Čarolija splitskog zaleđa: Od Modrog jezera, Alke do raftinga

Rijetke su regije u svijetu koje se mogu ponositi tolikim prirodnim raznolikostima kao što je splitsko-dalmatinsko zaleđe. Uživanje na svježem planinskom zraku i pogled s visokih planina prema morskom plavetnilu, blizina mora i privlačnost izoliranih mjesta gdje ljudi i danas njeguju tradicionalne običaje, tipičan kraški teren, oaze plodnih polja i prirodni fenomeni poput Crvenog jezera, vodopada Gubavica ili špilje Vranjače kao i okus domaćeg pršuta razlog su zbog kojeg se mnogi zaljubljuju u ovaj kraj.

Sinj - grad alkara

Na brdu iznad Sinja uzdiže se simbol grada, srednjovjekovna utvrda Stari Grad na čijem je vrhu zavjetna crkva, a pogled na zidine kao da vraća u povijest, podsjećajući na slavne bitke koje su Sinjani vodili s turskim osvajačima. Upravo te trenutke Sinjani slave jedinstvenim viteškim natjecanjem u svijetu. U njemu jahači ili alkari s tri metra dugačkim kopljem na konju u punom galopu gađaju željeznu alku obješenu na konopu. Natjecanju prethodi svečana povorka koju predvodi harambaša i odabrana četa alkara, a za njima kreću i buzdovandžije i štitonoša te vodiči Edeka ili konja bez jahača. 

Alka je zapravo zavjet Gospi Sinjskoj, koja je prema predaji otjerala Turke iz ovog grada. Svake se godine slavi prve nedjelje u kolovozu, što ove godine pada na 5. kolovoz. 

Sinj je i jedan od najznačajnijih marijanskih svetišta u Hrvatskoj, a odredište je brojnih hodočasnika na dan Velike Gospe, 15. kolovoza, još od 1573.  u spomen pobjede nad Turcima. Od ranih jutarnjih sati taj dan započinju mise i ispovijedi koje su na rasporedu svakih pola sata.

Vrijedni muzeji u Sinju

Muzej cetinske krajine još je jedan simbol Sinja i svojevrsni čuvar povijesti ovoga kraja. U njemu je nekoliko stotina predmeta pronađenih u koritu Cetine, od kamenih spomenika, kipova rimskih božica Rome i Fortune, nadgrobne stele iz Ruduše iz 1. stoljeća do ornamentalnih ukrasnih motiva. Muzej je za posjetitelje otvoren od 9 do 12 sati, a nedjeljom i praznikom je zatvoren.

Arheološka zbirka Franjevačkog samostana također je vrlo vrijedna posjeta jer se smatra jednom od najvrjednijih i najstarijih u Hrvatskoj. Osim vrijednih rimskih spomenika, tu su i predmeti vezani za običaje ovog kraja.

Aktivni odmor uz skok s padobranima i kanu safari na Cetini

Konjički klub Mustang osim škole jahanja za djecu i odrasle organizira i jednodnevne te dvodnevne izlete u društvu vodiča. Posebna atrakcija je kampiranje uz Cetinu, ručak uz rijeku kao i kupanje s konjima u rijeci. Klub ima 15 konja, smješten je u Glavicama, dva kilometra udaljenima od Sinja, a nudi i smještaj. 

Na širem području Sinja postoje četiri konjička kluba: Alkar, Alamo, Mustang i Sokol koji, osim škole jahanja, nude i programe avanturističkog turizma na konjima.

Postoji više ruta za kanu-safari na Cetini. Jednu organizira Adventure Zagora, košta 300 kuna i put traje dva do tri sata. Riječ je zapravo o kanu-safariju na rijeci i jezeru Peruča, a kreće se iz Hrvaca i vozi do Otoka. Druga staza počinje od Čikotine lađe, a cilj je Blato na Cetini. Postoji i dodatna ruta, od Blata na Cetini do Zadvarja. Nju organizira Cetina tours.

Airsoft je timska igra koja simulira vojne i policijske okršaje za koju se koriste replike oružja i potrebna oprema. U naselju Dabar kraj Hrvaca organizira je braniteljska zadruga za avanturistički turizam Patriot. Poligon je napravljen kod Peručkog jezera, ima 30-ak maskirnih kućica, 56 rovova, 170 zaklona i tri nadzorna tornja. Svi željni avanture ili tvrtke koje žele na taj način organizirati tim building mogu im se obratiti. 

Grede u Hrvacama nedaleko od Sinja jedno su od najboljih uzletišta za paragliding u Hrvatskoj sa startom na 820 metara nadmorske visine. Zahvaljujući dobrom položaju letovi su mogući već i u ranim jutarnjim satima. Glavni organizator padobranskog jedrenja je klub slobodnog letenja Pegaz.

