Ovaj dan povezan je s pričom o kraljevima ili mudracima koji su, prema Evanđelju, došli s Istoka pokloniti se novorođenom Isusu Kristu u Betlehemu
Blagdan je Sveta tri kralja: Evo tko su oni bili i zašto ga slavimo
Danas, 6. siječnja, kršćanski svijet obilježava blagdan Sveta tri kralja, poznat i kao Bogojavljenje ili Vodokršće. Ovaj dan povezan je s pričom o kraljevima ili mudracima koji su, prema Evanđelju, došli s Istoka pokloniti se novorođenom Isusu Kristu u Betlehemu. Tradicija ih imenuje Gašpar, Melkior i Baltazar. Smatra se da je Gašpar bio iz Perzije, Melkior iz Indije, a Baltazar s Arapskog poluotoka.
Prema povijesnim izvorima, njihova imena prvi su se put pojavila u jednom grčkom dokumentu iz Aleksandrije iz 5. stoljeća, a kasnije i u irskom dokumentu na grčkom jeziku iz 8. stoljeća. Zanimljivo je da se kraljevi ili mudraci spominju samo u Evanđelju po Mateju, dok Luka, Ivan i Marko ne govore ništa o njima.
Tijekom ranih stoljeća kršćanske teologije, dvojica značajnih teologa, Origen i Tertulijan, oblikovali su današnju sliku o tri kralja. Origenu se pripisuje simbolično tumačenje darova koje su donijeli Isusu: zlato kao znak kraljevskog dostojanstva, tamjan kao simbol božanstva i mirtu (smirnu) kao nagovještaj njegove smrti.
POGLEDAJTE VIDEO - Blagdan Sveta tri kralja u Španjolskoj:
Pokretanje videa...
Grčka riječ "magoi", koja se koristi u Evanđelju, ima više značenja – mudraci, učenjaci, zvjezdoznanci, pa čak i magičari. Najčešće se vjeruje da su mudraci došli iz Perzije, kao ljudi koji su razumjeli znakove u prirodi i tražili dublju istinu o svijetu i sebi. Ostavljajući svoje domove i bogatstva, krenuli su na dugo putovanje prema Betlehemu. S vremenom su u umjetnosti i tradiciji prikazivani kao predstavnici triju kontinenata – Azije, Afrike i Europe, što je naglašavalo univerzalnu poruku poklonstva cijeloga svijeta Kristu.
Ne zna se ni koje su dobi bila tri kralja. Od srednjeg vijeka često su prikazivani kao starac, muškarac srednjih godina i mladić, čime se želi simbolizirati da se ljudi svih životnih razdoblja trebaju pokloniti Isusu. Broj kraljeva također nije jasno definiran u Bibliji. Matej spominje samo da su donijeli tri dara, dok neki drugi tekstovi navode da ih je bilo čak dvanaest.
Posebno je zanimljivo da nije poznato koliko je vremena prošlo između Isusova rođenja i dolaska mudraca. Prema Matejevu opisu, oni su pronašli Mariju i Isusa u kući, a ne u štalici, što sugerira da je prošlo neko vrijeme od rođenja. Činjenica da je kralj Herod naredio pogubljenje sve djece mlađe od dvije godine često se tumači kao pokazatelj da je Isus tada mogao biti star između nekoliko mjeseci i dvije godine.
U talijanskoj kulturi blagdan Sveta tri kralja povezuje se s legendom o Befani, staroj dobroj vještici koja na svojoj metli posjećuje djecu u noći 6. siječnja. Prema priči, tri kralja zaustavila su se kod njezine kolibe tražeći upute za put prema Betlehemu i pozvali je da im se pridruži. Ona je odbila, no kasnije je požalila i krenula na put s darovima za dijete Isusa. Nikada ga nije pronašla, pa i danas, prema legendi, ostavlja slatkiše dobroj djeci širom Italije.
Blagdan Bogojavljenja označava kraj božićnog razdoblja. Danas se tradicionalno raskiti bor, čime se zaključuje ovo svečano vrijeme koje je povezalo povijesne i simbolične priče o dolasku svjetla svijetu.