Moždana aneurizma u mlađoj dobi povezana je s poremećajem vezivnog tkiva i sindromom policističnih bubrega, a te bolesti sugeriraju genetsku predispoziciju, kaže neurolog Hrvoje Budinčević
Aneurizma skoro ubila Emiliju Clarke: Evo koji su simptomi
Nakon prve sezone 'Igre prijestolja', poznata glumica Emilia Clarke (32) preživjela je aneurizmu mozga, krvarenje koje joj je promijenilo život. Tada je imala 24 godine. Nakon prve je uslijedila i druga aneurizma koja ju je, kaže, gotovo ubila.
Doc. prim. dr. sc. Hrvoje Budinčević, dr.med. specijalist neurolog sa Klinike za neurologiju pri Kliničkoj bolnici 'Sveti Duh' u Zagrebu pojasnio nam je zašto se to događa mladim ljudima te koji su razlozi ponavljanja aneurizme.
- Iako su najčešće zahvaćene dobne skupine između 30 i 60 godina, s većom učestalosti u osoba ženskog spola, pojava moždanih aneurizmi u mlađoj dobi prvenstveno je povezana s poremećajem vezivnog tkiva i sindromom policističnih bubrega, a te bolesti sugeriraju genetsku predispoziciju - pojasnio nam je.
- Dosadašnja istraživanja pokazuju da višestruke moždane aneurizme mogu biti prisutne do jedne trećine oboljelih od subarahnoidalnog krvarenja - dodao je.
Pojasnio nam je što je aneurizma i kada je najopasnija.
- Aneurizma je naziv za lokalizirano stečeno proširenje krvne žile, arterije ili vene. Najčešće su zahvaćene arterije, a moždane aneurizme se javljaju u 1 do 5 posto populacije. Najopasnija komplikacija puknuća moždane aneurizme je moždani udar odnosno moždano krvarenje (izljev krvi u mozak). Moždani udar se dijeli na ishemijski moždani udar - koji je uzrokovan začepljenjem moždane krvne žile ugruškom te na hemoragijski moždani udar (odnosno moždano krvarenje) koji je posljedica prsnuća moždane krvne žile - objasnio nam je ovaj stručnjak.
- Čimbenici rizika za razvoj aneurizmi su ateroskleroza, arterijska hipertenzija, pušenje, alkoholizam, pretilost te poremećaji vezivnog tkiva i sindrom policističnih bubrega. Obiteljska predispozicija ima značajan utjecaj s obzirom na prisustvo moždanih aneurizmi u rođaka u prvom koljenu i do sedam puta povećavaju rizik za razvoj moždane aneurizme - dodao je.
Glumica se jedva oporavila od aneurizme
Emilia Clarke priznaje da joj je trebalo puno mentalnog napora da bi ostala optimistična.
- I prvi put mi je bilo jako teško, ali nakon druge aneurizme mozga bilo mi je izuzetno teško ostati optimistična. Pokušala sam se s tim nositi kao s nečim svakodnevnim. Definitivno sam prošla kroz jako teško razdoblje života - rekla je.
Kada se oporavila, vratila se poslu i to joj je, kaže, pomoglo da skrene misli sa bolesti, da više ne razmišlja toliko često o svemu što je prošla, koliko blizu smrti je bila, što je čeka u budućnosti...
- Išla sam na snimanja, glumila zločesti lik, prolazila kroz vatru i razgovarala sa stotinama ljudi. Radila sam najnapornije što sam mogla i upravo to je ono što me spasilo od razmatranja vlastite smrtnosti - prisjetila se kako se osjećala nakon prve aneurizme koja ju je pokosila neposredno nakon završetka snimanja prve sezone Igre prijestolja, dok je trenirala sa osobnim trenerom.
Brzo su je odvezli u bolnicu gdje su joj liječnici odmah napravili magnetnu rezonancu - dijagnosticirali su subarahnoidno krvarenje, izljev krvi u likvorni prostor oko mozga zbog prsnuća proširene stijenke krvne žile.
- U najgorim trenucima htjela sam odustati. Zamolila sam medicinsko osoblje da me puste da umrem. Cijeli moj posao i cijeli moj san o tome kakav bi život željela, bazirao se na mojoj sposobnosti govora, na komunikaciji. Bez toga bih bila izgubljena - ispričala je glumica.
Dok se oporavljala u bolnici, liječnici su joj došli sa lošim vijestima. Vidjeli su kritičnu točku i na drugoj strani mozga, žilu koja bi mogla puknuti u bilo kojem trenutku, ali to se možda nikada ne dogodi - vrlo neizvjesna prognoza s kojom je kasnije morala živjeti. Izašla je iz bolnice i dala izjave novinarima dok je u isto vrijeme ispijala morfij kako bi sve to izdržala.
Crne slutnje liječnika su se obistinile. Bila je u New Yorku i otišla na redovitu kontrolu, skeniranje mozga. Snimka je pokazala da se aneurizma udvostručila pa su joj liječnici rekli kako bi je željeli operirati kako bi izbjegli kasnije komplikacije.
Operacija je trebala biti jednostavna, ali Emilia se probudila u agoniji jer zahvat nije uspio. Liječnici su je operirali ponovno kako bi povećali šansu za preživljavanjem. U bolnici je provela mjesec dana. Bila je u jako lošem psihičkom stanju, patila je od tjeskobe i napadaja panike. Bila je uvjerena da će umrijeti.