Sinjski aerodrom početkom kolovoza domaćin je Alkarskog padobranskog kupa, gdje se okupljaju padobranci iz svih krajeva svijeta i pokušavaju pogoditi alkarsku metu - mjesto doskoka iscrtano u obliku alke. Ovaj aerodrom koriste padobrance i piloti manjih aviona.

U Sinju, na Cetini je svakako popularan i ribolov, točnije mušičarenje. Organizira ga športsko-ribolovno društvo Cetina kojemu se potrebno obratiti za dozvole. 

Biciklizam i planinarenje

Biciklistička staza Panj duga je 27 km, a polazak joj je iz Sinja. Nastavlja se preko Hrvaca preko državne ceste D1, vozi uz rijeku Cetinu, a nakon izvora Rumina i Malina vraća se prema Sinju preko sela Bajagić i Obrovac Sinjski. 

Staza kroz Sinjsko polje duga je 27 km, a vodi od Sinja kroz nekoliko sela pa nazad do aerodroma Sinj.

Planina Visoka omiljeno je odredište hodočasnika iz okolnih mjesta jer je na vrhu 10-metarski betonski križ. S njenih 982 metara pruža se predivan pogled na Sinj, Sinjsko polje i okolne planine te more. Polazište za Visoku je selo Radošić (2 km od Sinja) zaseok Župići, a detaljan put možete pogledati na stranicama TZ Sinja.

Grad na gori - Imotski

Imotski ima sva obilježja primorskog grada, iako je smješten dublje u kontinentu i na samom raskrižju Dalmatinske Zagore te Bosne i Hercegovine. Najvrjedniji spomenik grada je tvrđava Topana iz 10. stoljeća koja danas privlači pažnju zbog nevjerojatnog pogleda s vidikovca na grad i Modro jezero. Ovo jezero tijekom ljetnih mjeseci pretvara se u pravo malo more i svakako ga vrijedi vidjeti. Prilazi mu se izgrađenim serpentinama. Posebna atrakcija na jezeru je skakanje u vodu, popularne imotske "tice" koje s okolnih hridi visokih i do 20 metara izvode vratolomije.

Crveno jezero od centra je udaljenom kilometar i pol, a ime je dobilo po crvenkastim stijenama na svojim obalama. Jezero je jedinstveni prirodni fenomen s promjerom od 200 metara, dok mu je dubina i do 300 metara zbog čega je ujedno i najdublje grotlo u Europi. Konačna dubina jezera nije nikad utvrđena, a lokacija je idealna za zaljubljenike u speleologiju i ronjenje, koji svoje izlete privatno organiziraju. Nije pogodno za kupanje jer se teško dolazi do njega.

Svakako obiđite i stadion u Imotskom, koji je izgrađen gotovo u stijenama te okružen njima, zbog čega je jedinstven. Odmah je ispod kule Topane, a naziv je dobio Gospin dolac jer je crkva Gospe od Anđela u blizini.

Muzej grada Imotskog poznat je po vrijednoj arheološko - etnografskoj zbirci s nalazima iz svih povijesnih razdoblja te posebnim dijelom koji svjedoči o životu i običajima Imotskog i okolnih ruralnih sredina. Muzej je otvoren radnim danom od 7 do 15 sati, a subotom i nedjeljom uz najavu. Cijena ulaznice iznosi pet kuna za djecu, a deset kuna za odrasle.

Imotski skalini spajaju najstariji dio Imotskog - Bazanu, s novim dijelovima grada, a ukupno ima 92 stepenice. Njih su započeli graditi Mlečani krajem 18. stoljeća, a na prvom podestu podignut je spomenik Tinu Ujeviću, kojeg je izradio kipar Kruno Bošnjak. Skalini završavaju u ulici Stjepana Radića, koja je poznata po drvoredu iz 1933.g.

Trilj - život na rijeci

O povijesnoj važnosti Trilja govore i spomenici koji se u njemu nalaze, ostaci rimskog vojnog logora Tilurija i stare hrvatske utvrde Čačvina i Nutjak. Krenete li pješke iz centra Trilja uz Cetinu uzvodno, stići ćete do prekrasnog mjesta Grab i istoimene rječice koje je  najpoznatije je po pet mlinica. Te su vodenice stare oko 600 godina, a i danas se u njima melje brašno i na lokalnim seoskim gospodarstvima proizvodi kruh koji posjetitelji mogu kušati. Uz Grab je smješteno više uzgajališta pastrva gdje sami možete uloviti svoj ručak, najčešće pastrvu ili klek. Sportski ribolov organiziran je na tri rijeke u ovom kraju: Cetini, Rudi i Grabu.

