Bakterije će nas učiniti pametnijima i spasiti svijet

Osim što nas hrane te ih svakodnevno udišemo, bakterije nas mogu učiniti i pametnijima. Mycobacterium vaccae nalazi se u zemlji, a ljudi je često udahnu ili probave ako borave u prirodi. Otprije je poznato kako ta bakterija smanjuje nervozu, tvrde američki stručnjaci, no istraživanja provedena na miševima pokazala su da i povećava inteligenciju te sposobnost učenja. Miševi kojima su dane žive bakterije M. vaccae dvaput su se brže snalazili u labirintu te su bili manje nervozni nego miševi kojima nisu dane. No učinak nije dugotrajan, nego se s vremenom smanjuje. Također, znanstvenici sa Sveučilišta Newcastle dokazali su kako bakterije iz zemlje mogu nanjušiti i reagirati na amonijak u zraku. Tako se dokazalo da bakterije imaju četiri od pet osjetila koje imaju ljudi. One ih rabe kako bi otkrile kemikalije koje pokazuju prisustvo drugih bakterija, a tad ponekad stvaraju biofilm koji ih drži zajedno. Iako su na zlu glasu zbog bolesti, bez bakterija ljudi ne bi mogli ni živjeti. Ključne su za normalnu probavu, a prema teorijama, čak su i prve prave stanice s mitohondrijima nastale tako da se u nju naselila bakterija. Svakim pranjem ruku pobijemo više čudesnih stvorenja nego što živi ljudi na Zemlji.
 
IDENTIFICIRAJU ŠTETNE KEMIKALIJE
Bakterije su se pokazale korisnima u određivanju štetnih zagađivača. Ako otkriju kemikaliju, počnu se sjajiti. To će omogućiti brže i jeftinije testiranje zagađivača.

BAKTERIJE ĆE USKORO RECIKLIRATI PLASTIKU
Znanstvenici diljem svijeta rade na tome da iskoriste bakterije za razgrađivanje plastike. Mikrobiolozi su rastopili plastiku na plin, tekućinu i krutu tvar, a određene bakterije pretvorile su krutu tvar u polihidroksialkanoate, tj. biorazgradive polimere.

DJELUJU KAO PROČIŠĆIVAČI ZAGAĐENE VODE
Bakterije mogu pročišćavati jedući organski materijal. Neke pivovare rabe anaerobne bakterije za pročišćenje vode, a tako i obnove energiju kroz proizvodnju bioplina.

MIKROBI ŽIVI ČAK I NAKON 11.000 GODINA
Smatra se kako su bakterije preživjele 4800 god. u peruanskim piramidama i možda 300 mil. god. u ugljenu. U crijevu mastodonta bakterija je preživjela čak 11.000 god.

BAKTERIJE SE NASELILE ČAK I NA MJESECU
NASA je otkrila bakterije koje su preživjele dvije i pol godine u kameri na Mjesecu. Time se dokazalo kako mogu preživjeti u vakuumu Mjesečeve atmosfere. Preživjele su goleme temperaturne razlike te potpuni nedostatak vode.

OŽIVJELE BAKTERIJE STARE 40 MIL. GODINA
Iz želuca pčela pronađenih u jantaru otprije 25 i 40 milijuna godina izvučene su spore, odnosno bakterije, a u odgovarajućoj okolini spore su ponovno oživjele.