Čak 30% mladih Zagrepčana je anksiozno, 20% ima depresiju

Grad Zagreb, Gradski ured za zdravstvo i Centar za zdravlje mladih organizirali su danas okrugli stol na temu "Mentalno zdravlje mladih - Teen blues" na kojem su brojni stručnjaci iz područja psihologije, psihijatrije, pedagogije i javnog zdravstva razgovarali o mentalnoj higijeni mladih. Prema istraživanju Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u Zagrebu čak 30 posto mladih Zagrepčana je izjavilo kako se osjećaju anksiozno, njih 20 posto ima simptome depresije i stresa, a čak 14 posto je jednom u životu razmišljalo o samoubojstvu. 

Zabrinjavajući rezultati istraživanja ukazuju na to da je svaka četvrta mlada osoba depresivna, što je bila polazišna točka u raspravu kako riješiti ovaj problem, prepoznati simptome u što ranijem stadiju i pomoći mladima da artikuliraju svoje osjećaje te zatraže pomoć otvoreno i bez straha.

- Istraživanje koje je nedavno proveo Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet na 5.000 učenika u Zagrebu pokazalo je da su mladi vrlo anksiozni, čak 10 posto više nego prije par godina kada se slično istraživanje provodilo, tada je 20 posto mladih bilo anksiozno, a danas je njih 30 posto. Smatram da je razlog tome odsutnost, manjak komunikacije s roditeljima, nepovezanost sa školom i društvom općenito. Vrtići i škole bi trebala biti mjesta s kojima su mladi povezani, na nažalost to često nije tako. Problem otuđenja je po mojem mišljenju najveći uzrok depresivnosti kod mladih ljudi - izjavila je doc. dr.sc. Miranda Novak, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Sveučilište u Zagrebu.

Zašto čak 60 posto mladih ne voli ići u školu, pokušao je objasniti Mihael Kozina, dipl. psiholog i psihoterapeut iz V. gimnazije u Zagrebu, "Škole danas zaboravljaju da djeca nisu samo učenici, već cjelovite osobe koje imaju različite interese, ali i strahove te žive u različitim okruženjima. Škola više nije mjesto na kojem se dobivaju informacije, one se danas mogu dobiti bilo gdje i to vrlo brzo. Škole bi se danas trebale više baviti odnosima, mentorstvom, točnijem vodstvom mladih ljudi. Profesori bi trebali biti mentori koji će učenike voditi kroz šumu informacija i s njima raspravljati, razumjeti ih, biti blizu njih, saslušati ih i svakako savjetovati.

- Smatram da ne treba samo pričati, već poduzeti konkretne mjere. Upravo sam se vratila s međunarodne konferencije na kojoj je potpisana deklaracija koja predlaže načine intervencija koje mogu pomoći. Vrlo je bitno da se intervencije provode u školama, da u njima sudjeluju i stručnjaci i učenici kao mentori. Smatram kako najgora stvar koja se može dogoditi u školi nije loša ocjena, već činjenica da je dijete neprihvaćeno. Nažalost vršnjačko nasilje je sve češća pojava u školama. Važno je pričati o svemu tome, napraviti institucijski okvir za rješavanje i destigmatizirati sve probleme kako bi mladi koji su imali primjerice iskustava sa zlostavljanjem u školama mogli o tome otvoreno pričati bez srama te na taj način pomoći svojim vršnjacima - rekla je prof. dr. sc. Danijela Štimac Grbić, dr.med., voditeljica Odjela za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti HZJZ-a.

- Grad Zagreb provodi tri programa koji se bave mentalnim zdravljem mladih – „Osjećam“ u suradnji s udrugom BoliMe koji ima za cilj potaknuti mlade da pričaju o svojim emocijama; zatim projekt „Pogledaj u sebe“ i „Nije cool biti bully“ koji se bavi prevencijom vršnjačkog nasilja. Mentalno zdravlje mladih te borba s vršnjačkim nasiljem jedna je od glavnih tema s kojima se bavimo i nadam se kako će se zahvaljujući ovom okruglom stolu potaknuti i promjene u obrazovnom sustavu koje su očito nužne - naglasio je dr.sc. Vjekoslav Jeleč, dr.med., pročelnik Gradskog ureda za zdravstvo Grada Zagreba.

 
- Zakazali smo svi – roditelji, sustav zdravstva i školstva. Nije dovoljno samo pričati, treba i slušati. Djeca su danas pod ogromnim stresom i pritiskom jer ih zajednica uvjerava kako moraju imati prosjek ocjena 5.00 ili u suprotnom neće uspjeti u životu, upisati srednju školu, fakultete i slično. Svi se moramo educirati u radu s mladima i prestati im nametati nemoguća očekivanja - naglasila je Mirjana Orban, dr.med., spec. psihijatar, voditeljica Službe za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti, NZJZ „Dr. Andrija Štampar“.

Zrinka Ćavar, dr.med., spec. psihijatar, voditeljica Odjela za mentalno zdravlje djece i mladih NZJZ „Dr. Andrija Štampar“ objasnila je u kojim situacijama djeca najčešće dolaze u Centar za zdravlje mladih.

- Djeca nam često dolaze kada su u situaciji velikih promjena, npr. prelazak u viši razred, odlazak u srednju školu ili fakultete. Djeca koja imaju poremećaje kroz duže vrijeme posežu za mehanizmima koji su vrlo opasni, a to su samoozljeđivanje, alkohol i droga, a sve kako bi potisnuli svoje osjećaje, anksioznost ili depresivna stanja. Vrlo je važno prepoznati simptome na vrijeme. 

- Kao zaključak, svakako bih pozvala sve sudionike da pozorno slušaju mlade, pokušaju im se približiti na njima prihvatljiv način, koristeći tehnologiju i komunikaciju koju oni razumiju. Pozvala bih sve roditelje, profesore i same mlade u Gradu Zagrebu da se obrate za pomoć Centru za zdravlje mladih u Heinzlovoj 62 a. Ovdje mogu doći bez uputnice i bez straha potražiti pomoć - za kraj je istaknula doktorica Ivana Portolan Pajić, dr. med., zamjenica pročelnika Gradskog ureda za zdravstvo.