Poznat i kao 'ljekoviti otok', lošinjska izvrsna kvaliteta zraka i 2600 sunčanih sati godišnje čine ovaj hrvatski otok vrhunskim okrepljujućim okruženjem koje vrijedi posjetiti, piše BBC
BBC nahvalio Lošinj: Iscjeljujući otok fantastične kvalitete zraka
Lošinj, otok smješten u hrvatskom Kvarnerskom zaljevu na sjevernom Jadranskom moru, ima dugu povijest wellnessa. Kvarnerski zaljev je zbog planinskog lanca Učka jedna od najomeđenijih jadranskih regija koje štiti obalu i otoke od hladnih sjevernih vjetrova. Ova posebna mikroklima danas je poznata kao 'kvarnerski efekt' koji nudi prirodno ozdravljenje: oko 2600 sati sunca godišnje, visoka kvaliteta zraka i tlaka, terapeutske aerosoli iz morskog zraka i visoke koncentracije soli u Jadranskom moru čine ovaj hrvatski otok vrhunskim okrepljujućim okruženjem, piše BBC o našem otoku.
POGLEDAJTE VIDEO: Zrak se očistio za vrijeme karantene
Pokretanje videa...
Ambroz Haračić, botaničar iz 19. stoljeća koji je rodom iz Lošinja , utvrdio je svojim istraživanjem položaja i uvjeta otoka da ima najzdraviju klimu u Austro-Ugarskom Carstvu. Opatija, obalni grad na Kvarnerskom zaljevu, službeno je priznato kao kraljevsko lječilište unutar Carstva 1889. godine i proglašen je Kurortom (prirodnim lječilištem). Ova njemačka riječ znači da je regija idealna za medicinske tretmane jer donose dobrobit uslijed prirodnih lijekova koji postoje unutar tla, vode ili klime na tom području.
Godine 1892. austro-ugarska vlada lošinjske je gradove Mali i Veli Lošinj proglasila klimatskim lječilištima, a Lošinj je postao otočić wellnessa zbog svojih jedinstvenih ljekovitih svojstava, a posebno je pogodan za one s respiratornim problemima i alergijama.
- Otok Lošinj savršeno je mjesto za osobe s respiratornim problemima zbog jedinstvene kombinacije čistog zraka i optimalne vlažnosti i temperature zasićene česticama morske soli i esencijalnim uljima - rekla je Irena Dlaka, povijesna lošinjska stručnjakinja za BBC i dodala kako ovaj prirodni ljekoviti aerosol umiruje i proširuje bronhije, otapa sluz i olakšava kašalj, čisti pluća i poboljšava njihov rad.
Nadalje, upotreba prirodnih ljekovitih sredstava otoka Lošinja u plućnoj rehabilitaciji ima dugu tradiciju (od 1885.) i danas je preporučuju stručnjaci Hrvatskog respiratornog društva Hrvatskog liječničkog zbora.
Lošinj je bio magnet i za kraljevske obitelji: nadvojvoda Karlo Stefan, jedan od najbogatijih Habsburgovaca i važan član carske obitelji, bio je jedan od prvih kojeg je privukao otok jer je bio u potrazi za mjestom na kojem bi mogao ugodno provesti zimu. Slijedili su ga i članovi carske obitelji i carskog dvora. 'Za sve njih Lošinj je bio prostor slobode gdje su mogli uživati ​​u miru daleko od očiju javnosti i zamornih protokola', rekla je Dlaka.
Godine 1903. institut za terapiju Kuranstalt dr. Simonitsch otvorio se u Velom Lošinju i jedna je od prvih medicinskih ustanova na Jadranu koja je koristila talasoterapiju na bazi morske vode za liječenje pacijenata.
- Studije su pokazale da je mineralni sastav Jadranskog mora 7-14 posto veći od prosječne morske vode - kaže Dlaka. Ova čista i visoko slana morska voda koristila se za razne medicinske bolesti, hvali BBC naš otok.
- Pacijentima su ponuđene hladne i tople kupke s morskom vodom, sunčane i zračne kupke - opisuje Dlaka. Danas znamo da je sastav morske vode vrlo sličan ljudskoj krvnoj plazmi i da, osim soli, sadrži i niz vrijednih elemenata u tragovima i mikroorganizama. Osim što olakšava respiratorne bolesti i pomaže bržem oporavku nakon bolesti, morska voda smanjuje napetost i stres, liječi i ublažava mnoge kožne probleme i hormonalne poremećaje te pomaže kod artritisa i reume.
Dlaka kaže da je institut, koji je djelovao do nacionalizacije 1947. godine, bio popularan među građanima i kraljevstvom u cijelom Austrougarskom carstvu. Među poznatim gostima bila je i obitelj von Trapp (1933.), čija je priča nadahnula ikonični film Zvuk glazbe.
Ipak, netaknuta ljepota Lošinja daleko je izvan njegovih obala. Stari borovi i autohtono mediteransko bilje stvaraju umirujuću aromaterapiju dok hodate, trčite, šetate ili vozite bicikl na više od 250 kilometara staze koje presijecaju divlji teren. Prije više od jednog stoljeća Haračić je utvrdio da na ovom idiličnom otoku i okolnim otočićima raste oko 1100 biljnih vrsta i 230 vrsta ljekovitog bilja, a prema Dlaki, mnoge od njih i danas se koriste u tradicionalnoj medicini.
Dalmatinska kadulja (kadulja na hrvatskom ili kuš na lošinjskom dijalektu) koristi se za liječenje respiratornih bolesti i kao biljka u domaćoj kuhinji.
- U vrijeme moje bake, suho lišće kadulje stavljalo se na kamin kako bi se poboljšala kvaliteta zraka u sobi - rekla je Sandra Nicolich, kreatorica Miomirisnog otočkog vrta ('Vrta lijepih mirisa') od pola hektara koji prikazuje otočko biljno bogatstvo. Immortelle (smilje na hrvatskom, ili magriž na lošinjskom narječju) koristio se u stara vremena kao univerzalno dezinfekcijsko sredstvo i sredstvo protiv insekata. Prema Nicolich, ženama na Lošinju koje su skupljale su se pomladile ruke, što je dovelo do stvaranja balzama za kožu; a danas se smilje koristi u raznim proizvodima za njegu kože protiv starenja.
- Većina lošinjskog bilja nalazi se i na drugim jadranskim otocima, ali ljudi kažu da lošinjske vrste mirišu najljepše - rekla je. Danas posjetitelji mogu otići u obilazak Miomirisnog otočkog vrta, koji je Nicolich stvorila 2003. godine. Šetnja ovim živopisnim svetištem je balzam za dušu, gdje živopisne biljke i mirisi poboljšavaju upečatljiv pogled na zaljev Valdarke, jedan od najslikovitijih uvala na otoku.
Posjetitelji mogu kušati i otočno bilje degustacijom domaćeg likera od mirte (mirta ili mrča); bogat vitaminom C i željezom, liker smanjuje anksioznost i poboljšava raspoloženje, kaže Nicolich. Prema starim vjerovanjima, travarica, navodno pomaže u probavi, ublažava bolove u mišićima i također dezinficira rane. Nicolich prodaje i ekskluzivnu lošinjsku biljnu rakiju s 15 autohtonih biljaka, a kombinacija biljaka je tajna. Također, njen lošinjski čaj spravljen je od mješavine listova kadulje, divlje ruže i eukaliptusa.