bjesnoće, žute groznice, kolere, trbušnog tifusa, tetanusa, malarije, streptokokne bolesti, haemophilus influenzae - invazivne bolesti, meningokokne bolesti, HPV infekcije. Djeca koja ne spadaju u rizične skupine (rođena prije 1.1.2019. godine), a roditelji ih žele cijepiti protiv pneumokoka, mogu se cijepiti kod nadležnog pedijatra uz plaćanje cjepiva, kazala je dr. Višekruna Vučina.

- Mi smo radili studiju koja je pokazala da oko 20 posto djece predškolske dobi ima pneumokok u nosu, no nisu svi sojevi jednako opasni. Zato se nekad roditelji čude ako su cijepili djecu, a bris nosa im pokaže pneumokok, kako je to moguće. Moguće je jer cjepivo štiti samo od invazivnih sojeva. Kod tih je sojeva veliki problem i to što brzo razvijaju otpornost na antibiotike, što može otežati liječenje u slučaju komplikacija, pojasnio je pedijatar navodeći kako je cjepivo dobrodošlo za sve uzraste. Djeci rođenoj ove godine daje se tri doze cjepiva zaključno s prvim rođendanom, dok se djeci u rizičnim skupinama daju četiri doze.

- U Hrvatskoj u dobnoj skupini djece starije od godinu dana još malo pa neće biti necijepljenih, a cjepivo koriste i starija djeca kao i ljudi svih dobnih skupina, čak iza 60 godina. Starijima je dovoljna jedna doza, kazao je dr. Jovančević. Ističe kako je svaki od simptoma pokazatelj da se roditelji hitno moraju javiti liječniku.

OKRUGLI STOL 'Hrvatskoj je potrebno obvezno cijepljenje protiv pneumokoka'

Simptomi infekcije pneumokokom

- visoka temperatura
- drhtavica
- klonulost
- loše opće stanje
- bolovi u trbuhu
- kapilarna, točkasta krvarenja po koži

U svijetu prema podacima Svjetske zdravstvene organizacija pneumokok je među najčešćim uzročnicima bakterijemija i meningitisa kod djece i odraslih. Procjenjuju kako je 2000. godine u svijetu bilo 14,5 milijuna slučajeva pneumokokne bolesti koja je ubila 826.000 djece mlađe od pet godina.

U Hrvatskoj se obvezno prijavljuju slučajevi bakterijske sepse, bakterijskog meningitisa, invazivne bolesti uzrokovanih Streptokokom pneumoniae (sepsis, meningitis) i upala pluća (pneumonia). No kod svih prijavljenih slučajeva nije naveden uzročnik bolesti, pa je tako 2016. godine kod tek 50 posto slučajeva meningitisa pneumokok naveden kao uzročnik, a od tog broja je među oboljelima osam posto djece mlađe od pet godina. Iste godine bilo je 15 prijavljenih slučajeva pneumokokne bolesti, a u 20 posto slučajeva bila je riječ o djeci mlađoj od pet godina.