Radi učestalih požara i ilegalnih krčenja šuma, plemena u Amazoni dobila su dronove kako bi pratili ilegalne aktivnosti na tom području te locirali stabla orašastih plodova koji su izvor hrane
NADZIRU TEREN
Amazonska plemena koriste dronove za praćenje krčenja šuma u brazilskoj prašumi
Awapy (28) pripada plemenu od 250 ljudi zvanom Uru-Eu-Wau-Wau. Zajednica, koja je ostala izolirana od vanjskog svijeta od 1980-ih, živi u pravno zaštićenom području prašume na 7000 četvornih kilometara u državi Rondonia, na zapadu Brazila. O šumi ovise radi uzgoja i skupljanja hrane, lova, ribolova i lijekova.
POGLEDAJTE VIDEO: Požar u Amazoni
Pokretanje videa...
01:28
Ali dom Uru-Eu-Wau-Wau i njihov način života ugroženi su jer Amazona gori. Ti se požari ne javljaju prirodno. Većina je započeta ilegalno, kako bi se očistilo raslinje radi ilegalnog uzgoja usjeva i uzgajanja stoke. Prošlogodišnji požari bili su pogubni za regiju, a ove je godine nastavljen porast požara, unatoč zabrani vlade koja je započela sredinom srpnja.
- Priroda nam je sve. To je naš život, naša pluća, naša srca. Ne želimo vidjeti džunglu posječenu. Ako sve to usitnite, sigurno će biti vruće, a neće biti ni rijeke, ni lova, ni čistog zraka za nas - rekao je Awapy.
Zbog toga su Awapy i predstavnici pet drugih autohtonih zajednica prošlog prosinca sudjelovali u tečaju obuke za upravljanje bespilotnim letjelicama koji su vodili Svjetski fond za divlje životinje (WWF) i brazilska nevladina organizacija, te Udruženje za etničku zaštitu okoliša Kaninde.
Prema Felipeu Spini Avinu, višem konzervatorskom analitičaru iz WWF-a iz Brazila, koji je pomogao u izvođenju treninga, grupa se navukla na ove letjelice odmah prvi put kad su letjeli dronovima i mogli su šumu vidjeti odozgo.
- Stvarno su prihvatili tehnologiju raširenih ruku i prilično su je brzo počeli koristiti - kaže.
Bespilotne letjelice stvaraju slike visoke razlučivosti, video i podatke za mapiranje GPS-a koji se mogu koristiti kao dokaz pri prijavljivanju nezakonitih aktivnosti vlastima. Preko guste džungle teško je pješice, a dronovi omogućavaju autohtonim zajednicama nadgledanje puno šireg područja, istodobno izbjegavajući potencijalno opasne sukobe s ilegalnim drvosječama i otimačima zemlje, kaže Spina Avino. Projekt WWF-Kaninde donirao je 19 dronova za 18 organizacija uključenih u zaštitu šuma u Amazoniji. Spina Avino kaže da tehnologija osnažuje autohtone ljude.
- Oni mogu sastaviti slučaj s puno dokaza koje onda mogu poslati vlastima koje tada imaju mnogo veći pritisak i puno veće resurse da djeluju na ilegalne aktivnosti koje se događaju - tvrdi. Awapy vodi tim od 12 članova koji patroliraju u prašumi radi praćenja krčenja šuma i šumskih požara.
Prvi put kada je tim koristio dron, pronašli su 1,4 hektara površine zemlje (otprilike veličine dva terena za američki nogomet) koja je očišćena od drveća. Nekoliko dana kasnije, uhvatili su videozapis helikoptera kako na parceli širi sjeme trave - što ukazuje na to da će se zemljište koristiti za ispašu stoke, kaže WWF.
'Tehnologija nije jedino rješenje'
Domorodačke zajednice sve više koriste dronove jer oni postaju sve manji i pristupačniji, kaže Jessica Webb, viša menadžerica za globalni angažman u Global Forest Watchu, inicijativi Svjetskog instituta za resurse koji razvija tehnologiju za zaštitu šuma širom svijeta.
Bespilotne letjelice koje je osigurao projekt WWF-Kaninde koštaju oko 2000 dolara (oko 13.000 kuna) - otprilike jednako kao unajmljivanje helikoptera na jedan sat za obavljanje sličnih poslova. Uz obranu prašume, autohtone zajednice koriste dronove za lociranje stabala brazilskih orašastih plodova, koja predstavljaju vitalni izvor hrane i prihoda, te za praćenje važnih vrsta, kao što je orao harpija - svete ptice Uru-Eu-Wau -Wau. Ali tehnologija nije jedino rješenje, kaže Webb.
- Uparivanje tog alata s autohtonim znanjem 'čini ga toliko moćnijim' - kaže Webb, dodajući kako amazonska plemena složeno razumiju područja koja su najvažnija za zaštitu životinja, ugroženih vrsta i zaliha vode.
Amazonska plemena suočavaju se s eskalirajućim prijetnjama
Tijekom prošlogodišnjih požara Rondonia je bila jedna od najgore pogođenih brazilskih država. Brazilski predsjednik Jair Bolsonaro poslao je tamo tisuće vojnika ovog svibnja kako bi pomogao suzbiti ilegalnu sječu i druge kriminalne aktivnosti koje bi mogle oštetiti prašumu, prema Ministarstvu obrane. Bolsonaro i njegova vlada suočili su se s jakim kritikama vlada i ekoloških skupina zbog nedovoljnog djelovanja u borbi protiv krčenja šuma i zbog politika koje potiču razvoj Amazone.
S timovima za provedbu zakona koji djeluju smanjenim kapacitetom, pandemija Covid-19 dovela je do povećanja ilegalne sječe u Amazoniji, prema izvještajima domorodačke grupe za zaštitu prava Survival International. Aktivisti se brinu da će autsajderi unijeti koronavirus u autohtone zajednice.
Od sredine kolovoza, prema WWF-u, nisu zabilježeni slučajevi Covid-19 na zemlji plemena Uru-Eu-Wau-Wau. Međutim, porast broja 'napadača', kako ih nazivaju autohtone skupine, koji ulaze na to područje radi obavljanja ilegalnih aktivnosti, povećava rizik od prijenosa, kažu oni.
Awapy kaže da je primio prijetnje smrću od strane napadača i ilegalnih drvosječa zbog svog rada na zaštiti šume. Prema nevladinoj organizaciji Human Rights Watch, Brazilci koji brane Amazonu suočavaju se s prijetnjama i napadima ilegalnih drvosječa.
- Primam sve više i više prijetnji, a ljudi provjeravaju moju rutinu - kaže Awapy. Unatoč opasnosti, želi se nastaviti boriti i za prošle i za buduće generacije.
- Sviđa mi se ono što radim, posebno braneći džunglu, jer sam odrastao u njoj i još uvijek živim ovdje. Zato je i branim, za one koji su poginuli braneći naš teritorij. Želim se i dalje boriti u njihovo ime - zaključio je Awapy, piše CNN.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
