Liječnici su otkrili kako više skupina antibiotika povisuje rizik od alergija, s tim da je on bio najmanji kod djece koja su primila sulfonamide, a najveći kod onih koji su dobili neki od antibiotika iz skupine penicilina
ALI I ASTME I DERMATITISA
Antibiotici u dojenačkoj dobi dižu rizik od razvoja alergija
Skupina antibiotika koje se obično prepisuju bebama mogu kasnije u djetinjstvu rezultirati višim rizikom od alergija, pokazalo je novo američko istraživanje. Otkrili su da dojenčad koja je primila antibiotike - penicilin, cefalosporin, sulfonamid ili makrolid - ima veći riziko od razvoja alergija na hranu, astme ili kožnog dermatitisa.
- Iznenadio sam se kad sam vidio povezanost svih tih antibiotika s kasnijim razvojem alergijske bolesti - priznaje i sam autor istraživanja, pedijatar gastroenterolog na Sveučilištu Uniformed Services u Marylandu dr. Cade Nylund.
- Pokazali smo da antibiotici nisu povezani samo s povećanim rizikom od alergijske bolesti, već da postoji i povećan rizik od više skupina antibiotika - rekao je Nylund, a dodaje i kako bespotrebno i pretjerano propisivanje antibiotika za virusne infekcije drastično povećavaju rizik od razvoja alergija kod djece u kasnijoj dobi.
U ovom su istraživanju liječnici pregledavali medicinsku dokumentacije 798.426 djece rođene između 2001. i 2013. godine, a onda su ispitali kome je od njih u prvih šest mjeseci života prepisan penicilin, penicilin s inhibitorom B-laktamaze, cefalosporin, sulfonamid ili makrolid. Potom su te podatke usporedili s djecom kojoj je kasnije dijagnosticirana neka od alergija: poput alergije na hranu, anafilaksije, astme, atopijskog dermatitisa, alergijskog rinitisa, alergijskog konjunktivitisa ili kontaktnog dermatitisa.
Otkrili su kako svi nabrojani antibiotici povisuju rizik od alergijske bolesti, s tim da je on bio najmanji kod djece koja su primila sulfonamide, a najveći kod onih koji su dobili neki od penicilinskih antibiotika.
- Zbog njih je rizik za alergije na hranu porastao za osam posto, a za razvoj astme za čak 47 posto - rekao je Nylund koji ipak naglašava kako ova studija nije potpuna, te da su dokazali samo kako postoji povezanost, ali ne i da je sigurno riječ o uzročno posljedičnoj vezi između antibiotika i alergija.
Alergolog i imunolog na NYU Langone u New Yorku i glasnogovornica udruge Alergija i astma dr. Purvi Parikh kaže tako da bi ta povezanost mogla postojati naši mikrobiomi, posebno oni u crijevima, igraju veliku ulogu u imunološkom sustavu.
- Poznato je da antibiotici ne ubijaju samo bakterije koje uzrokuju infekciju, već i „dobre“ bakterije koje naš imunološki sustav treba da nas štiti od razvoja alergijskih ili autoimunih bolesti - rekla je Parikh za CNN i dodala da je ovo istraživanje "korisno u smislu da dodatno potvrđuje ono što znamo o korištenju antibiotika i promjenama u mikroflori organizma.
Dakle, ako je djetetu doista potreban antibiotik za bakterijsku infekciju, upozorava Parikh, ne smije mu ga se uskratiti zbog straha od alergijske bolesti. No, i ona se slaže kako nipošto ne treba pretjerivati s prepisivanjem antibiotika onda kad oni nisu prijeko potrebni - pogotovo za viroze ili prehlade - jer mogu prouzročiti dugoročne posljedice i razviti otpornost zbog prekomjerne uporabe.
POGLEDAJTE VIDEO SERIJAL 'ZENZANCIJA' S IVANOM ŠARIĆEM:
Pokretanje videa...
22:41
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