Idealan oblik rekreacije uz Cetinu je jahanje, koje u ovom kraju ima tradiciju uzgajanja konja dugu preko 300 godina. Razni oblici terapeutskog i rekreacijskog jahanja organizirani su u lokalnom Konjičkom klubu Sveti Mihovil, kao i u konjušnici Galop koji u suradnji s Avanturist klubom organizira programe jahanja u prirodi.

Organizirane biciklističke ture prilagođene su rekreativcima, turističkim grupama i obiteljima. Biciklistička tura "Tri izvora" dugačka je 35 km, započinje ispred hotela Sv. Mihovil u Trilju, nastavlja se obalom rječice Grab uz zaustavljanje na poznatim vodenicama te se nastavlja do izvora Rude i Ovrlje. Biciklistička tura "Planina Kamešnica" započinje u selu Voštanice, duga je 40 km i vodi kroz planinske proplanke. Nakon vožnje slijedi spuštanje do izvora Rude i osvježenje u vodi. 

Popularan oblik zabave je i kanuing i kanu safari kanjonom Cetine, koji obuhvaća spust gumenjacima pod vodstvom iskusnih vodiča u organizaciji hotela Sv. Mihovil.

Trekking i pješačka tura Triljska brda proteže se 10 km stazom uz brežuljke iznad Trilja, a njome se prolazi pored antičkog arheološkog muzeja Tilurij i konjušnice Galop.

Glumci u Zagvozdu

Na krajnjem jugu imotske krajine, između planinskog masiva Biokovo i okolnih brda uronjen smjestio se pitoreskni Zagvozd. To mjesto danas je sve poznatije po kulturnoj manifestaciji Glumci u Zagvozdu. Kazališni susreti ove godine traju od 30. lipnja do 18. kolovoza uz predstave "Mjehur od sapunice", "Profesionalac", "Remetinec", "Amateri" kazališnih družina Zagvozd, Gemišt Zagreb, Histriona i Teatra Knap te uz nastupe ansambla Lado i brojnih dalmatinskih klapa.

Park prirode Biokovo

Zaštićeni park prirode Biokovo prostire se na planini Biokovo, a sama planina položena je kao golemi zid iznad Makarske rivijere. Taj krševiti obalni pojas jedinstvenih prirodnih svojstava obiluje dubokim jamama, spiljama, ponorima i šumama bukve. Neke od tih jama toliko su duboko pod zemljom da čak i za vrijeme ljetnih vrućina u svojoj unutrašnjosti kriju led koji se od davnina ljeti koristio za očuvanje namirnica. Za turističko upoznavanje planine zanimljivi su posjeti botaničkom vrtu te biokovskom cestom dostupni vrh Vošac i Sv. Jure. Ljubitelji rekreacije mogu uživati u biciklizmu, planinarenju i jahanju na padinama parka prirode.

Botanički vrt nalazi se iznad sela Kotištine. Sv. Jure je najviši vrh Biokova. Do njega se može doći i automobilom što ga čini posebno atraktivnim i dostupnim. Svake godine, posljednje subote u srpnju se i hodočasti do njega. Sa samog vrha pruža se predivan pogled na Makarsku rivijeru i srednjodalmatinske otoke, a za vedrih dana mogu se vidjeti i vrhovi talijanskih Apenina.

Solin

Nekoć glavni grad jedne rimske provincije, danas se smatra gradom kolijevkom hrvatske povijesti sa znamenitostima poput Amfiteatra nastalog u 2 stoljeću, groblja poginulih gladijatora pokraj same arene,najstarijeg marijanskog hrvatskog svetišta Gospin otok između rukavaca rijeke Jadro i ostataka Šuplje crkve koja se nalazi uz samu rijeku Jadro. Rijeka Jadro koja se u more ulijeva u vranjičkom zaljevu kod Solina i nije povezana s niti jednim drugim vodotokom  poznata je i po endemičnoj podvrsti Mekousne pastrve koja se u njoj nalazi.

Solinski planinarski put idealno je mjesto za rekreaciju . On se proteže po obroncima Kozjaka i Mosora, planina koja okružuju Solin, a podjeljen je u tri etape. Kreće se iz solinskog predgrađa Ninčevići, uspinje se grebenom Kozjak  preko vrha Sv. Jure, Kliškim prijevojem i Utvrdom Klis te istočnim dijelom Kozjaka s Debelim brdom, a spušta se preko naselja Kučine i Mravince do uzvisine Sutikva.

Solinsko kulturno ljeto traje od 1 srpnja do osmog rujna, a posjetiteljima budi obilje dramskih i glazbenih sadržaja, poput Ethnoambient Salona, večeri poezije, ribarskih večeri, izložbi starih običaja i zanata te Međunarodnog festivala karikatura.