Oni sa socijalnom anksioznošću imaju tendenciju biti stidljiviji u odnosu na druge. No, nova istraživanja pokazuju da ovaj opći trend ima značajnu iznimku. Prema rezultatima postoji i značajan broj 'tjeskobnih ekstroverta'
Ako se netko ne može družiti s lakoćom s drugima, to ne znači nužno da je sramežljiv
Socijalni anksiozni poremećaj često je, ali ujedno i heterogeno stanje. Socijalna anksioznost može se pojaviti u mnogo različitih oblika i može se opisati na bezbroj načina. Primjerice, isprepletena je sa sramežljivošću, ali neke osobe s ovim poremećajem mogu biti vrlo tjeskobne, a da nisu posebno sramežljive, kaže Tomas Furmark, profesor psihologije sa Sveučilišta Uppsala i autor studije.
Procjenu osobnosti i anksioznosti proveli su kod 265 ljudi s dijagnozom socijalnog anksioznog poremećaja i 164 bez poremećaja. Istraživači su otkrili da su oni sa socijalnim anksioznim poremećajem imali tendenciju da imaju veće rezultate na neuroticizmu i znatno niže rezultate na ekstraverziji, otvorenosti i savjesnosti.
POGLEDAJTE VIDEO: Najslađe prijateljstvo - dječak Buddy i njegov pas
Pokretanje videa...
- Međutim, postojale su i značajne individualne razlike unutar onih koji su pripadali skupini sa socijalnim anksioznim poremećajem. Samo je jedna trećina pokazala da je 'prototipski' sramežljivi profil istovremeno vrlo tjeskoban i introvertiran. Zapravo je najveća podskupina bila socijalno tjeskobna, a imala je gotovo normalnu razinu ekstraverzije i visoku razinu otvorenosti - rekao je Furmark i dodao da su zato identificirali različite podskupine socijalnog anksioznog poremećaja koje su se razlikovale u osobinama ličnosti.
Istraživači su pronašli tri specifične socijalno anksiozne podskupine, a nazvali su ih Prototipska, Introvertno-Savjesna i Nestabilno-Otvorena.
Prototipsku podskupinu karakterizirala je visoka razina neurotičnosti i niska razina savjesnosti, ekstraverzije i otvorenosti. Podskupina Introvert-Savjesna imala je niže razine ekstraverzije.
Podskupina Nestabilno-Otvorena, koja je bila najveća, imala je visoku razinu neurotičnosti, ali razinu otvorenosti koja je bila jednaka ili veća od onih bez socijalne anksioznosti.
- Na neki način te bi se osobe mogle opisati kao 'tjeskobni ekstroverti', iako njihova razina ekstraverzije nije bila u potpunosti jednaka zdravoj ekstroverziji, rekli su istraživači.
Ali, i ovo istraživanje, kao i sva druga, uključuje neka ograničenja.
- Koristili smo medijske oglase i odabrali pojedince koji su se prijavili za naš istraživački projekt, stoga ne možemo sa sigurnošću reći jesu li rezultati reprezentativni za kliničke pacijente s poremećajem socijalne anksioznosti. Također, ne znamo jesu li odnosi između socijalnog anksioznog poremećaja i osobina ličnosti jednaki u različitim kulturama - objasnio je Furmark, a prenosi PsyPost.