Brzi test otkriva patite li od obične glavobolje ili migrene

Čak 400.000 Hrvata boluje od migrene. Riječ je o jednoj od najčešćih vrsta glavobolja s kojom u svijetu živi gotovo milijarda ljudi, od čega tri četvrtine čine žene. Najčešće pogađa ljude u dobi od 20 do 40 godina, no među žrtvama je i od tri do četiri posto djece. 

Međunarodno društvo za glavobolju (International Headache Society) objavilo je klasifikaciju glavobolja. 

- Dijele se u dvije grupe, takozvane primarne glavobolje u koje pripadaju sve vrste migrene, zatim tenzijska glavobolja i tzv. ‘cluster’ glavobolja, te sekundarne koje nastaju kao posljedica nekih patoloških zbivanja u strukturama u glavi, krvnim žilama i kao rezultat nekih bolesti. Pulsirajući bol u polovici glave, mučnina, povraćanje te povećana osjetljivost na svjetlost, zvukove i mirise najčešće su nuspojave migrene - objašnjava neurologinja dr. Vida Demarin, autorica knjige “Pobijedimo migrenu i druge glavobolje”.

Iako se točan uzrok još ne zna, smatra se da se migrena pojavljuje kao posljedica preosjetljivosti moždanog debla, nekih neuroloških poremećaja, a krivci mogu biti i geni, stres, nedostatak sna, dugotrajno izlaganje jačim svjetlosnim podražajima, npr. monitoru računala, atmosferske promjene te hormonalne promjene u žena, napominje akademkinja.  

- Zbog toga što se čak tri puta češće pojavljuje kod žena nego kod muškaraca, migrena se povezuje i s hormonskom podlogom. Najčešće se pojavljuje u radno-aktivnom periodu, uoči mjesečnice ili u sredini ciklusa te u ovulaciji, a u menopauzi napadaji migrene obično se prorjeđuju - govori dr. Demarin. 

Kako bi se rizik od napadaja migrene smanjio, liječnica kaže da je važno naučiti upravljati stresom, ne preskakati obroke, pridržavati se obrazaca spavanja, izbjegavati jaku svjetlost, mirise koji vas iritiraju i biti umjeren s upotrebom analgetika. 

- Liječenje migrene treba početi primjenom paracetamola, acetilsalicilne kiseline i ostalih nesteroidnih antireumatika. No ako ti lijekovi nisu učinkoviti, prelazi se na specifične lijekove iz grupe tripatana. U prevenciji migrena koriste se beta-blokatori (propranolol, atenolol), antidepresivi (amitriptilin) i antikonvulzivi (valproatna kiselina). No ti se lijekovi individualno propisuju jer su u nekim stanjima kontraindicirani - kaže Demarin te preporučuje uzimanje magnezija i vitamina B2 (riboflavin). 

IQ i migrena 

Neki autori navode da se migrena češće pojavljuje kod nadprosječno inteligentnih, ambicioznih, osjetljivih ljudi. Julije Cezar, Tolstoj, Chopin, Čajkovski, Alfred Nobel, Nietzsche i Freud samo su neki od velikana koji su patili od migrene.

Odgovorite na tri jednostavna pitanja i saznajte imate li migrenu

Ako pozitivno odgovorite na dva od ova tri pitanja, vjerojatno patite od migrene, napominje dr. Vida Demarin, autorica knjige “Pobijedimo migrenu i druge glavobolje”.

Glava ‘puca’ zbog sira, vina i jogurta

Često se glavobolja može pojaviti zbog specifične prehrane ili određenih navika, kod ljudi koji preskaču obroke, koji su na dijetama za mršavljenje... 

I pijenje alkohola, osobito prekomjerno, može izazvati glavobolju, a može biti izazvana pušenjem jer nikotin iz duhanskog dima uzrokuje spazam (stiskanje) krvnih žila koje opskrbljuju mozak. No plodno tlo za pojavu migrene može stvoriti i neprimjerena prehrana, kaže prof. dr. sc. Vida Demarin.

- Dokazano je da hrana i prehrambene navike utječu na nastanak glavobolje, njezinu učestalost te jačinu i duljinu napadaja. Razne vrste namirnica, primjerice neki začini, agrumi, zreli sirevi, crno vino, morski plodovi ili banane, mogu biti okidači za pojavu migrene. Treba voditi računa i o broju dnevnih obroka. 

Rasporedite ih u tri glavna i dva međuobroka, tako da vrijeme između jela ne bude dulje od četiri do šest sati. Preskakanje obroka može potaknuti razvoj glavobolje te upravo zato mnoge mlade žene koje ne doručkuju pate od migrene - kaže Demarin.

Utvrđeno je kako su glavni prehrambeni pokretači migrene kemijski spojevi vazoamini jer uzrokuju suženje krvnih žila. Jedan od njih je tiramin kojeg ima u jogurtu, kiselome mlijeku i sirevima s plemenitom plijesni te u crnom vinu, jetricama i suhomesnatim proizvodima. Lavinu migrene mogu pokrenuti i crna čokolada, kava, čaj te sušeno meso i sušena riba, šljive, ananas, avokado, lješnjaci i kikiriki, češnjak, luk te špinat, celer, cikla i zelena salata. 

- Neka hrana može izazvati glavobolju odmah nakon jela, no migrena se može pojaviti i poslije, dan i pol nakon unosa nekih namirnica, odnosno tijekom njihove prerade u jetrima. Najsigurniji način da otkrijete koja vam hrana smeta jest da 36 sati nakon jela sumnjivih namirnica pratite tjelesne reakcije - savjetuje dr. Vida Demarin.

Za lakše liječenje vodite dnevnik

Zapisujte datume kada se glavobolja pojavila, iza kojeg obroka ili aktivnosti, gdje vas je prvi put zaboljelo, koji su sve prateći simptomi. Time ćete olakšati pronalaženje točnog uzroka glavobolje, a u skladu s time i propisivanje odgovarajuće terapije, savjetuje dr. Vida Demarin.