Nakon što je izašla iz bolnice, novinarima nije željela reći što joj se dogodilo. Odlučila je sada progovoriti o svemu jer je, kaže, došlo pravo vrijeme za to.
Sve je iskreno priznala tijekom razgovora sa Stephenom Colbertom u emisiji 'The Late Show'. Ispričala je da joj je mozak oštećen zbog aneurizme i da je ponavljala tekst iz Igre prijestolja kako bi ostala pri svijesti. Pokušala je opisati i koliko to boli.
- Jednostavan način kako to opisati je - najgora glavobolja koju čovjek može doživjeti. Bilo je to prilično intenzivno. Znala sam da mi je mozak oštećen, no nisam znala koliko. Pomicala sam prste na rukama i nogama, postavljala sama sebi pitanja, prisjećala se tekstova koje sam učila napamet za snimanje, sve samo da ostanem svjesna - ispričala je.
Što se samog psihičkog stanja nakon svega toga tiče, rekla je da počela razmišljati koliko je zapravo sretna i gledati na život iz neke druge perspektive. Imala je sreće što je preživjela, prenosi Daily Mail.
U Hrvatskoj je 450 do 500 ovakvih slučajeva na godinu
- Incidencija odnosno pojavnost subarahnoidalnog krvarenja, odnosno krvarenja zbog prsnuća moždane aneurizme iznosi 10 osoba na 100.000 stanovnika godišnje. Tako u Hrvatskoj godišnje dobije subarahnoidalno krvarenje oko 450 do 500 osoba - rekao nam je doc. prim. dr.sc. Hrvoje Budinčević, dr.med. specijalist neurolog.
- Moždano krvarenje uzrokovano aneurizmom moždane arterije može zahvatiti površinu mozga i prostor gdje se nalazi moždana tekućina (likvor), takozvani subarahnoidalni prostor i onda se takvo krvarenje naziva subarahnoidalno krvarenje. Također, krvarenje može zahvatiti moždano tkivo i onda se naziva intracerebralno (moždano) krvarenje - dodao je.
Simptomi moždane aneurizme
- Moždane aneurizme mogu se manifestirati glavoboljom, koja se može zamijeniti za migrensku ili tenzijsku glavobolju, a zbog kompresivnog učinka poremećajem motorike očnih mišića s dvoslikama, smetnjama hoda, vrtoglavicom, itd. Ukoliko dođe do prsnuća aneurizme, osobe to najčešće opisuju kao glavobolju 'kao nikada do sada'. Osim toga, prsnuće aneurizme može biti praćeno mučninom, povraćanjem, preosjetljivošću na svijetlo, zakočenosti vrata, a u težim slučajevima i poremećajem stanja svijesti do kome - pojasnio nam je ovaj stručnjak.
- Ako je krvarenje zahvatilo tkivo mozga tada se može manifestirati asimetrijom lica, slabošću ruke ili noge, te smetnjama govora. U slučaju pojave glavobolje koja se opisuje 'kao nikada do sada', poremećaja stanja svijesti kojem je prethodila glavobolja te simptomima moždanog udara (FAST ili GROM akronim za moždani udar) neophodno je što prije pozvati hitnu pomoć kako bi se što ranije započelo liječenje moždanog udara - dodao je.
Neurolog kaže kako liječenje moždane aneurizme i subarahnoidalnog krvarenje ovisi o više čimbenika, a ključnu ulogu imaju klinička slika (ima li osoba simptoma ili nema te kakvi su ) te veličina moždane aneurizme. Ukoliko nema simptoma, tada liječenje ovisi isključivo o veličini aneurizme. Napominje da je rizik za subarahnoidalno krvarenje proporcionalan veličini aneurizme - što je veća aneurizma, veći je rizik od moždanog krvarenja.
Kakve su prognoze za pacijente?
- Prema različitim istraživanjima 8 do 15 posto pacijenata umire odmah, a tijekom hospitalizacije ih umre još 25 posto. Najveća učestalost ponovnog krvarenja je tijekom prvih dana i ona iznosi oko 15 posto. Smrtnost od ponovljenog subarahnoidalnog krvarenja je do 50 posto, koliko iznosi smrtnost nakon 6 mjeseci od neliječenog subarahnoidalnog krvarenja. Nakon mjesec dana od subarahnoidalnog krvarenja smanjuje se rizik od ponovnog subarahnoidalnog krvarenja i iznosi 3 posto. Posljednji podaci ukazuju da oko 55 posto osoba nakon subarahnoidalnog krvarenja su samostalni, 20 posto je ovisno o tuđoj pomoći, a 26 posto umire od posljedica subarahnoidalnog krvarenja - kaže dr. Budinčević koji je i vrlo aktivan u Hrvatskom društvu za prevenciju moždanog udara (HDPMU).
Koja je najbolja prevencija?
- Prevencija uključuje rano prepoznavanje u osoba s povećanim rizikom (genetska sklonost) te smanjenje rasta aneurizme. U pogledu prevencije potrebno je djelovati na čimbenike na koje može utjecati kao što su: liječenje arterijske hipertenzije i pretilosti koja uključuje dijetu sa smanjenim unosom soli te primjenu lijekova za sniženje krvnog tlaka kao i balansirana tjelesna aktivnost (blaga do umjerena). Prestanak pušenja i prestanak konzumiranja alkoholnih pića - savjetuje neurolog.