Ako ne perete ruke pravilno i sapunom, kao da niste ni prali

Za borbu protiv virusa i bakterija koje preko ruku možemo unijeti u organizam nije važno peremo li ruke hladnom ili toplom vodom ako koristimo sapun i peremo ih pravilno, pokazala je studija Sveučilišta Rutgers. 

POGLEDAJTE VIDEO: Kako pravilno oprati ruke

Pokretanje videa...

01:03

Video: 24sata/pixsell

Istraživanje je obuhvatilo 20 volontera, od kojih su neki prali ruke s vodom temperature 15˚C, a drugi vodom temperature 26˚C, s različitim količinama sapuna. Količina bakterija na njihovim rukama nakon pranja nije se bitno razlikovala s obzirom na temperaturu vode. Iako uzorak ispitanika još nije dovoljan da se ta tema zaključi, to pokazuje da će sapun i s toplom i s hladnom vodom odraditi svoje ako se ruke peru kako treba, kaže voditelj istraživanja, prof. Donald Schaffner. 

To je, bez sumnje, posebno važno ljeti, kad visoke temperature pogoduju širenju crijevnih zaraznih bolesti za koje je karakteristično da se uzročnici najčešće prenose preko zaražene hrane ili prljavih ruku i ulaze u organizam kroz usta. Zato se često i zovu ‘bolestima prljavih ruku’.

Uzročnici mogu biti bakterije – salmonele, šigele, kampilobakter, enteropatogena E. coli i druge, zatim virusi –  enterovirusi, norovirusi, rota i adenovirusi, te rjeđe paraziti. Neke procjene upućuju na to da se tijekom svakodnevnih aktivnosti na rukama može pronaći i do 3000 različitih štetnih mikroorganizama, pri čemu se zaraza relativno lako može spriječiti. T

ako brojna istraživanja pokazuju da se pranjem ruku koje traje od 15 do 20 sekundi u većini slučajeva uklanja prijetnja za zdravlje, a peremo li ih od 40 do 60 sekundi moguće je ukloniti do 99 posto bakterija, tvrde stručnjaci. 

Statistike u Hrvatskoj

No Gallupovo istraživanje iz 2015. pokazalo je da pet posto ljudi nakon zahoda ruke ne pere dovoljno dugo da s njih ispere sve bakterije, dok trećina pritom uopće ne upotrebljava sapun. 

- Upravo je pravilno pranje ruku glavna mjera za sprečavanje niza zaraznih bolesti, među kojima su i ljetne viroze te proljevi, ali i konjunktivitis te mnoge druge, pri čemu je naglasak upravo na korištenju sapuna - upozorava epidemiolog, dr. med. Mato Lakić, ravnatelj Zavoda Dubrovačko-neretvanske županije. 

Dokazano je, kaže, da pranje ruku vodom nema ni približan učinak u sprečavanju zaraza. 

Pogreške u koracima

- Pranje ruku sapunom i vodom dovodi do rastapanja masnoća i prljavština koje nose većinu mikroorganizama. Pritom nije svejedno ni kako peremo ruke, jer prosječan čovjek najčešće zanemari pranje palca, vrhova prstiju i prostora između prstiju te nokte, a često se dovoljno ne protrljaju ni drugi dijelovi, poput gornjeg dijela dlana - upozorava. 

Inače, jedno od istraživanja provedenih u Hrvatskoj, čiji su rezultati objavljeni u Narodnom zdravstvenom listu, pokazalo je da 75 posto odraslih i 80 posto mladih u dobi od 9 do 19 godina redovito pere ruke, što bi značilo da su javnozdravstvene akcije u kojima se govori o važnosti pranja ruku dale rezultata.

Kako se pravilno peru ruke?

1. Ruke prvo treba namočiti pod vodom
2. Dobro ih nasapunajte
3. Pažljivo protrljajte ruke jednu o drugu, zatim pažljivo istrljajte pojedine dijelove na svakoj ruci (palac, vrhove prstiju, prostor oko noktiju, prostor između prstiju, gornji dio dlana). Sve skupa bi trebalo trajati barem od 15 do 20 sekundi.
4. Dobro isperite sapunicu s ruku.
5. Zatvorite slavinu – ako ste u javnom prostoru ne dodirujte je rukom, nego papirom, pa papir bacite u koš.
6. Dobro osušite ruke papirnatim ručnikom – vlažne ruke idealno su stanište za bakterije.

Kad obavezno moram prati ruke?

1. Prije svakog kontakta s hranom i pripremanja obroka
2. Poslije rada sa sirovom hranom (primjerice obrade sirovog mesa ili ribe)
3. Neposredno prije jela
4. Poslije korištenja WC-a

5. Poslije mijenjanja pelena djetetu ili brisanja guze
6. Poslije kontakta sa životinjama
7. Poslije diranja smeća
8. Poslije njege bolesne osobe
9. Poslije kašljanja i kihanja
10. Poslije igranja vani
11. Poslije dolaska izvana, posebno nakon vožnje javnim gradskim prijevozom ili boravka u prostorima u kojima boravi mnogo ljudi
12. Nakon što smo dirali novac
13. Svaki put kad su nam ruke vidljivo prljave

Ljeti hranu ne držite izvan hladnjaka dulje od sata i ne podgrijavajte je 

Kako biste spriječili zarazne bolesti prljavih ruku temeljito perite voće i povrće, osobito ljeti. Vrlo je važna i dobra termička obrada hrane. Vodite računa o pravilnom čuvanju termički obrađene hrane i jedite je što prije (izvan hladnjaka može stajati najdulje sat vremena). Izbjegavajte držanje hrane na sobnoj temperaturi i podgrijavanje, osobito ako je kvarljiva. 

U kuhinji treba imati barem dvije daske za rezanje

Iznimno je važno i održavanje posuđa i pribora za kuhanje.

Utvrđeno je kako su najveći ‘rasadnik’ bakterija i virusa u kuhinji daske za rezanje. Stoga stručnjaci preporučuju da koristite najmanje dvije daske - jednu za meso i jednu za povrće. Nakon upotrebe odmah ih dezinficirajte octom i operite deterdžentom.   

Prosječan čovjek u RH troši dva sapuna godišnje

Iako više od 75 posto ljudi redovito pere ruke, građanin Hrvatske u prosjeku troši dva sapuna godišnje. Naime, prema procjenama Zajednice proizvođača i veletrgovaca sredstava za pranje, čišćenje i kozmetike pri HGK još iz 2010., na temelju uvoza i domaće proizvodnje pokazalo se da se u Hrvatskoj na toaletne proizvode za osnovnu higijenu  (uključivo sapune, paste za zube i šampone za kosu) prosječno godišnje troši oko 15 eura, odnosno desetak kuna mjesečno, što bez sumnje upućuje na to da ne kupujemo i ne trošimo puno sapuna.